Prejedanje negativan trend življenja

D. Stokanić, S. Amidžić
Prejedanje negativan trend življenja

Gojaznost je jedan od vodeći zdravstvenih problema u svijetu, od koje pati oko 60 miliona ljudi. Nažalost ovaj trend nije zaobišao ni zemlje u našem regionu koje se sve više priključuju ovoj svjetskoj pandemiji.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2010. godine radila istraživanje koje je pokazalo da se BiH nalazi na šestom mjestu u svijetu po procentu gojaznih ljudi. Ta brojka je pokazala da 2/3 našeg stanovništva spada u grupu gojaznih. Gojaznost se definiše pomoću indeksa tjelesne mase (BMI) koji predstavlja odnos tjelesne težine izražene u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima. Kod odraslih osoba gojaznost se definiše kad je BMI veći ili jednak 30, a drugi pokazatelj gojaznosti je obim struka za koji posljednjih godina važe sve stroži kriterijumi. Centralna ili abdominalna gojaznost za muškarce je obim struka jednak ili veći od 94 centimetara, a za žene jednak ili veći od 80 centimetara.

Savjeti nutricioniste

Specijalista fizijatar-nutricionista iz Banjaluke Gordana Ljoljić-Dolić kaže da je navedeno istraživanje pokazalo da su stanovnici BiH najgojazniji na području bivše SFRJ, zatim slijede stanovnici Hrvatske, pa Srbije. Crnogorci su na posljednjem mjestu po broju gojaznih u bivšoj državi.

- Uzrok porasta gojaznih u svijetu, a i kod nas je nepravilan izbor, to jest mala raznovrsnost namirnica, kao i odgovarajuća zastupljenost pojedinih namirnica u ishrani. Isto tako jedan od faktora je i nepravilan način pripreme namirnica i nepravilan dnevni ritam obroka - rekla je Ljoljić-Dolić.

Brz životni tempo i premalo fizičke aktivnosti su, kaže Ljoljić-Dolić, još jedna stavka koja utiče na porast broja gojaznih.

- Nepravilna ishrana je jedan od faktora rizika za nastanak masovnih nezaraznih bolesti od kojih su na prvom kardiovaskularne bolesti, dijabetes, bubrežne bolesti i psihička oboljenja, prije svega depresija - dodala je nutricionista.

Kaže da u posljednje vrijeme sve veći broj pacijenata koji dolazi po savjet o zdravoj ishrani i kako skinuti višak kilograma.

- Najbitnije je odlučiti se za promjenu, potražiti stručno mišljenje i korigovati loše navike u ishrani, a povećati fizičku aktivnost - naglasila je ona.

Ljoljić-Dolić napominje da je doručak najbitniji obrok u toku dana i ne smije se preskočiti.

- Poželjno je da doručak bude najkasnije dva časa nakon buđenja. Dnevni unos hrane treba da bude raspoređen kroz tri glavna obroka i dvije užine. Potrebno je obratiti pažnju na dovoljan unos povrća, voća, mlijeka i mliječnih proizvoda i zdravih ugljenih hidrata, odnosno integralnih žitarica - poručila je Ljoljić-Dolić, dodajući da je potrebno što manje unositi rafinisani šećer, kolače, slatkiše, tjestenine, grickalice, gazirana pića i alkohol.

Kaže da je neophodan dovoljan unos vode, minimalno 1,5-2,5 litra i fizička aktivnost minimalno od pet do sedam kilometara šetnje dnevno.

Gojaznost povezana sa psihom

Psiholog Aleksandar Milić rekao je da je gojaznost povezana sa određenim psihološkim statusom kod ljudi, odnosno jedan vid reakcije na neurotično stanje.

- Uzroci gojaznosti su u većini slučajeva nedostatak neuravnoteženosti i nestabilnosti kod ljudi. Taj nesklad se odražava kao subjektivni osjećaj slabosti i malaksalosti što se kompenzira hranom - objasnio je Milić.

Dodao je da kod nas nije dovoljno posvećena pažnja fizičkom statusu, a posebno kulturi ishrane.

- Ljudi jako malo rade na sebi. Jednostavno djeluju i rade, a ishranu vrše po sopstvenom nahođenju bez određene analize, znanja i saznanja - naglasio je Milić.

Kaže da je prejedanje postalo novi trend življenja, zbog koje često od njega traže stručni savjet.

- Za vrijeme terapije, radi oporavka mentalnog stanja, radimo i na drugim stilovima življenja, posebno kad je riječ o ishrani. I sve u cilju da se formira bolji identitet i slika o sebi - objasnio je Milić.

Većina ljudi, dodaje Milić, izgubi samopouzdanje što se održava na fizičkom planu.

- Pored konsultacija sa nutricionistom, gojazna populacija obavezno treba da porazgovara i sa ljekarima druge prakse - poručio je Milić.

Predsjednik jedne bugarske zdravstvene organizacije Svetosav Hadžijev saopštio je da su, prema istraživanjima, Srbi najdeblji narod u Evropi. On kaže da su Bugari na petom mjestu i da su od njih, osim Srba, gojazniji Grci, Rumuni i Česi.

Glavni razlozi gojaznosti su pretjerana upotreba hrane i pića. Jedinstven primjer Bugarske, u kojoj je u posljednjih 50 godina konzumacija svinjskog mesa povećana sedam, pića četiri i soli tri puta.

Amerikanci najdeblji narod na svijetu

Najugroženiji su stanovnici Amerike, od kojih svaka treća osoba ima prekomjernu težinu.

Što se zemalja u regionu tiče, ne postoje precizni podaci koliko ljudi je "punačko", ali je činjenica da gojaznih ima sve više, kao i da je broj djece s viškom kilograma svakim danom sve veći.

S obzirom na to da gojaznost povećava rizik od brojnih oboljenja, od kojih su najopasnija nastanak srčanih bolesti i srčanog udara, jasno je da je stanje alarmantno.

Ovaj podatak je zabrinjavajući, tvrde stručnjaci, jer se gojaznost smatra bolešću savremenog društva.

Najčešće metode koju gojazni ljudi koriste da bi skinuli nagomilane masne naslage su odlasci u teretane, na fitnes, aerobik i korišćenje raznih preparata za skidanje suvišnih kilograma.

Banjalučanka Olivera Cvišić rekla nam je da se godinama bori sa viškom kilograma, te da na razne načine pokušavala da smršavi.

- Dok nisam počela redovno da treniram nisu se primijetili rezultati, ali kad sam stala na traku i aktivno počela da vježbam, kilogrami su počeli da se tope. Za godinu dana smršavila sam dvadesetak kilograma - rekla nam je Civišićeva.

Zanimljivosti

Najdeblja žena na svijetu Čeriti Pirs teška je 285 kilograma. Zbog težine ne može da uđe u normalan automobil, već joj je potrebno posebno vozilo čije je iznajmljivanje skupo.  S obzirom da se zbog težine jedva kreće i da većinu vremena provodi u kući, odlučila je da oslabi kako bi mogla plesati cijelu noć na svom vjenčanju sa Tonijem Suaerom.

Ljekarski pregled

Sportski ljekari kažu da je poželjno da se, kako sportisti tako i rekreativci, prije fizičkog vježbanja obrate ljekaru.

- Mladi rekreativci se, prilikom upisa u teretanu ili na fitnes uopšte ne javljaju ljekarima da bi obavili osnovne preglede srca ili fizikalne preglede i samim tim se uvjerili da je lokomotorni sistem spreman za vježbanje, što je pogrešno - kažu oni.

Razlog tome je, dodaju oni, da usljed neadekvatnog opterećenja u teretani moglo doći do komplikacije zdravstvenog stanja rekreativca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana