Pod budnim okom Putina
U danima kad je Rusija bila preplavljena petrodolarima, njihova lica smiješila su se sa naslovnih strana svakog tabloida, njihovo prisustvo podrazumijevalo se na svakoj gala zabavi, a njihovo bogatstvo okruženo oreolom mistike davalo je zamaha ponosu Kremlja, koji je želio da spere sa sebe kriminalnu reputaciju stečenu tokom devedesetih godina.
Ali, pokazalo se da se sve za čas promijeni...
Danas, najbogatiji Rusi kriju se u mišjim rupama, vrijedno dumaju kako da vrate milijarde dolara koje su dužni na sve strane, da se nekako odbrane od sve većeg nezadovoljstva javnosti, jer jedna po jedna fabrika čiji su vlasnici zatvara svoje pogone, a milioni radnika ostaju bez posla.
- Niko nije uspio da izbjegne posljedice opšte krize - rekao je nedavno ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, otvarajući Ekonomski forum u Sankt Peterburgu, što je najvažniji događaj u Rusiji u posljednjih nekoliko godina. Forum je okupio direktore najvećih ruskih i međunarodnih kompanija, političare najvišeg ranga i sve one koji su na ovaj način željeli da obilježe ekonomski procvat zemlje.
Međutim, ove godine će biti nešto drugačije: oko 3.500 učesnika okupilo se pod sivim nebom ruskog glavnog grada, u sjeni ekonomske krize i predviđanja da će bruto društveni proizvod zemlje, poslije deset godina stabilnog rasta, biti manji za osam odsto.
Roman Abramovič, multimilijarder tihog glasa, koji je zgrnuo silne pare na metalima i naftnim derivatima, nije viđen na forumu. Prošle godine, njegova 114 metara duga i 300 miliona dolara vrijedna jahta bila je glavna atrakcija na prošlogodišnjem forumu. Svi su se divili tom statusnom simbolu usidrenom na rijeci Nevi, u srcu Sankt Peterburga.
- Imao je druge obaveze - kratko je izjavio Džon Man, Abramovičev portparol, pravdajući odsustvo ruskog oligarha.
Broj ruskih milijardera, prema Forbsovim listama, pao je sa 71 na ovogodišnja 32, a ukupno bogatstvo onih koji su se uspjeli ugurati na listu manje je za 471 milijardu dolara.
Mnogi od tih oligarha, a riječ je o desetak njih koji su zgrnuli bogatstvo kupujući jeftino industrijska postrojenja u talasu privatizacije poslije raspada Sovjetskog Saveza, na sve načine pokušavaju da sačuvaju svoja carstva.
Štaviše, oni sada moraju da se nose sa nastojanjima Kremlja da izbjegne pogoršavanje opšteg stanja koje se javlja zbog rasta nezaposlenosti i siromaštva u rubnim oblastima Rusije.
Za primjer je slučaj Olega Deripaske, čovjeka koji je prošle godine nosio titulu najbogatijeg Rusa, a sad je suočen sa gubicima na svim poslovnim poljima, jer pokušava da nađe način za restruktuiranje 20 milijardi dolara duga.
Deripaska je savršen primjer oligarha: njegov brak sa ćerkom šefa kabineta pokojnog Borisa Jeljcina, prvog postosvjetskog predsjednika Rusije i Putinovog prethodnika, učvrstilo je moć ovog milijardera.
U posljednjih nekoliko godina, Deripaska je uživao u blagodetima kredita koji su nadaleko proširili njegovu poslovnu imperiju. Ona se zasnivala na holding-kompaniji "Bejzik element", akcijama u "Rusalu", gigantu metaloprerađivačke industrije, kao i u fabrici kamiona "Gaz", koja je nedavno u saradnji sa "Magnom", kanadskim proizvođačem autodijelova, namjeravala da kupi "Opel".
Do prošle godine Deripaska je posjedovao 20 posto akcija "Magne", ali je bio prinuđen da ih proda kako bi namirio bar dio pristiglih dugova.
Sada, svoj finansijski opstanak Deripaska u velikoj mjeri duguje državi, jer je od državnih interventnih fondova dobio 15 milijardi dolara za opstanak "Rusala", drugog po jačini proizvođača aluminijuma na svijetu. To je do sada najveći poklon Rusije nekoj grani industrije.
I zato, kada su stotine zaposlenih u cementari "Bejzik elementa" u Pikaljovu, oronulog gradića od oko 22 hiljade stanovnika, smještenog oko 90 kilometara od Sankt Peterburga, organizovali seriju štrajkova zbog toga što već tri mjeseca nisu dobili platu, to je razljutilo državu.
Dvije sedmice nakon što su nezadovoljni radnici napravili dar-mar u službenim prostorijama gradonačelnika Pikaljova, i dva dana nakon što su u znak protesta blokirali autoput, Deripaska je bio u tom depresivnom gradiću, pokunjeno sjedeći pored premijera Vladimira Putina, sa čijeg se ledenog pogleda moglo pročitati koliko je ljut.
- Hiljade građana Pikaljova postali su taoci vaših ambicija, neprofesionalizma, a vjerovatno i vaše pohlepe. Hiljade ljudi. To je potpuno neprihvatljivo - rekao je Putin.
Ove njegove riječi i ton kojim se obratio Deripaski odjeknuli su Rusijom, i utvrdili premijerovu želju, a izgleda i sposobnost, da potpuno vlada kako tajkunima, tako i građanima Rusije.
Hapšenje Mihaila Hodorkovskog 2003. godine, tada najbogatijeg Rusa i vlasnika "Jukosa", najveće ruske privatne naftne kompanije, bio je signal za sve oligarhe koliko je važno posjedovati naklonost Kremlja. Dolaskom u Pikaljovo, Putin je još jednom naznačio, da se ruski oligarsi moraju dodatno potruditi kako bi obezbijedili da finansijska kriza u Rusiji ostane pod kontrolom, a krivica za eventualne socijalne nemire i nezadovoljstvo javnosti biće pripisana isključivo njima.
- Bez pretjerivanja se može reći da stabilnost u cijeloj zemlji zavisi od Putinovih jučerašnjih odluka. Ukoliko se njegov signal pokaže uzaludnim, cijela Rusija uskoro može biti u znaku masovnih protesta - objavio je "Ruski komsomolec", najčitaniji tabloid, dan nakon Putinove posjete Pikaljovu.
Nezadovoljstvo
Otkad je prošle godine nastupila finansijska kriza, Kremlj je na sve načine pokušavao da izbjegne socijalno nezadovoljstvo koje bi moglo da ugrozi njegovu vlast, svjestan da su upravo nezadovoljni rudari u industrijskom srcu Rusije, koji su prvi izrazili nezadovoljstvo odnosom sovjetskog režima prema njima, bili vjesnici njegovog pada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
