Omer Branković: Problem izbjeglih trajaće još 15 godina

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ministar za ljudska prava i izbjeglice Republike Srpske Omer Branković.

- Međutim, donatori i međunarodna zajednica su sve manje prisutni i sredstvima koja imamo, ne bude li se nešto značajnije mijenjalo, ne možemo riješiti problem izbjeglih i raseljenih lica za sljedećih deset do 15 godina. Jedini izlaz je da se BiH zaduži kreditno od 400 do 500 miliona maraka - istakao je Branković.

* GLAS: Da li je danas, 15 godina poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, iluzorno govoriti o povratku?

BRANKOVIĆ: Ni 15 godina poslije potpisivanja Dejtona problemi izbjeglih i raseljenih lica nisu riješeni. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, još ima 46.000 zahtjeva porodica koje žele da se vrate u svoja prijeratna mjesta života. Uglavnom su do prije nekoliko godina probleme izbjeglica rješavali entiteti, a država sa svoje strane nije izdvajala nikakva sredstva. U posljednje tri godine u ovaj proces se uključila i država, i ove godine je budžetom izdvojila 38 miliona maraka, pa uz sredstva koja za povratak izdvajaju entiteti i distrikt Brčko, kao i lokalne zajednice, taj iznos dostiže 80 miliona maraka. Donatori i međunarodna zajednica su sve manje prisutni, i sredstvima koja imamo, ne bude li se nešto značajnije mijenjalo, ne možemo riješiti problem izbjeglih i raseljenih lica za sljedećih deset do 15 godina. Jedini izlaz je da se BiH kreditno zaduži od 400 do 500 miliona maraka, da bi se ovi problemi mogli riješiti. Revidiranom strategijom predviđeno je da se zaključno sa 2014. godinom riješi problem povratka izbjeglica i konačno kaže da je Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma sproveden.

* GLAS: Kada je riječ o strategiji, i u njoj postoji kamen spoticanja jer, jednostavno, stranke iz FBiH ne žele na ravnopravan način da tretiraju opredjeljenje izbjeglih i raseljenih za ostanak, što je dejtonsko pravo kao i povratak. Kako komentarišete tu činjenicu?

BRANKOVIĆ: Revidirana strategija, na kojoj se radilo dvije godine i u čiju izradu je bilo uključeno više od 50 što međunarodnih što entitetskih predstavnika, i u drugom čitanju u Domu naroda Parlamenta BiH vraćena je iz tehničkih razloga. U toj strategiji predviđen je ravnopravan tretman i povratka i ostanka ljudi koji žele da se vrate ili ostanu u sadašnjim prebivalištima. Predviđeno je da se formira fond na nivou BiH za pravičnu nadoknadu uništene imovine. Kada se usvoji strategija, moraće i zakoni doživjeti određene promjene.

* GLAS: Predstavnici OEBS-a tvrde da je proces povratka imovine onima koji žele da se vrate u RS realizovan u velikim procentima.

BRANKOVIĆ: Predstavnici međunarodne zajednice su u svim opštinama u RS provjeravali povrat imovine i konstatovali da je 99,9 odsto imovine vraćeno. Jedino nisu vraćeni slučajevi za koje se vode sudski sporovi. Međutim, i pored povratka kuća, stanova i druge imovine, još uvijek ima dosta posla da se one obnove da bi ljudi u njima mogli živjeti.

* GLAS: Kada je riječ o poštivanju ljudskih prava povratničke populacije, kakva je, prema Vašim saznanjima, situacija u RS, a kakva u Federaciji BiH?

BRANKOVIĆ: Mi u RS imamo određene grantove za pomoć povratku Srba u FBiH. Međutim, kada je riječ o problemima zapošljavanja, to je problem cijele BiH, ne samo povratnika nego i domicilnog stanovništva. Dok fabrike ne počnu da rade, teško je očekivati neke pomake. Na nama svima je da učinimo sve da bi privreda krenula naprijed i da se stvore ekonomski uslovi za zapošljavanje i normalan život.

* GLAS: Pomenuli ste da je 46.000 porodica izrazilo želju da se vrati. Kakav je odnos tih zahtjeva među entitetima?

BRANKOVIĆ: Postoji veći broj zahtjeva onih koji žele da se vrate u Federaciju BiH nego što je zahtjeva za povratak u RS.

* GLAS: Ako sve institucije budu na nivou zadatka, da li će kraj 2014. godine biti i kraj priče o izbjeglicama?

BRANKOVIĆ: Prema revidiranoj strategiji, 2014. godina bi trebalo da se zaključi sa riješenim pitanjem izbjeglica. Optimista sam ako sve institucije, a ne samo ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, budu radile svoj posao. Ne može samo jedno ministarstvo da riješiti problem povratka.

Prodaja imovine

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da se veliki broj povratnika poslije obnove imovine opredjeljuje za njenu prodaju?

BRANKOVIĆ: Nažalost, to su neumitne činjenice, pa se ponekad stiče utisak da je proces povratka uzaludan posao jer poslije godinu, dvije oni kojima je imovina obnovljena je prodaju. Činjenica je da ljudi ne mogu da nađu zaposlenje, pa prodaju imovinu. Mora se više učiniti da bi se ljudi zapošljavali i ako im se ne može naći posao u nekom preduzeću ili na drugom mjestu u administraciji, mora se naći način da se stimuliše obrada zemlje da bi ljudi mogli živjeti od svojih imanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.