Plaćanje kazne mijenjaju robijom

Da se broj ovakvih "kompenzacija" povećava pokazuje i podatak da je u odnosu na prošlu godinu, u 2011. bilo mnogo manje ljudi kojima je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora - njih 271. Najviše njih je služilo zatvorsku kaznu u Kazneno-popravnom zavodu u Doboju.

Zamjena

Prema podacima Ministarstva pravde RS, u kazneno-popravnim zavodima u Srpskoj ove godine nalaze se 34 osobe koje nisu platile novčane kazne, među kojima je najviše u Istočnom Sarajevu, i to 19.

- Zamjena novčane kazne propisana je na način da, ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u roku koji je određen presudom, sud će bez odgađanja donijeti odluku da novčana kazna bude zamijenjena kaznom zatvora - istakli su u Ministarstvu pravde.

Jedan dan zatvora u Srpskoj "košta" 100 maraka, a u resornom Ministarstvu ističu da će se novčana kazna zamijeniti kaznom zatvora tako što će se za svakih 100 KM odrediti jedan dan zatvora, s tim da se ne može prekoračiti propisana kazna za to djelo.

- Ako osuđeni isplati dio novčane kazne, ostatak će se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osuđeni isplati ostatak novčane kazne izvršenje u zatvoru će se obustaviti - pojasnili su u Ministarstvu.

Da ima mnogo ljudi koji traže da im novčana kazna bude zamijenjena zatvorskom potvrđuju i u Osnovnom sudu u Banjaluci.

- To su najčešće kazne zbog raznih saobraćajnih prekršaja, kao što su brza vožnja ili nevezivanje pojasa, ali i sitne krađe - istakli su u Osnovnom sudu u Banjaluci.

Lani je u Gradišci 60 osoba izabralo rešetke umjesto novčane kazne, a najčešće su kažnjavani zbog ugrožavanja saobraćaja, krađa, kao i narušavanja javnog reda i mira.

U Srpskoj je, prema Krivičnom zakonu, predviđeno da se kazna zatvora može zamijeniti radom za opšte dobro na slobodi i to u slučajevima u kojima se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora.

- Zbog činjenice da u Srpskoj još nije zaživjela primjena rada za opšte dobro na slobodi, do danas nijedna kazna zatvora nije zamijenjena radom za opšte dobro - kažu u Ministarstvu pravde.

Susjedne zemlje

Slična situacija je u susjednim zemljama. U Srbiji nema zvanične statistike, ali je izvjesno da je taj broj sve veći.

Lani je samo u šest opština Jablaničkog okruga zatvor umjesto novčane kazne izabralo 236 ljudi. Oni su u zatvoru proveli ukupno 1.427 dana, a rekorder je jedan mještanin Lebana. On je je višestruki povratnik i za učinjene prekršaje iz više oblasti proveo je u zatvoru 223 dana.

U posljednjih pet godina skoro tri hiljade stanovnika Crne Gore izabralo je zatvor umjesto novčane kazne.

Zatvorske kazne umjesto novčanih izdržavaju za prekršaje u saobraćaju, ali i za neplaćene račune za struju, komunalije i druge potrebe.

Veliki broj ovakvih osuđenika je i u Hrvatskoj. U 2010. i 2011. godini samo je u Zadru izdato čak 3.356 rješenja o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora.

Zbog pretrpanosti, koja je prisutna u gotovo svim hrvatskim zatvorima, zanimljivo je da određene osobe koji dobrovoljno odlaze u zatvor imaju prednost.

Razlozi i posljedice

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da to što se ljudi odlučuju da idu u zatvor umjesto da plate novčanu kaznu najbolje govori koliko je teška ekonomska situacija, i to u mnogim domaćinstvima.

Naglasio je da besparica mnoge tjera na razne opcije, koje su između ostalog i odlazak u zatvor, zbog toga što imaju vremena, ali ne i novca.

- Zbog nemaštine mnogi ne vode računa o tome ni da će im ostati u biografiji da su bili u zatvoru. Nemaju, nažalost, drugog izlaza - dodao je Pavlović.

Sociolog Biljana Milošević naglašava da ovakav izbor pojedinaca može da ostavi posljedice, kako na osobu koja odlazi u zatvor, tako i na cijelu njenu porodicu.

- Ma koliko je teško vrijeme i nedostatak novca, mnogi ne razmišljaju da ovom "trampom", odnosno odlaskom u zatvor, umjesto da plate kaznu, zauvijek dobijaju jednu etiketu koja u budućnosti može veoma da im našteti - istakla je Miloševićeva.

Elektronske narukvice

Kućni zatvor se nalazi između dvije opcije, kazne zatvora i uslovnog kažnjavanja i njime se nastoje izbjeći negativni efekti kazne zatvora po osuđenu osobu, kao što su gubitak radnog mjesta, narušavanje porodičnih prilika, negativan uticaj zatvorske sredine, stigmatizacija...

Elektronske narukvice nose osuđenici koji su osuđeni za lakša krivična djela i kojima su sudovi izrekli kaznu zatvora do jedne godine.

Vlada Republike Srpske usvojila je zaključak kojim je zadužila Ministarstvo pravde RS da obavi potrebne analize o opravdanosti i mogućnostima uvođenja elektronskog nadzora kao alternativne krivične sankcije u RS, te da shodno rezultatima analize pristupi potrebnim izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija RS.

Zatvorenici u Republici Srpskoj mogli bi uskoro početi da nose elektronske narukvice putem kojih će biti nadzirani, a što bi trebalo da doprinese smanjenju troškova kazneno-popravnih zavoda.

Ministarstvo pravde RS razmatra ovu mogućnost i obaviće potrebne analize o opravdanosti i mogućnostima uvođenja ove vrste alternativne sankcije u Srpskoj. Vlada RS razmatrala je ovo pitanje nakon što je Ministarstvu pravde RS češka kompanija "Physter technology limited" prezentovala projekat uvođenja elektronskih narukvica za zatvorenike.

Prednosti

Kao prednost ovog sistema Česi su naveli smanjenje troškova izvršenja krivičnih sankcija, te rasterećenje zatvora u smislu manjeg broja lica koji izdržavaju kaznu.

Istaknute su i brojne tehničke karakteristike elektronskog praćenja, kao što je nezavisnost u odnosu na operatora GSM, fleksibilnosti prilikom stavljanja, korišćenje provjerenih najmodernijih tehnologija, mogućnost podešavanja alternativa, bezbjednost, pouzdanost i slično.

Ministar pravde RS Gorana Zlatković naglašava da se Ministarstvo opredijelilo da razmotri uvođenje elektronskih narukvica.

- Mnoge zemlje koriste ovaj sistem, on je zatupljen i u okruženju. Srbija i Hrvatska koriste elektronske narukvice i prema izvještajima, to se pokazalo kao dobra alternativna krivična sankcija - istakla je Zlatkovićeva.

Dodala je da bi se došlo do uvođenja elektronskih narukvica mora se, prije svega, mijenjati zakon i obezbijediti finansije.

- Prvo će biti napravljena jedna analiza da vidimo šta znači uvođenje elektronskih narukvica. Smatram da bi tu bila velika ekonomska ušteda, smanjio bi se broj osuđenih lica u kazneno-popravnim ustanovama i bili bi manji troškovi - rekla je Zlatkovićeva.

Narukvica

Direktor firme "Physter technology limited" Robert Šimak upoznao je predstavnike Ministarstva sa osobinama i prednostima elektronskih narukvica. Narukvice su izrađene od medicinskog silikona, što omogućava zaštitu zdravlja i komfor nošenja. One su vodootporne, otporne na udar, a akumulator, odnosno baterija, im traje minimalno 36 mjeseci, bez potrebe punjenja ili zamjena.

- Narukvice su primjerene veličine, težine ručnog sata, koje je moguće koristiti na ruci ili nozi iznad gležnja - navedeno je u informaciji koju je razmatrala Vlada RS.

Naglašena je mogućnost rada ove narukvice do 72 časa s akumulatorom prilikom ispadanja eksternog napajanja.

- Moguća je konfiguracija u obimu dozvoljenog kretanja osuđenog lica od pet do 100 metara, te prevencija nedestruktivnog skidanja narukvice od strane osuđenika, te automatsko nesporno detektovanje pokušaja skidanja ili presijecanja narukvice - stoji u informaciji.

Broj lica kojima je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.