Orijana Falači - kraljica 20. vijeka

Marina Čigoja
Orijana Falači - kraljica 20. vijeka

Jedna od najpoznatijih novinarki 20. vijeka, Orijana Falači, umrla je 15. septembra 2006. godine u 77. godini.

Napravila je na desetine ekskluzivnih intervjua i razgovarala sa ljudima koji nikome nisu rekli ono što su kazali njoj. A kako i ne bi - Orijana Falači bila je provokativna i svoja. Hrabro je slijedila svoj stav, ideju i pravo da kaže. Radila je i živjela po svom.

Prvi tekst napisala je sa nepunih 17 godina, istrgavši list iz školske sveske i taj tekst stigao je na pravo mjesto, u list "Matina del Italija čentrale". Tako je Orijana ušla na vrata koja su za nju bila i otvorena - vrata novinarstva.

- Novinarstvo je divno i strašno iskustvo. Kada se nađem u žiži nekog zbivanja ili važnog susreta, plašim se da neću imati dovoljno vida i sluha i dovoljno razuma da gledam, slušam i shvatim. Ne pretjerujem kada kažem da u svakom profesionalnom iskustvu ostavljam komadiće duše. Ne moraš biti Herodot, ali pridonijećeš kamenčić u stvaranju mozaika, pružiti korisnu informaciju, koja će natjerati ljude na razmišljanje, napisala je davno.

Rođena je 1929. godine u Firenci, u skromnoj porodici. Zajedno sa svojim ocem učestvovala je u ratu i pridružila se antifašističkom pokretu "Otpor, pravda i sloboda".

Bila je ratni izvještač. Izvještavala je iz Vijetnamskog rata 1967. godine, iz indijsko-pakistanskog rata, iz kriznih područja Latinske Amerike, te Bliskog i Srednjeg istoka. Za vrijeme krvavog gušenja studentskih demonstracija u Meksiku 1968. godine bila je teško ranjena sa tri metka. Proglasili su je mrtvom, a tek je u mrtvačnici jedan sveštenik primijetio da ipak diše.

Veliki dar i strast novinarstva doveli su je do najvećih svjetskih moćnika, tadašnjih vladara svijeta. Uradila je do tada neviđene intervjue sa Goldom Meir, Jaserom Arafatom, ajatolahom Homeinijem, Ričardom Niksonom, Henrijem Kisindžerom, Indirom Gandi, Vilijamom Brantom, carem Hajlom Selasijem, arhiepiskopom Makariosem, Federikom Felinijem..... I sve ih je razoružala.

Kada je kralj Mohamed Reza Pahlavi upitao da li je zaista na "crnoj listi", ona je odgovorila: "Može biti, Vaše veličanstvo. Ja sam kod svih na 'crnoj listi'." Kralj joj je na to odgovorio: " Šteta, ali nije važno, iako ste i kod mojih vlasti na 'crnoj listi', ja ću vas staviti na bijelu listu moga srca."

Bila je prva žena sa Zapada koja je smjela da razgovara sa vođom islamske revolucije ajatolahom Homeinijem. Razgovor je bio prekinut kada je skinula feredžu i rekla da ne može na sebi da trpi taj sramotni zaostatak srednjeg vijeka. Intervjuisala je sebe samu u posebnoj knjizi, jednoj od brojnih koje je napisala i koje su, kao i ona, bile provokativne. Knjiga je izašla pod naslovom "Orijana Falači intervjuiše Orijanu Falači".

Kao i ostale, i knjiga "Pismo nerođenom djetetu" podigla je veliku prašinu i imala milionski tiraž. U toj knjizi Orijana govori o ličnoj dilemi: materinstvo ili profesija? Ona je izabrala profesiju, zbog čega su je mnogi osuđivali.

Orijana Falači se nikada nije udavala, ali je doživjela veliku ljubav sa grčkim političarem Alekosom Panagulisom, koji je 1976. godine poginuo u saobraćajnoj nesreći.

Posljednjih deset godina života Orijana Falači je provela povučeno u Njujorku, na Menhetnu, a poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. napisala je dvije knjige na temu islama: "Bijes i ponos" i "Snaga razuma", kojima je pokušala da upozori Evropu na katastrofu koja joj se približava.

Godine 1996. dijagnostikovan joj je rak dojke, ali je o tome prestala da brine 11. septembra 2001. godine. U posljednjoj knjizi "Snaga razuma" napisala je: "Zapad, Evropa, Italija bolesniji su od mene. " U toj knjizi ona optužuje Evropu da je prodala dušu "islamskoj invaziji", a Rimokatoličkoj crkvi pripisuje slabost pred muslimanskim svijetom.

Postala je predmet polemika zbog svojih napada na islam i arapski svijet, zbog čega je u italijanskom gradu Bergamo započeo protiv nje sudski proces zbog blaćenja islama, koji je pokrenuo predsjednik Zajednice italijanskih muslimana Adel Smit.

U svojim knjigama opisala je islam kao agresivnu i ekspanzivnu religiju i tvrdila da se Evropa iz dana u dan pretvara u islamsku pokrajinu i koloniju, a da je razmišljanje o tome da postoje dobar i loš islam posvađano sa razumom.

- Evropa se kao kurva prodala sultanima i sada se više ne zove Evropa već "Eurabija", najnovija arapska provincija - napisala je Orijana Falači u knjizi "Snaga razuma".

U posljednjem intervjuu koji je objavio "Njujorker" u junu 2006. godine bila je veoma isključiva. Rekla je:

- Ne želim da vidim tu džamiju, ona je prilično blizu moje kuće u Toskani. Ne želim da vidim minaret visok 24 metra kada ja u njihovim zemljama ne smijem staviti krst ni unijeti Bibliju... Ako budem još živa, otići ću do mojih prijatelja u Kararu, grad mramora. Tamo su svi anarhisti i sa njima ću uzeti eksploziv i dići ću tu džamiju u vazduh!

Radila je za londonski "Tajms" i "Njujork tajms", kao i za mnoge druge svjetske novine. Zbog nekih tekstova u kojima je rekla previše istine imala je godinu zabrane pisanja, a jednom je izjavila kako su se njenom radu podsmijavali ili ga potcjenjivali. Prodala je više od 20 miliona knjiga širom svijeta, što je učinilo jednim od najčitanijih pisaca svih vremena.

I to je jedini fakat. Sve ostalo je stvar ličnog odnosa prema Orijani Falači, koji nikada neće moći da umanji njen trag koji je ostavila u novinarstvu 20. vijeka.

Orijana na velikom platnu

Biografska knjiga Orijane Falači biće pretvorena u film. Bestseler "Jedan čovjek" je priča o njenoj burnoj vezi sa Aleksandrosom Panagulisom, objavljeno je prošle sedmice.

Italijanski producent Domeniko Prokači snimiće film po memoarima Orijane Falači, objavio je list "Varajeti". Prokači je od Izdavačke kuće "Rizoli" otkupio prava na knjigu i trenutno je u potrazi za režiserom i glumcima. Film će biti snimljen na engleskom jeziku.

Taktika

Hajle Selasije pobjegao je sa prestolja urlajući: "Šta hoće ta žena", pošto ga je pitala za sudbinu Etiopije poslije njegove smrti. "Prvorazrednom lažljivicom" nazvao je Henri Kisindžer. Jaser Arafat je izgubio bitku pokušavši da je nagovori.

Sve njihove reakcije rezultat su, zapravo, smišljene taktike Orijane Falači. Orijana bi u prvim minutama intervjua krenula u žestok napad, prisiljavajući sagovornika da se i sam razbjesni i tako ogoli do kraja. Tom metodom postizala je cilj - govorili su joj ono što nisu nikome prije toga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana