Propala politička očekivanja
Ove jeseni obilježava se dvadeseta godišnjica kolapsa komunizma u centralnoj i istočnoj Evropi.
Političke promjene koje su početkom osamdesetih počele u Poljskoj, sa sindikatom Solidarnost, nastavile su se 1989. godine i u Mađarskoj.
Vlada te zemlje odlučila je u ljeto 1989. godine da otvori svoju granicu sa Austrijom i dopusti desetinama hiljada "Istočnih Nijemaca" da pređu na Zapad. Tadašnji mađarski ministar spoljnih poslova Mikloš Nemet izjavio je da je riječ o događaju koji je okončao političku podjelu Evrope.
- To je bio početak kraja Berlinskog zida. Otvaranje granice sa Austrijom bio je zaista hrabar potez tadašnje komunističke vlade u Mađarskoj. Niko tada nije znao kako će Sovjetski Savez reagovati, jer vojska je mogla prekinuti liberalne reforme Mihaila Gorbačova, u bilo kom trenutku - rekao je mađarski novinar Andraš Biro.
Iako je tadašnji istočnonjemački vođa Erih Honeker protestovao u Budimpešti, u Austriju su početkom septembra nesmetano prešle hiljade Nijemaca, stanovnika bivše Demokratske Republike Njemačke. Većina ih je nastavila na Zapad, u tadašnju Saveznu Republiku Njemačku, gdje su, kao Nijemci, odmah dobijali državljanstvo.
U Mađarskoj međutim nisu ispunjena sva politička očekivanja od prije 20 godina.
Prema riječima Andraša Bira nema demokratije bez demokrata.
- Nažalost, Mađarska nema demokratske tradicije. Čehoslovačka je između dva rata imala demokratsku vladu, ali Mađarska nije. Umjesto toga, Mađarska je imala gotovo polufeudalni odnos između građana i vlasti. Autoritarna je struktura kontrolisala čak i privatni život, tako da postoji gotovo infantilan odnos između građana i države. Prosječni čovjek misli da sve zavisi od vlasti - rekao je Biro.
On je najviše razočaran političarima, bili oni s ljevice ili desnice.
- Najkraće rečeno – u Mađarskoj je puno političara, ali gotovo niti jedan državnik. Zemlja je žrtva unutrašnjih razmirica - istakao je Andraš Biro.
U posljednjih šest do osam mjeseci, dodao je on, na vlasti je kabinet koji se sastoji od stručnjaka, menayera; podržava ga službeno Socijalistička stranka, a neslužbeno i liberali.
- Sada je tamo u toku radikalno rezanje državnog buyeta, zbog čega stradava školstvo, zdravstvo i socijala. S druge strane, na izborima za Evropski parlament, ekstremni desničari, gotovo neonacisti, osvojili su četiri mjesta. Dobili su 14 odsto ukupnog broja glasova, što je vrlo tragično. Ta stranka za sve neuspjehe krivi romsku manjinu, koja je u Mađarskoj potpuno marginalizovana - naglasio je Biro.
Njemački novinar Matias Rueb napominje da je Mađarska danas stabilna demokratska zemlja.
- Mađari se previše oslanjaju na državu, a većina vlada u ovih 20 godina bila je vrlo populistički nastrojena. Nisu reformisali glomazni državni aparat, koji je neefikasan i na planu penzija i na planu zdravstva. Tu su i problemi Roma, koje niti jedna vlada nije iskreno pokušala da riješi. Položaj romske zajednice vjerovatno je najveći propust u razvoju Mađarske u protekle dvije decenije - kazao je Rueb.
Američki stručnjak za evropsku problematiku Paul Goble kaže da su – bez obzira na današnje probleme – događaji iz 1989. godine u Mađarskoj bili značajan primjer stanovnicima cijelog Sovjetskog Saveza.
Rizik
Istoričari još uvijek raspravljaju o tome koliko je Mađarska zaista rizikovala sa otvaranjem granice. Mislim da opasnost nije bila tako velika, jer Budimpešta je bila u stalnom kontaktu sa Gorbačovom. Prema tome, bilo je hrabro to što je Mađarska otvorila granicu, međutim, rizik nije bio tako velik, jer je njena vlada znala da Gorbačov neće intervenisati - rekao je Matias Rueb.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
