Pozajmica nagriza evrozonu
Volfgang Šojbl bio je blijed. Na licu mu se vidjelo da je premoren, a sivo odijelo izgledalo je bar dva broja veće. Poslije dva mjeseca provedenih u bolnici zbog rane koja nakon prethodne operacije nije dobro zarasla, njemački ministar finansija izgledao je bezvoljno i iscrpljeno.
Bio je ponedjeljak, početak prošle sedmice, a Šojbl je finansijskim stručnjacima Stranke hrišćanskih demokrata (CDU/CSU) i liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), partnere u koalicionoj vladi, referisao o najnovijem razvoju događaja oko krize u Grčkoj, koja je iz sedmice u sedmicu postajala sve gora.
Šokbl je članovima parlamenta saopštio da Grčka, u skladu sa situacijom, ima pravo da zatraži finansijsku pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske unije. Međutim, dodao je, vrijeme još nije isteklo. Šojbl je predvidio da će proći još dvije do tri nedjelje prije nego što Grčka i službeno uputi takav zahtjev.
Pogriješio je. Dok se iza njega slikoviti pejzaž kupao u Sunčevim zrakama, pretprošlog je petka grčki premijer Jorgos Papandreu na mediteranskom ostrvu Kastelorizu objavio da se njegova zemlja više ne može odbraniti od nasrtaja međunarodnih finansijskih mešetara i zato mora pribjeći traženju pomoći od svojih evropskih partnera.
Ubrzo je iz kabineta grčkog ministra finansija u Brisel poslat faks sa samo četiri riječi, u kome je Grčka tražila “aktiviranje mehanizma podrške”.
Faks nije mogao doći u gorem trenutku - ne samo za Grčku, nego za EU i njemačku vladu.
Kancelarka Angela Merkel mjesecima je građanima obećavala da će novac njemačkih poreskih obveznika biti upotrijebljen kao pomoć Grčkoj samo u slučaju “krajnje potrebe”. A ukoliko ta pomoć bude neophodna, govorila je Merkelova pokušavajući da pruži maksimalna uvjeravanja članovima svoje stranke, ne očekuje se da će Grčka zatražiti pomoć prije sredine maja.
Na taj način Merkelova je ovo osjetljivo pitanje željela da odgodi do završetka kampanje za izbore koji se 9. maja trebaju održati u, za njenu stranku, ključnoj njemačkoj državi Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Međutim, poziv za pomoć kog je uputila Atina otkriva da je strategija njemačke kancelarke za Grčku bila potpuni promašaj. Evropska drama, u kojoj uloge igraju vladini dugovi i međunarodni spekulanti ne uklapa se u plan i program Njemačke. I dok koalicija CDU/FDP u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji brine zbog mogućeg gubitka većine u tamošnjem parlamentu, kancelarka je suočena sa neprijatnim debatama u Berlinu.
Oni koji su bili protiv uvođenja zajedničke evropske valute sada daju do znanja da hitna finansijska pomoć za Grčku predstavlja kršenje evropskih sporazuma. Oni namjeravaju da pred njemačkim Saveznim ustavnim sudom u Karlsrueu podignu tužbu. Poslanici vladajućih stranaka u Bundestagu već su upozorili na opasnost pretvaranja Evropske unije u “Evropsku uniju transakcija”, što Merkelova po svaku cijenu želi da spriječi.
Čak i uz svu djelotvornost administracije u Berlinu, strahuje se da će upravo Njemačka platiti najvišu cijenu grčkog finansijskog kraha. Eksperti u kabinetu njemačke vlade sumnjaju da bi te silne milijarde mogle potonuti u baruštinu grčkog duga, a da ne spriječe najgore: bankrot Grčke i novi talas finansijskih špekulacija usmjerenih protiv evra.
Prije nego što Grci dobiju bilo kakve pare, Merkelova je zatražila da treba da još više stegnu kaiševe. Ali da li je to moguće? Ili će Grčka upropastiti i ono malo zdrave ekonomije ako se odluči na još drastičnije mjere? Mogu li se Grci ikad izvući iz ogromnog duga, koji je dostigao cifru od 300 milijardi evra?
Mnogi stručnjaci dijele razmišljanja i kritike euroskeptika. Malo koji ekonomista je uvjeren da planirana injekcija milijardi evra iz evropskih i njemačkih trezora može izliječiti grčku boljku. Štaviše, mnogi sumnjaju da su planirani fondovi pomoći uopšte dovoljni.
Do kraja 2012. godine Grčka će morati da pozajmi oko 130 milijardi evra, kada na red dođe naplata pozajmica iz sadašnjeg evropskog paketa. Političari su do sada pretpostavljali da finansijski zahtjevi Grčke neće prelaziti 80 milijardi evra. Međutim taj iznos će biti dovoljan samo do kraja iduće godine, što znači da će ostatak novca Atina morati da uzme na finansijskim tržištima.
To će biti jako komplikovano. Vodeći ekonomisti smatraju da upumpavanje novca EU u pravcu Grčke neće dovesti do smanjenja premije rizika na obveznice grčke državne blagajne. Umjesto toga, kamate na grčke obveznice ostaće visoke - što znači da će na pleća države opet pasti veliki finansijski teret.
Evropska unija zbog toga mora podstaknuti Grčku da krene putem konsolidacije i reforme, kaže ekonomista Martin Hifner, kako bi mogla otplatiti dugove u roku od nekoliko godina.
Mihael Hajze, vodeći ekonomista međunarodne osiguravajuće kuće “Alijanc”, smatra slično:
- Evropski novac pomoći će Grčkoj samo na kratki rok. Ključno pitanje je kako će zemlja izaći iz duga.
Scenario
Ekonomski eksperti predviđaju dva scenarija. Prema jednom, Grčka proglašava bankrot, njeni dugovi se obustavljaju, produžavaju ili reprogramiraju. U drugom scenariju, Grčka je prinuđena da se povuče iz evrozone, pokreće monetarnu reformu i preuzima rizik novog početka. U oba slučaja, veliki dio evropskih pozajmica biće zauvijek izgubljen.
PREVEO: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
