Pišu knjige, snimaju reklame...

Ipak, i među nekadašnjim šefovima država postoje izuzeci, pa ima onih koji zauvijek kažu “zbogom” politici. I dalje, međutim, ostaju u žiži interesovanja svjetskih medija i dobro zarađuju.

Danas pojedini bivši predsjednici svoju biografiju popunjavaju snimajući reklame za picu, otvaranjem biblioteka, pisanjem knjiga, a neke put odvede u manastir.

Život poslije Bijele kuće

Gotovo svaki američki predsjednik nakon što je napustio položaj, našao se u poziciji da traži šta da radi u životu poslije odlaska iz Bijele kuće.

Bivši američki predsjednik Bil Klinton se poslije odlaska iz Bijele kuće preselio u državu Njujork gdje se, kao i mnogi predsjednici prije njega, nastavio posredno baviti politikom, i to uglavnom nastupima na demokratskim izbornim skupovima.

Osim nastupa na skupovima, svoju popularnost, koja je dostigla globalne razmjere, godinama poslije napuštanja Bijele kuće koristio je da bi na mnogim javnim okupljanjima širom svijeta promovisao svoje ideje o borbi protiv globalnog zagrijavanja, bolesti, siromaštva i sukoba u svijetu.

Promocija ideja nije bila dovoljna, pa je otišao i korak dalje i posvetio se drugoj aktivnosti. Klinton je, naime, prije osam godina otvorio svoju predsjedničku biblioteku.

Klinton je, izložio pogledima javnosti ostavštinu osam godina provedenih u Bijeloj kući.

On je svojim primjerom pokazao da bivši predsjednici teško ili skoro nikako ne mogu da se istrgnu iz ralja javnog života, pa je tako učestvovao i u prikupljanju humanitarne pomoći za žrtve azijskog cunamija i uragana “Katrina“.

Klinton sasvim dobro zarađuje i od predavanja i autobiografske knjige koju je izdao.

Kada je bivši predsjednik Džordž Buš napustio Bijelu kuću 2009. godine, uveliko je napustio i političku scenu. Međutim, poslije određenog perioda mirovanja posvetio se humanitarnom radu.

Tako je sa volonterima u Zambiji prošle godine radio na renoviranju klinike koja se specijalizuje za liječenje raka grlića materice.  Buš je na taj način iskoristio svoju slavu da skrene pažnju na pitanja koja muče čovječanstvo, mada ističe da ne voli baš da bude u žiži javnosti.

- Nadam se da nećete čuti previše o tome. Vjerujem da je tiha služba najbolja služba - kazao je tom prilikom Buš.

Pored toga, Buš je poslije devastirajućeg cunamija 2004. godine posjetio Indoneziju, te skrenuo pažnju poslije uragana “Katrina” u južnom dijelu SAD 2005. godine te učestvovao u  prikupljanju sredstava u fondove za pomoć ovim područjima.

Prije dvije godine objavio je knjigu pod naslovom “Tačke donošenja odluka”. Ova politička autobiografija vratila je natrag u medije četrdeset trećeg američkog predsjednika, koji se poslije napuštanja Bijele kuće rijetko pojavljivao u javnosti.

Vulf i Sarkozi

Bivši njemački predsjednik Kristijan Vulf, koji je podnio ostavku pod pritiskom teških optužbi da se okoristio od politike, mir je pronašao u katoličkom manastiru.

Katolički vjernik, otac dvoje djece iz dva braka, političar u koga su demohrišćani donedavno polagali velike nade, Vulf je u manastir otišao još prije nego što je za njega bila organizovana oproštajna ceremonija. Svoj boravak u manastiru je, tada, na kratko prekinuo samo zbog te svečanosti.

Nedavno je objavljeno da se razvodi od supruge Betine.

Još jedan predsjednik koji je “vedrio” i “oblačio”, bivši predsjednik Francuske Nikola Sarkozi, takođe se odlučio na bijeg,  ali ne u manastir, nego u London.

On naime planira da se preseli u London a kao razlog se navode velika poreska oterećenja u Francuskoj koja je, inače, rekordnih 75 odsto.

Sarkozi će u Londonu da osnuje investicioni fond vrijedan više od milijardu funti.

Protiv Sarkozija se u Francuskoj vodila istraga zbog korupcije, a detalji o planu selidbe otkriveni su prilikom pretresa kuće Sarkozijevih u Parizu koji je u junu prošle godine izvršila policija za korupciju.

Valeri Žiskar d'Eesten

Iako je još 1981. godine okončao mandat, a kasnije i politički karijeru, bivši predsjednik Francuske Valeri Žiskar d'Eesten često je i danas prisutan u javnosti.

Veliku pažnju izazvao je prije tri godine kada je napisao roman o tajnoj ljubavnoj vezi između predsjednika Francuske i nesrećne britanske princeze, koja ima mnogo sličnosti sa pokojnom princezom Dajanom.

Knjiga “Princeza i predsjednik” pobudila je brojne spekulacije da li je priča izmišljena ili je zasnovana na činjenicama.

D'Esten je svom francuskom predsjedniku u romanu dao ime Žak-Henri Lamberti, dok je princeza Patrišija od Karfida. Krajem prošle godine odlučio je da proda porodični zamak nedaleko od grada Klermon-Feran, pa je izložio namještaj, posuđe i umjetničke predmete na aukciju.

Na prodaju je bilo izloženo oko 400 predmeta, između ostalog i “Uspavana Ariadna”- skulptura Pjera Žilijena, koja se procjenjuje na 30.000 evra i bronzani časovnik “Lepaute” čija je vrijednost 15.000 evra.

Na aukciji su se našle i slike, keramika, stolice, stolovi i drugi namještaj koji je uglavnom napravljen početkom i sredinom 19. vijeka.

Gorbačov

Svoje mjesto u istoriji obezbijedio je i Mihail Sergejevič Gorbačov koji je bio vođa Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991. Njegov pokušaj reformi je doveo do kraja Hladnog rata, ali i do kraja vrhovne političke vlasti Komunističke partije Sovjetskog Saveza (KPSS) i do raspada Sovjetskog Saveza. Nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 1990. godine.

U politiku se pokušao vratiti 1996. godine, ali je na izborima za predsjednika Rusije dobio samo jedan odsto glasova.

Ipak, vremešni Gorbačov, i te kako je aktivan i prisutan u javnosti. Tako je osnovao međunarodni fond socio-ekonomskih i političkih studija poznat kao Gorbačovljeva fondacija, a stigao je i da u SAD snimi reklamu za “Pica Hut”.

Nedavno je objavio memoare “Sam sa sobom” u kojima je pisao o svom životu od djetinjstva do raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine i otkrio mnoge do tada nepoznate privatne detalje.

Knjiga je posvećena njegovoj supruzi Raisi, koja je umrla od leukemije 1999. godine.

Krajem prošle godine izjavio je da osjeća posljedice starosti, ali da namjerava da ostane aktivan dok god bude mogao.

Bivši političari

Bivši kandidat za predsjednika SAD, republikanac Mit Romni, nakon poraza na izborima u novembru prošle godine, vratio se hotelijerstvu i ušao je u Upravni odbor firme “Meriot internešnel”. Romni je u upravi tog hotelskog preduzeća bio od 1993. do 2002, kada je otišao radi kampanje za guvernera Masačusetsa, i od 2009 do 2011. kada je počeo kampanju za predsjednika SAD.

Poznati bivši guverner Kalifornije i još poznatiji “Terminator” Arnold Švarceneger, poslije političke karijere ponovo se vratio u glumačke vode.

“Neuništivi” će se pojaviti u petom dijelu megapoznatog serijala “Terminator”.

- Već godinu i po na “Terminatoru 5” rade scenaristi koji ne mogu da završe posao. Stalno sam im govorio da idu u pogrešnom pravcu i sada su se konačno oslobodili tih pisaca i našli kvalitetne scenariste. Sada su na pravom putu - rekao je Švarceneger medijima.

Mediji su se nedavno raspisali i o bivšem predsjedniku parlamenta Južne Koreje Kimu Džongu Ohu, koji je po završetku političke karijere odlučio da se posveti proučavanju istorije Turske.

Po završetku svog mandata, neko vrijeme je boravio u Turskoj, istraživao i pisao o osvajanju Carigrada.

Kada se vratio u Južnu Koreju, Kim Džong Oh je u parlamentu te zemlje promovisao svoju knjigu i Tursku.

U prostorijama parlamenta Južne Koreje upriličena je nesvakidašnja manifestacija, promocija knjige na kojoj je bivši predsjednik parlamenta dijelio autograme.

Poslije završetka mandata, Kim Džong Oh je pet puta posjetio Carigrad, a posebno se zanimao za sultana Fatiha Mehmeda i osvajanje Carigrada. Istraživao je stotine knjiga u carigradskim bibliotekama.

Boris Tadić

Da je teško reći zbogom politici i javnom životu, pokazao je i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić.

Nakon što je izgubio predsjedničke izbore, a kasnije i stranačke, Tadiću je dodijeljeno mjesto počasnog predsjednika Demokratske stranke. Ni tu nije kraj. Da se njegova politička karijera nastavlja, može se naslutiti i na osnovu ponuda koje mu, kako prenose mediji, stižu iz Ujedinjenih nacija.

I sam Tadić je priznao da je zainteresovan za međunarodnu političku karijeru i da sebe vidi u međunarodnoj instituciji.

Predavanja

Mnogi bivši političari dobro naplaćuju zainteresovanost javnosti za njihova iskustva i mišljenja. 

Bivši britanski premijer Toni Bler naplaćuje 10.0000 dolara za svaki minut predavanja.

Svjetski rekord po zaradi za jedno predavanje drži i dalje bivši američki predsjednik Ronald Regan koji je 1989. naplaćivao predavanje milion dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.