Pola bogatstva u humanitarne svrhe
Investitor Voren Bafet i osnivač Majkrosofta Bil Gejts objavili su nedavno da će zatražiti od stotina milijardera u Sjedinjenim Državama da u humanitarne svrhe poklone najmanje 50 odsto ličnog bogatstva.
Bafet, koji je zaradio milijarde preko kompanija za osiguranje i investicije, Gejts i njegova žena Melinda održali su tokom protekle godine seriju sastanaka sa velikim brojem bogatih Amerikanaca, gdje su ih pozvali da podrže ovu filantropsku inicijativu.
Oni i dalje aktivno provode kampanju pod nazivom "Davanje zaloga", u kojoj traže od američkih milijardera da tokom svog života ili poslije smrti ostave polovinu ličnog imetka sa instrukcijama gdje treba taj novac predati i za koju namjenu.
Peti Stonsifer, bivši izvršni direktor Fondacije "Gejts" a sada savjetnica dvojice milijardera, izjavila je da su se četiri bogataške porodice složile da podrže ovu do sada nezabilježenu filantropsku kampanju. Milijarderi iz različitih poslovnih sfera - Eli Broad, Džon Doer, Geri Lenfest i Džon Mordridž su potvrdili tu odluku.
Broad i njegova supruga Edit su saopštili da namjeravaju da poklone 75 odsto imetka tokom i poslije svog života. Magazin "Forbs" procjenjuje njihovo bogatstvo na 5,7 milijardi dolara.
Geri Lenfest je već poklonio više od 800 miliona dolara, ili 65 procenata svog imetka, izjavio je njegov portparol. Iznos donacije ostale dvije porodice još nije objavljen.
Među prvima koji su prigrlili Gejtsovu i Bafetovu ideju je i medijski magnat Majkl Blumberg, gradonačelnik Njujorka, koji je prošle godine u dobrotvorne svrhe dao 254 miliona, rasporedivši ih na 1.400 neprofitnih organizacija.
U pismu istaknutom na sajtu kampanje njnjnj.givingpledge.org Bafet je saopštio da "ne može biti srećniji" zbog svoje odluke da 2006. godine pokloni 99 odsto ličnog bogatstva Fondaciji "Gejts" i drugim humanitarnim organizacijama.
On je naveo da je do danas podijelio više od 20 procenata udjela svoje kompanije "Berkšir Hatavej" i da će nastaviti godišnje da raspodjeljuje po četiri odsto vrijednih akcija. Tim tempom bi za deset godina potpuno raspodijelio gotovo sve ono što je u životu stekao.
Gejts je po "Forbsu" rangiran kao drugi najbogatiji čovek na svijetu sa 57 milijardi dolara dok je Bafet odmah ispod sa imetkom procijenjenim na 47 milijardi zelenih novčanica.
Magazin "Forbs" navodi da u Sjedinjenim Državama živi 403 milijardera, najviše na svijetu.
Bil i Melinda Gejts su do sada poklonili više od 28 milijardi dolara svojoj fondaciji.
Prema magazinu "Forčn", kampanja je počela serijom intimnih večera (prva je održana u maju prošle godine). Na njima su Gejts, Bafet, Dejvid Rokfeler (95-godišnji unuk Džona Rokfelera, osnivača dinastije čije ime je i danas metafora za veliko bogatstvo), Džordž Soroš, Ted Tarner, Opra Vinfri i još neki razmjenjivali ideje o tome kako da unaprijede stanje filantropije u Americi, koja nije u krizi, ali jeste u izvjesnoj stagnaciji.
Kao moto filantropije uzimaju se baš riječi Endrjua Karnegija: "Čovjek koji umre bogat, umre osramoćen". Karnegi (1835-1919) je bio jedan od najbogatijih ljudi svih vremena: posjedovao je oko 300 milijardi dolara.
Gejts i Bafet smatraju da bi 600 milijardi dolara, što je polovina onog što posjeduje 400 najbogatijih Amerikanaca sa liste magazina "Forbs" riješilo neke važne socijalne probleme, ne samo Amerike.
Žele, takođe, da takvo ponašanje "postane standard koji će se pretvoriti u normu".
Međutim, neke analize koje su se ovim povodom već pojavile sugerišu da će cilj od 600 milijardi biti teško dostići. Prošle godine, u dobrotvorne svrhe, kao donacije koje davaocima umanjuju poreske obaveze, u Americi je dato ukupno 303,75 milijardi dolara, što je manje u odnosu na 315 milijardi iz 2008 - koja je opet u ovom pogledu bila neuspješnija od 2007.
Ovo, međutim, nisu samo pare milijardera - najviše je bilo priloga od pet, deset ili 50 dolara. Prema "Forbsu", samo 14 od 793 svjetska milijardera u dobrotvorne svrhe lani je priložilo milijardu ili više, a u ukupnoj svoti to je samo jedan odsto njihovog bogatstva.
U "Forbsovoj" anketi među nekim američkim tajkunima ne baš poznatim u svijetu, reakcije su bile šarolike:
- Još sam suviše mlad da bih počeo da poklanjam, želim da pričekam - izjavio je Džon Kacimatidis, koji je svoje milijarde stekao u poslovima sa naftom, nekretninama i supermarketima.
Njegov kolega Leon Kuperman pak smatra da svi bogataši imaju moralnu obaveznu da nešto vrate, dok Mark Kurban, prvi čovjek kompanije "Brodkast kom", kaže da svako mora da odluči šta je najbolje za njega.
Najvedriji u tom pogledu bio je čuveni preduzimač Donald Tramp:
- Uživao sam dok sam pravio pare i na kraju ću morati da dosta i dam - rekao je Tramp.
Tradicija
Riječ je o nečemu što je tradicija među američkim tajkunima (riječ "tajkun" ovdje ima značenje "bogat industrijalac", odnosno moćan čovjek u nekom biznisu ili industriji), koju su ustanovile porodice Rokfeler i Karnegi (čiji prvi milioni nisu bili baš "čisti").
PRIREDIO: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
