Patrik Goram Lanfija Tour: Afrika krije najveće tajne svijeta

Rekao je to “Glasu Srpske” direktor organizacije “AfricaWrites” Patrik Goram Lanfija Tour.

- Možemo da promijenimo negativna shvatanja o afričkoj kulturi tako što ćemo pokazati svu njenu ljepotu i humanost i pokazati koliko je ona na razne načine doprinijela svijetu - kaže Lanfija Tour.

Organizacija “AfricaWrites” bavi se istraživanjem, dokumentovanjem i očuvanjem afričke kulture, ali i sprovodi programe koji se tiču pomoći za poljoprivredu, inicijative za čistu vodu, školske programe i javno zdravlje za brojne zajednice u Africi.

- Radili smo u Gvineji, Liberiji, Senegalu, Gambiji, Sijera Leoneu, Mauritaniji, Maliju, Nigeru, Nigeriji, Kamerunu, Čadu, Sudanu, Ruandi, Ugandi, Keniji, Zambiji, Kongu, Gani, Burkini Faso i Centralnoj afričkoj republici - kaže Lanfija Tour i dodaje da je ipak mnogo više posla pred njima i da uprkos poteškoćama nemaju namjeru da odustanu od svoje misije.

“AfricaWrites” trenutno priprema nekoliko knjiga o Africi koje bi ubrzo trebalo da izađu.

Lanfija Tour se nada da će uspjeti ponovo posjetiti BiH, Hrvatsku i Srbiju, gdje je boravio 1996. godine i gdje je veoma dobro naučio srpski jezik.

* GLAS: Misija organizacije “AfricaWrites” je istraživanje, dokumentovanje i očuvanje afričke kulture. Jeste li uspjeli u toj misiji?

LANFIJA TOUR: Osim istraživanja, “AfricaWrites” sprovodi programe koji se tiču pomoći za poljoprivredu, inicijative za čistu vodu, školske programe i javno zdravlje za brojne zajednice u Africi. Naš rad finansiraju pojedini donatori i sponzori. Sponzorisanje naših istraživanja i programa pomoći zajednici kroz grantove i donacije uvijek je pravi izazov i ponekad je veoma teško raditi. Ipak, to je izazov koji smo rado prihvatili u ime našeg rada u Africi kojeg smatramo veoma važnim. Od osnivanja organizacije “AfricaWrites” 2005. godine, tim organizacije radi u mnogim afričkim zemljama da bi dokumentovao i sačuvao desetine jedinstvenih afričkih kultura. Uradili smo mnogo, ali je ipak, mnogo, mnogo više ostalo da se uradi.

* GLAS: Izjavili ste jednom da je istorija Afrike kakvu znamo danas većim dijelom na neki način stigmatizovana. Možete li to da pojasnite? Kako to promijeniti?
LANFIJA TOUR: Nažalost i danas neke popularne percepcije i reference o afričkoj istoriji i kulturi kroz knjige i filmove širom svijeta i dalje smatraju afričku spiritualnost, kulturu i pretkolonijalne običaje vještičarenjem, paganskim običajima koji su mimo civilizacije i moralnosti. Možemo da promijenimo negativna shvatanja o afričkoj kulturi tako što ćemo pokazati i demonstrirati njenu ljepotu i humanost i pokazati koliko je ona na razne načine doprinijela svijetu.
Afrika ima mnogo zemalja, jezika i nacija. Svaka kultura ima svoju bogatu istoriju i dala je svoj doprinos muzici, umjetnosti, književnosti i mnogim drugim oblastima. Istorija Afrike obuhvata nekoliko hiljada godina i u velikoj je mjeri i dalje nepoznata svijetu. Ohrabrujemo svakoga da posjeti Afriku i podrži resurse za obrazovanje, kao što su “AfricaWrites” i slični da bi naučio nešto o Africi i njenoj velikoj i prekrasnoj istoriji i nasljeđu koje Afrika ima da ponudi.

* GLAS: U kojim je sve zemljama organizacija djelovala? Šta su najveći problemi u tim zemljama?

LANFIJA TOUR: Radili smo u Gvineji, Liberiji, Senegalu, Gambiji, Sijera Leoneu, Mauritaniji, Maliju, Nigeru, Nigeriji, Kamerunu, Čadu, Sudanu, Ruandi, Ugandi, Keniji, Zambiji, Kongu, Gani, Burkini Faso i Centralnoj afričkoj republici. Svaka zemlja predstavljala je svojevrstan skup izazova za naš tim. Problemi su različiti od regije do regije. Ponekad smo prelazili ogromne razdaljine po izuzetno nepristupačnom terenu. Naš najveći problem obično su bile ograničene zalihe hrane i vode. Ono što me je tokom svih tih putovanja najprijatnije iznenadilo, bilo je nedavno otkriće svetilišta Bala Ba u selu Maniselija.

* GLAS: Koliko je “afričko proljeće” uticalo na život ljudi u sjevernoj Africi?

LANFIJA TOUR: “Arapsko” ili “afričko proljeće” imalo je različite efekte. U nekim dijelovima dovelo je do “mirnih” i naprednih reformi. U nekim zemljama, opet, efekat je bio produžetak nasilja i postoji mogućnost da se u sljedećim godinama destabilizuju drugi afrički narodi sa kojima graniče. Ipak, na život južno od Sahare afričko proljeće nije uticalo u velikoj mjeri kao u sjevernoj Africi.

* GLAS: Objavili ste knjige “Legende Nila”, “Vitezovi Konga”, “The N'Gofoiya”... Spremate li nešto novo?

LANFIJA TOUR: “AfricaWrites” trenutno priprema nekoliko knjiga. Takođe radimo na biografiji koja će govoriti o timu naše organizacije i o našem radu od 2005. godine.

* GLAS: Rođeni ste u Grinzborou u Njujorku, a odrasli u Garneru u Americi. Kako ste odlučili da idete u Afriku i istražujete?

LANFIJA TOUR: Odlučio sam se na savjet prijateljice i instruktora afričkih plesova Bernandin Dženings. Ona mi je sugerisala da treba da radim u Africi. Rekla mi je: “Ako ne ti, ko onda?” Razmislio sam i uskoro prihvatio njenu sugestiju i počeo da okupljam tim koji mi pomaže u radu. Od tada nikada nisam pogledao unazad niti zažalio zbog svoje odluke. Svako mjesto u kojem sam živio dio je onoga što sam danas i na neki način je doprinijelo razvoju organizacije “AfricaWrites”. Sjeverni Nju Džersi gdje danas živim blizu je Njujorka. Takođe je blizu aerodroma, putničkih agencija i konzulata od kojih zavisimo kada je riječ o organizovanju putovanja i našem radu u Africi. Grinzborou i Garner su mi dom i mjesta na koja se vraćam poslije dugih ekspedicija po Africi. Kankan u Gvineji, gdje takođe živim je magično mjesto, tu je sjedište organizacije “AfricaWrites” i definitivno “moj dom daleko od doma”.

* GLAS: Jedno ste vrijeme bili u BiH, u Banjaluci i Tuzli i veoma dobro govorite srpski jezik?

LANFIJA TOUR: Godine 1996. raspoređen sam iz američke vojske, gdje sam u to vrijeme radio, u BiH, u tadašnji IFOR. Tokom tog vremena naučio sam mnogo o ljudima i kulturi u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Stvorio sam brojna prijateljstva, jeo odličnu hranu i putovao predivnim predjelima kad god sam mogao. Nadam se da ću posjetiti BiH, Srbiju i Hrvatsku ponovo jednog dana. Srpski jezik sam naučio 1996. godine dok sam bio stacioniran u BiH. Sedmicama sam vježbao sa različitim prevodiocima sa kojima sam radio. Osim toga, svakog dana kada sam išao u gradove i sela vježbao sam razgovarajući na srpskom jeziku sa ljudima koje sam sretao.

Kultura

* GLAS: Pokušavate li i kako da predstavite afričku kulturu ljudima u Evropi, SAD i drugim dijelovima svijeta?

LANFIJA TOUR: Radim na tome da predstavim kulturu Afrike uglavnom kroz sajt organizacije “AfricaWrites”, odnosno da on bude obrazovnog karaktera, inspirativan i pristupačan ljudima u Evropi, Americi i širom svijeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.