Proljeće plodno tlo za alergije

Koliko god sunce i proljećne temperature mnoge mame, toliko je dolazak toplijih dana za veliki broj ljudi i borba s kijanjem, svrbežom, začepljenim nosom ili osipom.

Alergije - bolest modernog doba

Alergijske bolesti se danas svrstavaju u bolesti modernog doba i sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija. Smatra se da je oko četvrtina svjetske populacije alergična na neku supstancu i zbog toga pati od neke alergijske bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 20 odsto svjetske populacije preosjetljivo je na neki od alergena, a oko 300 miliona ljudi u svijetu boluje od astme.

Zabrinjavajuće je, prema riječima ljekara, i to što se alergije počinju javljati u sve ranijem dječijem dobu.

Specijalista pneumoftiziolog na banjolučkoj Klinici za plućne bolesti Krsto Jandrić rekao je da su tokom cijele godine ljudi alergični na razne vrste trave i korova, kao i na unutrašnji prostor kuće, prašinu, perje u jastucima i slično.

- Alergija je najviše izražena u proljeće, a simptomi alergije obično se javljaju na respiratornim organima, kao što su upala očne i nosne sluznice, upala disajnih puteva, suzenje očiju i nosa, kašljanje i gušenje - rekao je Jandrić.

Kada je u pitanju alergija na unutrašnji prostor kuće, kaže, da je potrebno svakodnevno spremanje i čišćenje prostorija u kući, te mijenjanje posteljine.

Kako bi se zaštitili od alergija pojedinih vrsta biljaka, prema njegovim riječima, neophodno je što manje vremena provoditi vani.

- Potrebno je u ranim jutarnjim časovima otvarati prozore na kući ili stanu, da bi se prostorije prozračile, te izbjegavati otvaranje prozora tokom dana - kazao je Jandrić i dodao da ukoliko se pojave izraženiji simptomi i tegobe od alergije, treba uzimati i primjenjivati terapiju koja je propisana od strane ljekara.

On je naglasio da su veliki broj alergičara, u stvari hronični bolesnici, zbog čega treba da se pridržavaju uputstava koje im propisuju ljekari.

U ne tako davnoj prošlosti alergije su bile potpuna nepoznanica, ne zbog slabih dijagnostičkih metoda, nego zbog toga što je bilo malo pacijenata koji su im bili podložni. Međutim, u posljednje dvije decenije došlo je do drastičnog porasta broja ljudi koje muče alergije, kako u svijetu, tako i kod nas.

"Alergijski napad"

Zamjenik direktora Centra za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Banja Luka Mira Galić rekla je da u banjolučkim vrtićima ima veliki broj djece koja su alergična, kako na prašinu tako i na pojedine vrste alergenih biljaka.

- Prilikom upisivanja djece u vrtiće roditelji popunjavaju upitnik u kojem navode na šta su sve njihovi mališani alergični i prilažu ga u vrtić, zajedno sa ljekarskom dijagnozom. Upitnik se prosljeđuju vaspitačima, koji paze da dijete ne dolazi u dodir sa prašinom, kao i da ne bi trebalo da se igra vani kada je visoka koncentracija polena pojedinih biljaka - rekla je Galićeva.

Ona je naglasila da se upravo iz tih mjera predostrožnosti do sada nije desio nijedan slučaj alergijskog napada u banjolučkim vrtićima.

Galićeva kaže da od 2.000 mališana koji borave u banjolučkim vrtićima njih oko deset je alergično na polen neke vrste alergenih biljaka ili prašinu.

Alergija na polen

Prijedorčanka Jasna Milaković kaže da svakog proljeća ima velikih problema zbog aktiviranja alergija.

- Alergična sam na polen trave, polen korova, histamin, ali i na kućnu prašinu i duvan. Ove godine još nisam osjetila simptome, ali ranijih godina me je obuzimalo strašno kijanje. Prošle godine testirala sam sa na respiratorne alergene, a mislim da sam alergična i na određene supstance u kozmetičkim preparatima, iako nikada nisam tačno saznala na koju supstancu - rekla je Milakovićeva.

Da alergije mogu i te kao da poremete životni ritam osobama koje od njih pate, pokazuje i primjer dvadesetčetvorogodišnje Dragane Janković koja ljeti gotovo da i ne izlazi iz kuće.

- Već nekoliko godina imam problema sa crvenilom koje mi se u dodiru sa sunčevim zracima pojavljuje po licu i tijelu. U početku ni doktorima nije bilo jasno o kakvoj alergijskoj reakciji se radi, ali poslije su ustanovili da je alergija na sunce, tako da ljeti izbjegavam da izlazim po danu, posebno kada su temperature zaista visoke - kazala je Jankovićeva.

Rinitis i astma

Najčešća alergijska bolest je rinitis. Smatra se da se prosječno kod 40 odsto neliječenih bolesnika sa rinitisom bolest razvije u astmu, odnosno 80 odsto astmatičara ima rinitis. Epidemiološka ispitivanja u svijetu pokazuju da najmanje deset do 20 odsto populacije godišnje oboli od rinitisa i da broj ovih bolesnika stalno raste. U Velikoj Britaniji procentualno se ta brojka kreće od 10,9 do 16,5 odsto, u Švedskoj 14 odsto. Alergijski rinitis je upalna bolest sluznice nosa. To je alergijska upala nosa koja nije na bazi virusa ili bakterija, već alergije. I astma je upalna bolest i zbog toga se sada načini liječenja mijenjaju. I kod jednog i kod drugog slučaja mora se primjenjivati hronično liječenje, a osnovni lijekovi su protivupalni ili antihistaminici, ako se radi o alergijskom rinitisu.

Svaki treći stanovnik RS alergičan

Pedijatar-alergolog banjolučkog Kliničkog centra Branislav Lolić rekao je da od neke od alergijskih bolesti boluje svaki treći stanovnik RS.

- Najčešće alergijske bolesti su alergijski renitis, alergijska astma, te alergijski ekcem - kazao je Lolić.

On je naglasio da su u proljećnom periodu posebno ugrožene osobe koji su alergične na polene stabala i polene trave, koje u ovom vremenskom periodu počinju da cvjetaju.

Ljudi sa tegobama, kao što su svrab očiju i nosa, zatim otežano disanje i početak kašlja, kaže, trebalo bi odmah da se jave svom porodičnom ljekaru, koji će im preporučiti odgovarajućeg alergologa.

- Oni koji još uvijek nemaju tegobe, ali su ih u ranijem periodu imali, treba da se jave svom doktoru, koji će im propisati preventivnu terapiju da bi se spriječila pojava težih simptoma - rekao je Lolić.

On je naglasio da je posljednjih godina povećan broj alergijskih bolesti, kako kod djece tako i kod odraslih.

Nasljedni faktor

Četvrtina od ukupne populacije alergičnih osoba su djeca, pokazuju istraživanja, a oko osam odsto djece pati od astme, a čak 30 ima hunjavicu uzrokovanu preosjetljivošću na neki antigen, a dva do šest odsto djece već po rođenju ima alergiju na određenu hranu i aditive u njoj.

- U nastanku alergijskih bolesti važnu ulogu ima i nasljeđe, s obzirom na to da nastaju kao posljedica međudjelovanja nasljedne sklonosti organizma da reaguje stvaranjem antitijela na izloženost alergenima - objašnjavaju stručnjaci.

Djeca čiji su roditelji skloni alergiji, odnosno alergijskoj reakciji imaju veću vjerovatnoću da će i sami oboljeti od alergijske bolesti.

Doktor Lolić kaže da će svako drugo dijete imati alergiju ako oba roditelja pate od ove bolesti.

- Ako je samo jedan roditelj bolestan onda će svako peto dijete imati neku od alergijskih bolesti - rekao je Lolić.

Krsto Jandrić kaže da je dokazano da je svako deseto dijete alergično na neku vrstu biljke ili unutrašnji prostor kuće.

- Alergijama su najviše izložena djeca, ali ta bolest može da se pojavi u bilo kojem dobu, uključujući i najveću starosnu dob. Obično postoji nasljedni faktori, koji se prenose sa generacije na generaciju, a sami simptomi alergije pokazuju se u mladosti - rekao je Jandrić.

S druge strane, ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da se alergijska bolest može razviti i kod djece u čijoj porodici nije bilo alergije. Svako dijete u prosjeku ima tri, četiri upale gornjih disajnih puteva godišnje. To je jedan od razloga zašto se alergija često zamjenjuje s prehladom ili gripom.

Ambrozija

Mnogi ljudi sa strahom očekuju cvjetanje ambrozije. Ambrozija je jednogodišnja korovska biljka visine od jedan do 1,5 metara. U Evropi, koju osvaja nevjerovatnom brzinom, može se naći oko 20 vrsta ambrozije, a najrasprostranjenija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia alatior). Niče polovinom aprila, dok je najveća koncentracija polena ambrozije u avgustu.

Simptomi preosjetljivosti na ambroziju manifestuju se kijanjem, peckanjem i suzenjem očiju, zapušenošću i obilnim curenjem iz nosa, koje može da traje čitave sezone. Pored ovih simptoma moguće je otežano disanje, kao i bol u grudima. To je znak da se radi o sezonskoj bronhijalnoj astmi, koja je uzrokovana alergijom na ambroziju.

Krsto Jandrić naglašava da je pojavom ambrozije, koja ranije i nije bila toliko zastupljena na našim prostorima, broj alergičnih osoba porastao.

- Postoje pojedini projekti na nivou grada Banje Luke i države koji se bave suzbijanjem ambrozije, da bi došlo do opadanja broja alergičnih osoba - rekao je Jandrić.

Šef Zavoda za zaštitu bilja u Poljoprivrednom institutu RS Vojislav Trkulja kazao je da je u ovom institutu od osmog marta počelo mjerenje koncentracije polena alergenih vrsta biljaka na području grada Banje Luke.

- Ovo je četvrta godina zaredom da mjerimo koncentraciju polena alergenih biljaka. Mjerenja se rade u saradnji sa Administrativnom službom grada Banja Luka - rekao je Trkulja.

On je naglasio da je polen ambrozije jedan od najjačih alergena alergenih biljaka te da je trenutno u Banjoj Luci niska koncentraciju polena lijeske i polena javora.

Trkulja je dodao da je osnovni cilj mjerenja koncentracije polena alergenih biljaka da stanovnici koji su alergični imaju uvid u dnevnu koncentraciju polena.

- Osim toga stanovnici imaju informacije o prognozi za sljedećih sedam dana i o tome kolika će biti koncentracija polena pojedinih vrsta alergenih biljaka. U skladu sa informacijama koje posjeduju o koncentraciji polena u vazduhu, građani mogu da planiraju svoje dnevne obaveze i podese svoje aktivnosti - kazao je Trkulja.

On je naglasio da je uređaj za mjerenje koncentracije polena alergenih vrsta biljaka koji posjeduje Poljoprivredni institut jedini na području RS.

Prema Trkuljinim riječima, mjerenje koncentracije polena u Banjoj Luci trajaće do kraja novembra, odnosno do kada bude utvrđeno da tri dana zaredom u vazduhu nema polena nijedne vrste alergenih biljaka.

Prevencija alergijske reakcije

Prvi i najpametniji način, reagovanja, nakon utvrđivanja na koju supstancu smo alergični, jeste jednostavno se skloniti.

Da bi se lakše izbjegli sezonski alergeni, odnosno poleni, potrebno je ne provoditi vrijeme na mjestima gdje je vegetacija bujna te izbjegavati period kada je koncentracija polena u vazduhu najveća, što je najčešće ujutro.

Takođe treba izbjegavati sušenje odjeće i posteljine na otvorenom, jer će biti izloženi alergenima te prostor u kojem boravite nakratko provjetriti, najbolje klima-uređajem.

Ako ste osjetljivi na cjelogodišnje alergene, treba smanjiti koncentraciju prašine u vašem domu stalnim provjetravanjem i usisavanjem, izbjegavati jastuke i posteljine s perjem te kontakt s kućnim ljubimcima, a ako ih već imate, morate obratiti posebnu pažnju njihovoj higijeni.

S druge strane, prema riječima ljekara, ništa od ovog ne garantuje da ćete izbjeći alergiju, jer je alergene gotovo nemoguće konstantno izbjegavati.

Vrste alergija

Zbog velikog broja alergena postoji i više vrsta alergija. Imamo alergijske bolesti disajnog sistema, te alergijske bolesti kože.

U alergijske bolesti disajnog sistema spadaju: alergijska astma, rinitis te konjuktivitis, dok se u alergijske bolesti kože ubrajaju alergija na otrov insekata, alergija na vakcine i lijekove, alergija na hranu. Neke alergijske reakcije kod preosjetljivih osoba čak mogu da završe smrću.

Simptomi

Simptomi se ponavljaju svake godine. Obično počinju u rano proljeće cvjetanjem lijeske, zatim johe i vrbe, kasnije breze. Simptomi su slični običnoj prehladi, ali bez temperature: kijanje, šmrcanje, vodenasti iscjedak iz nosa, začepljenost, svrbež nosa, crvenilo i suzenje očiju, glavobolja, razdražljivost, loša koncentracija, otežano disanje, gušenje, suh i podražajan kašalj. Simptomi obično traju nekoliko sedmica, a kod prehlade nekoliko dana. Simptomi ometaju svakodnevnu aktivnost.

Alergije na sunce

Crvenilo, otok i svrabež po koži neki su od simptoma alergija na sunce, od kojih iz godine u godinu boluje sve više građana Srpske.

- Dolaskom toplijeg vremena i sunčanih dana, sve veći broj građana obraća se ljekarima zbog alergija na sunce, koje nekada izgledaju poput koprivnjače na koži. Od ovih alergija uglavnom pate oni koji su skloni i drugim alergijskim reakcijama i koji su prekomjerno bili izloženi suncu - kažu ljekari i dodaju da se osim adekvatne odjeće i pravilne hidratacije, alergičnima preporučuje i korišćenje odgovarajućih krema sa zaštitnim faktorom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.