Petar Đokić: Svaki radnik u Srpskoj mora da bude poštovan

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić.

* GLAS: Kakav je trenutno položaj radnika u RS, koliko se kod nas poštuju prava radnika?

ĐOKIĆ: Položaj radnika je različit, zavisno od sektora u kojem rade. Drugačiji je položaj radnika koji rade u privredi, od radnika u javnim službama, jer su i uslovi rada bitno drugačiji. Položaj radnika u privredi, u pojedinim sektorima je posebno težak, a u nekim djelatnostima, čak opasan i štetan i za zdravlje. Plate zaposlenih u privredi su, u prosjeku, manje u odnosu na plate u javnom sektoru. Treba istaći da postoje i savjesni poslodavci koji zapošljavaju radnike i brinu o uslovima rada, a koji nastoje svojim djelovanjem da unaprijede i poprave položaj radnika u procesu rada. Odnos Ministarstva prema zaposlenima je takav da nastojimo da obezbijedimo potpunu zaštitu radničkih prava i poboljšavamo ukupan standard radnika, što uključuje i nastojanje da se povećaju plate i poboljšaju opšti uslovi rada. Takve ciljeve želimo da ostvarimo i kroz aktivan dijalog sa našim socijalnim partnerima Savezom sindikata RS i Unijom udruženja poslodavaca RS. Izuzimajući mali broj pojedinačnih negativnih primjera, prava radnika se poštuju i postoji stalna posvećenost poboljšanju njihovog položaja. Radnik, a posebno onaj koji je nosilac u procesu stvaranja nove vrijednosti, mora biti poštovan i mora predstavljati vrijednost od posebnog značaja. Ova Vlada, koju predvodi premijer Aleksandar Džombić, maksimalno je posvećena takvom odnosu prema radnicima.

* GLAS: U kojim oblastima je najteži položaj radnika?

ĐOKIĆ: Položaj radnika je težak u svim sektorima gdje su izloženi rizicima i opasnostima bilo koje vrste, a naročito u oblasti rudarstva, u šumarstvu, građevinarstvu i pojedinim sektorima metalske industrije. Nezavidan je položaj radnika i u pojedinim uslužnim djelatnostima, gdje je teško vršiti kontrolu i nadzor nad primjenom propisa, posebno zaštite na radu i prava iz radnih odnosa.

* GLAS: Koliko je u RS trenutno nezaposlenih i da li je taj broj povećan u odnosu na kraj godine? Šta je razlog?

ĐOKIĆ: Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS, krajem marta, registrovano je 151.076 lica. U istom periodu prošle godine evidentirano je 149.687 lica, što znači da je 0,9 odsto lica više na evidenciji u posmatranom periodu. Međutim, ovaj broj ne predstavlja pravo stanje i ne odražava stvarni broj aktivnih tražilaca posla. Razlog ovog povećanja je u prijavljivanju velikog broja lica na evidenciju zbog pribavljanja potvrde o nezaposlenosti, kao i prijavljivanje lica iz centara za socijalni rad. Naravno, ne može se osporiti ni činjenica da je određen broj lica na evidenciju došao poslije prestanka radnog odnosa. Trenutni pokazatelji o zaposlenosti upućuju na zaključak da se registruje i broj novih nezaposlenih radnika, ali isto tako i broj novozaposlenih radnika. Značajan je podatak da je za prva tri mjeseca ove godine broj novozaposlenih u odnosu na broj novozaposlenih za prva tri mjeseca prošle godine veći za 11,3 odsto. Nesporno je da imamo nešto veći broj nezaposlenih nego što je to bilo u istom periodu prošle godine, ali isto tako imamo i novo zapošljavanje, što upućuje na utisak da postoji stabilnost u sektoru zapošljavanja u RS. Vlada je odlučna u namjeri da podstakne novo zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. To smo potvrdili i donošenjem Uredbe na osnovu koje je raspisan javni poziv na koji se mogu prijaviti poslodavci u oblasti industrije koji žele da zapošljavaju radnike. Oni mogu da koriste podsticajna sredstva Vlade koja po jednom novozaposlenom iznose 2.500 KM. Očekujemo da ćemo primjenom ove mjere, u ovoj godini, zaposliti 2.500 radnika, jer je Vlada za tu mjeru izdvojila pet miliona KM. Takav metod ćemo nastaviti i u idućim godinama.

* GLAS: Imate li procjenu o tome koliko radnika godinama ne prima platu zbog stečaja ili nekih drugih problema i na koji način je moguće riješiti to pitanje?

ĐOKIĆ: Ministarstvo nema precizne podatke, o stanju u preduzećima u kojima se vodi stečajni postupak, jer je to poseban postupak i odvija se pod nadzorom sudova. Ima primjera preduzeća u stečaju gdje radnici primaju plate kao što su Zavod distrofičara i "Jelšingrad".

* GLAS: Koliki problem za RS predstavlja rad na crno? Koliko se radnika trenutno nalazi u sivoj zoni?

ĐOKIĆ: Rad u sivoj ekonomiji je problem svakog društva, pa i našeg. Međutim, podaci Inspekcije rada pokazuju da broj radnika u sivoj zoni u RS svake godine opada. Problem rada u sivoj ekonomiji, u svakom slučaju, je manji od problema neisplaćivanja plata u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu. Neformalna ekonomija je prisutna u RS a procjenjuje se da se ona odvija u sklopu poljoprivrede, građevinarstva, trgovine i ugostiteljske djelatnosti (turizam). Zaposlenost u neformalnom sektoru može pomoći radnicima da prevaziđu finansijske poteškoće u kratkoročnom periodu, ali im uobičajeno šteti u dugoročnom periodu zbog nepostojanja radne i socijalne zaštite. Neformalna ekonomija djeluje kao prepreka koja stoji na putu bržem ekonomskom razvoju, povećava socijalni rizik i ugrožava socijalnu bezbjednost radnika i njihovih porodica.

* GLAS: Kolike su kazne za neprijavljivanje radnika? Smatrate li da su niske kazne osnovni problem ili problem predstavljaju i korumpirani inspektori?

ĐOKIĆ: Osnovna kazna za neprijavljivanje radnika je 2.000 KM i kreće se do 10.000 KM, s tim što inspektor izdaje poslodavcu kazneni nalog i ostavlja mu rok od pet dana za prijavljivanje radnika na fondove. Ovdje, evidentno, postoji problem koji će se riješiti kroz donošenje novog Zakona o radu, tako da će se kazna za poslodavca uvećavati zavisno od broja neprijavljenih radnika.

* GLAS: Koliko je radnika do sada zbrinuto kroz program socijalnog zbrinjavanja i da li su sredstva koja Vam stoje na raspolaganju dovoljna?

ĐOKIĆ: Otkako se realizuje ovaj program, od 2004. godine do danas zbrinuto je 43.229 radnika, za šta je izdvojeno 135.296.391 KM. Sredstva za ove namjene odobrena po budžetu za 2011. godinu iznose 20.200.000 KM. Ova sredstva dovoljna su da se izmire obaveze iz 2008. i 2009. i polovina zahtjeva iz 2010. godine. Očekujem i da će se povratom sredstava iz stečajne mase moći riješiti još podnesenih zahtjeva.

* GLAS: Kakvi su efekti povećanja stopa poreza i doprinosa u RS? Da li je zbog toga došlo do otpuštanja radnika ili smanjenja plata?

ĐOKIĆ: U prvim mjesecima primjene povećanih stopa poreza i doprinosa vidljiv je blagi rast prihoda u budžet i fondove. Neki poslodavci su zbog povećanja stope doprinosa i poreza otpuštali radnike i smanjivali plate. Uvjeren sam da su to činili samo u znak protesta, ali istovremeno ne treba zatvoriti oči pred činjenicom da su uslovi privređivanja u ovom vremenu pogoršani zbog djelovanja svjetske ekonomske krize. Vlada će nastojati da pokaže razumijevanje prema poslodavcima i da im pomogne u svakom konkretnom slučaju gdje je to moguće da ne otpuštaju radnike i da se proces rada nastavi.

* GLAS: U RS je skoro izjednačen broj radnika i penzionera. Smatrate li da je takvo stanje održivo i postoji li plan kako da se ovo pitanje riješi?

ĐOKIĆ: Kod nas je u primjeni penzijski sistem "međugeneracijske solidarnosti" koji funkcioniše na osnovu tekućeg finansiranja, tako što sada zaposleni izdvajaju doprinos iz kojeg se isplaćuju penzije sadašnjih penzionera. Nepovoljne demografske promjene i sve nepovoljniji odnos broja osiguranika i broja korisnika prava dovode u pitanje održivost penzijskog sistema, jer veličina raspoloživih sredstava za raspodjelu upravo zavisi od odnosa broja osiguranika i broja korisnika prava. Broj korisnika prava u martu 2011. godine, premašio je 228.000, tako da potrebna sredstva za isplatu penzija mjesečno iznose više od 72.000.000 KM. Ako se takav trend nastavi, svaki zaposleni imaće svog penzionera. Penzijski sistem, koji se oslanja samo na tekuće uplate iz doprinosa radno aktivnih osiguranika, već dugi niz godina nalazi se u krizi. Istrošenost i stanje postojećeg penzijskog sistema međugeneracijske solidarnosti najjači je argument za njegovu reformu. Imajući u vidu Strategiju reforme PIO u RS, koja je usvojena krajem prošle godine, u završnoj je izradi Nacrt zakona o PIO RS, koji će se uskoro naći i skupštinskoj proceduri.

Nezakoniti otkazi

* GLAS: U posljednje vrijeme u RS sve više radnika ostaje bez posla na nezakonit način. Može li se tome i kako stati u kraj?

ĐOKIĆ: Kontrolu i nadzor nad primjenom zakona iz oblasti rada vrši Inspekcija rada. Naravno da očekujemo pojačan rad inspekcijskih službi u zaštiti prava radnika, što podrazumijeva kontrolu uslova u kojima radnici rade, kontrolu odnosa poslodavca prema zaposlenima u pogledu izvršavanja njihovih obaveza koje proizlaze iz Zakona o radu i kolektivnih ugovora. To je stalna aktivnost, a ona će u budućem periodu biti i dodatno pojačana. Ima pojava da pojedini poslodavci prijavljuju plate na zagarantovanom osnovu, a razliku stvarne plate radnicima isplaćuju u gotovom novcu, čime se nanosi direktna šteta radnicima i državi. Prema takvim poslodavcima ne može biti tolerancije, a posebno prema onima koji bogatstvo i uvećanje kapitala preduzeća stiču na teret radnika.

Čestitka

- Svim radnicima i građanima u RS čestitam Prvi maj - Međunarodni praznik rada, u nadi da će njegovo obilježavanje u svima nama podstaknuti i ojačati svijest o tome da borba za kvalitetniji položaj radnika i bolji život ostaje neugasiva ideja i potreba - kazao je Đokić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.