Polja maka odnose žrtve
Sveta Makinenko se jedva sjeća kako se našla na podu: slomljenog nosa, obamrlih udova, dok se užasan bol širio svakim djelićem njenog iznurenog organizma. Polako je dolazila svijesti, dok je svjetlo postajalo sve jače. Čula je glas medicinske sestre: "Proći će vas do sutra ujutro".
- Dotakla sam dno dna. Nije više bilo mjesta na koje sam mogla niže pasti - priča Makinenko.
Prije deset godina Sveta Makinenko, tada nastavnica u školi u Njižnom Novgorodu, bila je poznata po britkom umu i dobrom ukusu za sve. Deceniju kasnije bila je samo beznadežni zavisnik od droga.
- Ostala sam bez zuba i prijatelja, a stan sam prodala - rekla je.
Ipak, ova 42-godišnjakinja je preživjela pakao i sada se oporavlja u rehabilitacionom centru "Egzit" u Njižnom Novgorodu. Prošle godine 30 hiljada ljudi u Rusiji nisu bili te sreće - umrli su od predoziranja heroinom. Ruski zvaničnici smatraju da je još stotinu hiljada smrtnih slučajeva povezano sa drogom.
Prije dvadeset godina heroin je bio rijetka pojava u Rusiji i smatran je kugom kapitalizma i trulog Zapada. U gradovima poput Njižnog Novgoroda Ruse su ubijali votka i bjesomučno opijanje. A danas, stepeništa fabrike "Gaz", koja odavno ne radi, prekrivena su špricama. Dovoljno je zastati na stanici gradskog prevoza i odmah će vam neko ponuditi "šut" heroina za dva i po dolara. Doza heroina je jeftinija od boce votke.
A količina koja je zamalo ubila Svetu Makinenko bila je jedan gram, djelić od 70 tona heroina koji dolazi u Rusiju sa avganistanskih polja maka. Plastične vrećice sa bijelim prahom putuju uzduž i poprijeko centralne Azije. Neki krijumčari stavljaju ih u tek proklijale glavice kupusa i čekaju da kupus poraste. Drugi ih švercuju u torbama i džepovima. Ta droga putem donosi bol, zarazu i smrt.
- Trgovina drogom iz Avganistana u Rusiju se prenosi kao talas cunamija. Mi se davimo u njoj. Kako bismo učinili da Rusija prestane da bude najveći konzument avganistanskog heroina, problem se mora sasjeći u korijenu - kaže Viktor Ivanov, direktor Federalne službe za kontrolu narkotika.
Prema njegovim riječima, najmanje 120 hiljada korisnika droge i dilera našlo se prošle godine iza rešetaka, a time su ionako pretrpani ruski zatvori postali još tješnji.
- Potukli smo sve Ginisove rekorde: čak i u jednoj Kini po zatvorima je "samo" 60 hiljada narkomana i rasturača droge. Uzaludno je boriti se protiv ove pošasti samo na našoj strani - objašnjava Ivanov.
Početkom marta Ivanov je sa grupom novinara boravio u Kabulu kako bi svijetu objavio da se Rusija vraća u Avganistan da se bori - ovog puta protiv narkotika.
Nova uloga Moskve u Avganistanu postala je jasnija prošlog ljeta, kada su američki i ruski predsjednik Barak Obama i Dmitrij Medvedev osnovali predsjedničku radnu grupu s ciljem saradnje na raznim poljima, uključujući i kampanju protiv narkotika. Ivanov se tada sastao sa svojim američkim kolegom Džilom Kerlikovskim, direktorom Agencije za kontrolu narkotika. Složili su se da je iskustvo i znanje Rusije dragocjeno u borbi protiv narko-dilera i uzgajivača maka u Avganistanu.
Ivanov je u Kabulu saopštio da Rusija namjerava da pomogne Avganistanu u obnovi oko 140 važnih lokacija, među njima su i postrojenja i putevi. Ruski ambasador u Kabulu Andrej Avetisjan potvrdio je namjere Moskve da ukloni ruševine nekadašnjeg Ministarstva nauke i kulture, koje je sada stjecište narkomana i beskućnika, i da na tom mjestu izgradi dječju bolnicu.
Međutim, glavni razlog posjete ruske delegacije je borba protiv narkotika:
- Treba da počnemo od lokacija na kojima se pakuju i sa kojih se otpremaju pošiljke narkotika. Zbog toga ćemo dati informacije koje će biti od velike koristi - rekao je Ivanov.
On je predložio da međunarodne snage u Avganistanu hemijskim sredstvima unište najmanje 20 odsto plantaža maka, a ne samo četiri odsto kao do sada.
- Želimo da prekinemo dotok pošiljki time što ćemo direktno udariti na dilere i organizatore - kaže on.
Reakcije na ove ruske prijedloge su izostale. Ivanovljeve kolege u Ujedinjenim nacijama i NATO-u izjavili su da poštuju izabranu vladu u Avganistanu, te da ona treba da odluči kakve će korake preduzeti protiv uzgajivača opijuma. Predstavnici ovih organizacija istakli su da ne bi bilo produktivno ni razumno uništavati polja maka.
Ivanov je bio prilično razočaran po povratku u Moskvu.
- Uvijek slušam iste obrasce. Za osam godina, koliko je NATO prisutan u Avganistanu, proizvodnja narkotika u toj zemlji povećana je 40 puta. Svrha NATO-ovog angažovanja u Avganistanu - stabilnost - daleko je od ispunjenja. Naprotiv, mislim da se stvari odvijaju u suprotnom pravcu - kaže on.
Prema njegovim riječima, ruski plan borbe protiv narkotika ima veću podršku u svijetu od ostalih.
- U Italiji, Francuskoj i Njemačkoj možemo sve češće čuti da je tamo situacija alarmantna i da je problem sve veći. Ove zemlje sasvim ozbiljno shvataju opasnost koju donosi trgovina narkoticima - ističe Ivanov.
Interes
Iza svega je naravno i zajednički interes, jer proizvođači opijuma finansiraju islamske pobunjenike ne samo u centralnoazijskim državama nego i na sjevernom Kavkazu i u samom Avganistanu.
PREVEO: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
