Oprez na moru, da ljetovanje ne preraste u noćnu moru

D. Keleč, M. Miljić
Oprez na moru, da ljetovanje ne preraste u noćnu moru

Od ljeta svi puno očekuju, prije svega odmor i bijeg od svakodnevice. Odmor je svima potreban, jer uz njega idu opuštanje, rekreacija, druženje s prijateljima ili, jednostavno, uživanje u prirodi. Dok je nekima ljeto asocijacija na sunčanje i kupanje na moru, drugima više odgovara odlazak na selo, planinarenje i slično.

Gdje god da idete, dobra priprema mnogo znači, jer pored mnoštva blagodeti ljeto ima i svoje zamke, a uživanje veoma lako može da se pretvori u noćnu moru.

Pažljivo izlaganje suncu

Sunce ima niz korisnih uticaja na organizam - podstiče cirkulaciju i metabolizam, obezbjeđuje stvaranje vitamina D i djeluje antidepresivno. Međutim, ako mu se pretjerano izlažemo, ono pokazuje i štetne efekte, kao što su ubrzano starenje kože, alergijske reakcije, opekotine, povećanu mogućnost nastajanja tumora kože, odnosno melanoma. Posljedice jakih sunčevih zraka mogu da budu i jedan od uzroka oštećenja rožnice i mrežnice oka.

- Djelovanju UV zraka svi su izloženi, posebno u ljetnom periodu, zbog čega se treba pridržavati savjeta za boravak na suncu i pravilno se zaštititi, vodeći računa o tipu kože - rekla je specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka Vedrana Antonić-Komljenović.

Ona je naglasila da boravak na otvorenom treba izbjegavati kada je sunčevo zračenje najjače, a to je u periodu od 11 do 17 časova.

- Pored adekvatne odjeće i pravilne hidratacije, neophodno je korišćenje krema sa odgovarajućim zaštitnim faktorom, posebno za one dijelove tijela kod kojih postoji poseban rizik od opekotina, kao što su lice, ramena, vrat i dekolte - naglasila je Antonić-Komljenović.

U apotekama u Srpskoj kažu da postoji širok izbor krema sa zaštitnim faktorima, koje stanovnici mogu da kupe, da bi izbjegli nepotrebne opekotine i slobodno se izložili sunčanju i plaži.

- Osobama čija koža crveni već poslije deset minuta izlaganja na suncu, nanošenjem preparata sa zaštitnim faktorom dva, koža će pocrveniti poslije 20 minuta, a ukoliko upotrijebi zaštitni faktor 20, koža će pocrveniti tek poslije 200 minuta - ističu u apotekama, naglašavajući da preparati sa "sun block" zaštitom maksimalno sprečavaju prodor sunčevih zraka do kože.

Prema riječima farmaceuta, preparati za zaštitu od sunca sadrže supstance kao što su titan-dioksid i cink-oksid, čije čestice poput ogledala odbijaju zrake sunca.

- U gotovo svim apotekama mogu da se pronađu preparati koji uz dodatak visokih koncentracija UV filtera smanjuju prodor sunčevih zraka na minimum - naglašavaju farmaceuti u RS.

Šef Odjeljenja dermato-venerologije u dobojskoj bolnici "Sveti apostol Luka" dr Zora Drobac rekla je da zaštitna sredstva na kožu treba nanijeti pola sata prije izlaganja suncu.
- Kako sredstva za zaštitu od sunčanja nestaju znojenjem ili kupanjem, potrebno ih je nanositi svaka dva časa - rekla je Drobac i dodala da svakako treba nanositi provjerene i ispitane kreme za sunčanje.

Drobac smatra da stanovnici prilikom izbora kreme za sunčanje treba da se posavjetuju sa porodičnim ljekarom.

- Osim što treba izbjegavati sunčanje kada je sunce najjače, treba konzumirati što veće količine voća, povrća, vode i voćnih sokova – rekla je Drobac.

Ona je upozorila da je dječija koža osjetljivija na sunce te da lakše izgori nego koža odraslih.

- Djecu do šest mjeseci ne bi trebalo izlagati suncu, dok djecu iznad šest mjeseci treba zaštititi prikladnom odjećom, pokrivačima za glavu i zaštitnim sredstvima, koja sprečavaju prodor UV zraka na kožu i apsorbuju ih - istakla je Drobac.

Kako izbjeći dehidrataciju

Tokom ljetnih vrućina prijeti opasnost od dehidratacije, kojoj su posebno sklone starije osobe, djeca, trudnice, sportisti i rekreativci. S obzirom na to da se ljeti pojačano znojimo, preko kože gubimo više tečnosti nego inače, a potrebno ju je nadoknaditi.

Dnevno treba uzimati oko dva litra tečnosti, a po potrebi i više. Od ukupnog dnevnog unosa dvije trećine trebalo bi da bude obična voda, a ostalo sokovi, čajevi, supe i tekuća hrana, koji mogu biti dopuna, ali ne i zamjena za vodu.

Ljekari naglašavaju da su čaj, kafa i gazirani sokovi napici koji sadrže kofein, odnosno teofilin (čaj) i koji imaju diuretičko djelovanje, odnosno dovode do dehidratacije.

- Šolja kafe sadrži oko 85 miligrama kofeina, zbog čega kafu treba piti umjereno. Kafa u manjim količinama, najviše do dvije šolje na dan, može djelovati stimulativno i razbuđujuće, a veće količine prazne naše energetske rezerve, povećavaju umor i dovode do dehidracije. Zato je dobar običaj da se uz kafu servira i voda - ističu ljekari.

Šta treba jesti tokom vrelih dana

Prema mišljenju ljekara, da bismo unijeli što više tečnosti, potrebno je piti što više voćnih i biljnih čajeva.

- Zeleni čaj je antioksidans i savjetuje se tokom cijele godine, pa tako i ljeti. Biljni čajevi, poput metvice ili voćni, na primjer od jabuke, jagode ili brusnice, takođe su poželjni. Voćni sokovi, ako se pripreme od svježeg voća, mogu da budu osvježavajući, ali i da zamijene jedan obrok - kažu ljekari.

Osvježavajuće lagane supe od povrća, sočno voće i povrće, obilne i raznovrsne salate, najvažniji su za prehranu koju ljekari savjetuju tokom ljeta.

Ljekar porodične medicine u Banjaluci Ljubica Jelovac rekla je da je u toku dana potrebno popiti od 1,5 do dva litra tečnosti.

 - Nikako u vrijeme visokih temperatura ne bi trebalo da se konzumira teška hrana, kao što je prženo i distano meso, masna i suva hrana – rekla je Jelovac i dodala da treba jesti sve vrste voća, povrća i kompota.

Jelovac je naglasila da ljetu svi stanovnici treba da se prilagode, da bi izbjegli moguće štetne posljedice koje ono donosi sa sobom i da bi svoje slobodno vrijeme iskoristili za opuštanje na najbolji mogući način.

- Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u zamke ljeta i ne iskoristite sve blagodati na najbolji mogući način - dodala je Jelovac.

Stanovnicima se savjetuje da tri do četiri sedmice prije pojačanog izlaganja suncu povećaju unos namirnica kao što su dinja, marelica, breskva, mrkva, špinat, paradajz i paprika.

Vitamin C potrebno je što više unositi, a njega najviše ima u špinatu, zelenoj salati, kupusu, brokulama i peršunu.

Vitamini B kompleksa s pravom nose naziv zaštitnici epitela kože i sluznica, posebno vitamin B5, koji je poznat kao borac protiv problematične kože. Namirnice bogate vitaminima B kompleksa savjetuju se tokom cijele godine, pa tako i ljeti. Nalazimo ih u žitaricama, mlijeku, ribi i mesu, mliječnim proizvodima, mahunarkama i orasima.

Trovanje hranom

Visoke temperature pogoduju razvoju mikroorganizama u prehrambenim proizvodima, posebno ako se ne čuvaju na adekvatnom mjestu. Kvarenju su posebno podložne namirnice proteinskog porijekla, kao što su meso, jaja, mliječni proizvodi, riba i školjke, jer su odlična hranjiva podloga za rast mikroorganizama.

- Ljeti je najčešće trovanje bakterijom salmonelom, a najopasnija su gotova jela bez prethodne termičke obrade, kao što su sendviči i kremasti kolači, ali i sladoledi - upozoravaju ljekari.

Zdravstveno-sanitarni inspektori u RS naglašavaju da stanovnici posebnu pažnju treba da obrate na mliječne proizvode, jer im se ljeti zbog visokih temperatura rok može skratiti u odnosu na onaj označen na deklaraciji.

- Treba obratiti pažnju i na izgled i ukus, jer svaka promjena ukusa na gorkasto upućuje na moguću intoksikaciju. Osim toga treba obratiti pažnju i na bezbjedan izvor i svježinu namirnica, zbog čega se savjetuje kupovanje proizvoda provjerenih proizvođača, originalno zapakovanih, s deklaracijom i rokom trajanja – rekli su inspektori i dodali da je zaraza salmonelom moguća i putem vode.

U domovima zdravlja u Srpskoj rekli su da ove godine nije bilo slučajeva trovanja hranom, ali da stanovnici treba da vode računa o prevenciji i paze kakvu hranu unose u organizam.

- Najčešći simptomi koji upućuju na trovanje hranom su bolovi u stomaku, povišena temperatura, slabost i povraćanje, što može da dovede do dehidratacije, posebno kod djece, zbog čega je obavezno potražiti pomoć ljekara - naglašavaju u domovima zdravlja u RS.

Ubodi insekata

Ljeti više vremena provodimo na otvorenom, pa su češći ubodi insekata (komarci, pčele, ose, krpelji, pauci..), posebno ako više vremena provodimo pored rijeka, planinareći ili šetajući po šumi. Stoga je dobro imati pri ruci repelent. Aromaterapeuti savjetuju da ih treba nanositi na izložene dijelove tijela, posebno pregibe ili eterična ulja lavande ili čajevca.

Budući da sezona krpelja traje tokom ljeta, a ubodom se može prenijeti virusni krpeljni meningoencefalitis, savjetuje se da se poslije svakog boravka u prirodi detaljno pregleda cijelo tijelo i odstrani krpelj, ako se pronađe.

- Krpelji se najbolje odstranjuju kada se omame alkoholom, koji se ostavi tri do pet minuta na tijelu, a krpelj se potom skine pincetom - ističu ljekari.

Zavisnost od sunčanja

Jedan od troje korisnika solarijuma zavisan je od ove navike, kažu naučnici. Uzrok zavisnosti bi mogao da bude da sunčanje, bilo u solarijumu ili na otvorenom, aktivira iste dijelove mozga kao i upotreba droga.

Iako svjesni štetnosti neumjerenog sunčanja i rizika od dobijanja raka kože, učesnici u istraživanju kažu da učestalo idu u solarijum, jer ih to opušta i popravlja im raspoloženje.

Zavisnicima od solarijuma smatraju se ljudi koji su tokom godine više od 40 puta bili u solarijumu, a među ispitanicima bilo je i onih koji su se tamo sunčali i 100 puta tokom godine. Izloženost UV svjetlosti podstiče lučenje endorfina, koji poboljšava raspoloženje, pruža osećaj smirenosti i opuštenosti.

Odjeća

Stručnjaci savjetuju da je ljeti neophodno da se prikladno obučemo, te da odjeća treba da bude svjetla, prozračna, od prirodnih materijala, kao što su lan i pamuk. Kada su u pitanju mališani, na njih treba obratiti posebnu pažnju. Djeca koja imaju manje od četiri godine ne treba da se utopljavaju, a šeširić i kapica su obavezni.

Stručnjaci dodaju da je šešir, osim što predstavlja modni detalj, čuvar zdravlja u vrijeme visokih temperatura, jer njegovim nošenjem možemo da spriječimo pojavu sunčanice, a štiti i kosu od isušivanja i lomljenja.

Osam najvećih zabluda tokom sunčanja

1. Prošlogodišnja bočica kreme za zaštitu od sunčanja poslužiće mi i ove godine.

2. Nema razlike između zaštitnog sredstva u spreju i zaštitne kreme.

3. Zaštita koju pružaju sredstva protiv sunca je potpuna.

4. Proizvod SPF 30 dvostruko bolje štiti od proizvoda SPF 15.

5. Ujutro nanesena krema za sunčanje izdržaće cijeli dan.

6. Puder koji sadrži SPF je dovoljan na suncu.

7. Imam preplanuli ten i mogu da preskočim zaštitnu kremu.

8. Sva su sredstva gotovo jednaka, različiti su samo brendovi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana