Plaćaju novčanicama od 500 evra

Od kraja 18. vijeka Baden-Baden je, poslije novih političkih podjela, postao svojevrsnom evropskom ljetnom prestonicom. Evropsko visoko društvo zime je tako provodilo u Parizu, a ljeta u malim ali luksuznim banjama usred Švarcvalda.

Iako Baden-Baden i danas nalikuje kulisi za neku bajku, bogati i slavni više u toj mjeri ne hrle u njegove banje i kazina. No stara slava je dovoljna da privuče nove bogataše koji u posljednje vrijeme dolaze s istoka, i to iz Rusije.

Novo rusko prisustvo u Baden-Badenu osjeća se na svakom koraku: ćirilični natpisi u prodavnicama (prvenstveno u onima u kojima se prodaje luksuzna roba), jelovnici na ruskom i mnogi advokati koji su svoje usluge skrojili isključivo za potrebe došljaka s istoka.

I legendarni "Kafe Kenig", kog znalci drže jednim od najboljih u Evropi, u međuvremenu se privikao na nove goste koji, kako piše "Menadžer magazin", mrtvi-hladni komad torte "švarcvald" i kafu plaćaju novčanicom od 500 evra.

Poslovni ljudi koji bez prestanka na ruskom govore u svoj mobilni telefon susreću se na svakom koraku. Ali najviše je ipak turista i to onih dobro "potkoženih". Oni u hordama posjećuju poznati kazino, ali ne samo da bi tu potrošili svoj novac nego da bi ga potrošili tamo gdje ga je prema legendama trošio i sam Dostojevski.

Baden-Baden je u 19. vijeku, uz mnoga druga njemačka mondena ljetovališta i banje poput Vizbadena, bio omiljeno utočište ruske carske porodice, a time automatski i tadašnjeg ruskog visokog društva, ali i intelektualaca.

Jedno od nezaobilaznih odredišta ruskih turista je i vila u kojoj je do 1871. živio i radio poznati ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev. Tako se zna dogoditi da današnjeg vlasnika vile iznenadi ruski ambasador u pratnji 70 znatiželjnika.

Prije pada Berlinskog zida niko se nije zanimao za zaostavštine nekadašnjih ruskih moćnika u Njemačkoj. Štaviše, sredinom šezdesetih na oltaru, katkada besmislene, modernizacije umalo je žrtvovana klasicistička vila u koju danas hrle ruski turisti.

Podalje od očiju turista je vila koju je, kako tvrde mediji, kupio bivši sovjetski ministar vanjskih poslova Edvard Ševarnadze.

Ali Baden-Baden nije jedini grad u kojem tradicija ruskog života nije samo povezana sa nekad stacioniranim sovjetskim jedinicama. Idilični potez jugozapada Njemačke, od Bodenskog jezera preko Tibingena pa do Vizbadena, posut je svjedočanstvima bogatog kulturnog života koji se naročito razvio u 19. vijeku, a zamro poslije Oktobarske revolucije.

Tako je jedna od znamenitosti Vizbadena upravo takozvana Grčka kapela koja krasi nekadašnje središte ruskog kulturnog i političkog života u ovom dijelu Evrope. U njoj su sahranjeni i članovi ruske carske porodice.

Kako prenosi "Menadžer magazin", ruske investicije su od propadanja spasile nemali broj objekata u Baden-Badenu i okolini. Glad novih ruskih bogataša za luksuznim nekretninama proširila se i na Minhen. Tamo, kako piše "Augsburger algemajne", došljaci s istoka bez da trepnu plaćaju i po 15.000 evra za kvadratni metar.

I obližnje Starnberško jezero, omiljeno mondensko utočište bogatih stanovnika Minhena, odavno je postalo popularno i među bogatim Rusima.

Minhenski preduzetnici imaju samo jedan problem: premalo prikladnih tj. dovoljno luksuznih objekata:

-         Naši objekti su premali i nedovoljno luksuzni - zaključuje jedan od njih koji se istovremeno nada da će se Rusi ipak ponovo okrenuti jugu Njemačke, i to "kad im Kicbil i Sent Moric dosade".

Kvota za turiste

Iako se i u mjestima u Njemačkoj u kojima se mogu sresti novopečeni ruski bogataši mogu često čuti negativni komentari o "novim bogatašima" i o tome da "ko zna na čemu su se obogatili", situacija se ne može uporediti s onom u susjednoj Austriji gdje neki hoteli čak uvode kvote za ruske turiste.

PREVEO: Milenko Kindl

-         

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.