Olakšana putovanja turistima, studentima i biznismenima

Nadležni procjenjuju da bi stanovnici BiH odluci o ukidanju viza mogli da se obraduju sredinom sljedeće godine. Tome će se, svakako, najviše obradovati oni koji su često pred svako putovanje stajali u dugim redovima ispred ambasada u BiH, ne znajući da li će im i na koliko dugo viza biti odobrena.

Mapa puta

Rukovodilac radne grupe Savjeta ministara BiH za liberalizaciju viznog režima Samir Rizvo rekao je "Glasu Srpske" da su uslovi koje je svaka od zemalja zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) trebalo da ispuni, da bi bila uvršćena na listu zemalja čijim državljanima nije potrebna viza za putovanje u zemlje "šengena" definisani u mapama puta koje su pojedinačno uručene svakoj od pomenutih zemalja.

Mapa puta je uručena BiH u junu 2008. godine. Kao i za svaku drugu zemlju, uslovi iz mape podijeljeni su u četiri bloka.

- Prvi blok se odnosi na bezbjednost identifikacionih dokumenata i biometrijske putne isprave, odnosno pasoša. Drugi blok sadrži uslove koji se odnose na upravljanje granicom, upravljanje migracijama i azilom. Treći blok sadrži uslove iz oblasti javnog reda i bezbjednosti, a četvrti uslove u vezi sa spoljnim odnosima i ljudskim pravima. Ukupno se u sva četiri bloka nalazi 174 zahtjeva koje je potrebno ispuniti, odnosno dostići evropske standarde - pojasnio je Rizvo.

Savjet ministara BiH nakon što je dobio mapu puta, kazao je Rizvo, usvojio je Akcioni plan za ispunjavanje uslova koji je predvidio da se svi uslovi ispune do kraja 2009. godine.

Prema sadašnjem stanju stvari, dodao je, postoji velika vjerovatnoća da će svi ti uslovi i biti ispunjeni do kraja ove godine i da će Akcioni plan biti ispunjen u potpunosti u zadatom roku.

Sistem izdavanja biometrijskih pasoša u BiH bio je jedan od maltene najznačajnijih uslova iz mape puta.

Sistem je u funkciji od 1. jula ove godine, a prva uručenja biometrijskih pasoša uslijedila su 19. oktobra. Biometrijski pasoš, za razliku od sadašnjih putnih isprava ima čip koji sadrži osnovne podatke o vlasniku putne isprave te otisak prsta ili snimak šarenice oka. Biometrijski pasoš košta 40 maraka.

Povlastice i kontrole

Kada EU ukine vizni režim, prema riječima Rizve, to će za stanovnike BiH značiti da mogu da putuju u zemlje "šengena" bez viza i da mogu da borave tamo do 90 dana bez ikakvih dodatnih formalnosti ili dodatnih dokumenata.

- Ovu povlasticu će moći da uživaju samo građani koji imaju novi biometrijski pasoš. Za ulazak u šengenski prostor na granici može biti zatraženo od njih da dokažu uslove za ulazak odnosno da dokažu da imaju dovoljno novca i da su ispunili druge uslove potrebne za boravak - rekao je Rizvo.  

Za osobe koje imaju biometrijske pasoše ne postoje dodatni finansijski ili administrativni zahtjevi da bi slobodno mogli da putuju u šengenske zemlje.

Međutim, sva standardna pravila za ulazak državljana trećih zemalja u "šengen" prostor su i dalje na snazi.

Građani tako mogu očekivati pitanja kao što su: "Gdje se ide? Kod koga? Iz kog razloga?", i da se provjeri ima li putnik dovoljno sredstava za putovanje. Dakle, postoje uobičajene mjere granične kontrole na spoljnim granicama EU, dok na unutrašnjim nema kontrole.

- Cijena "šengen" vize za naše građane je 35 evra a zahvaljujući Sporazumu o viznim olakšicama koji je stupio na snagu 1. januara 2008. godine to je 50 odsto cijene koju plaćaju građani zemalja koje nemaju zaključen takav sporazum sa EU, istakao je Rizvo.

Rad i turizam

Prema riječima direktora Direkcije za evropske integracije BiH Nevenke Savić kada na snagu stupi bezvizni režim, i stanovnici BiH počnu da putuju bez viza u zemlje bijelog "šengena" uz posjedovanje biometrijskog pasoša, treba otkloniti zabludu da se u zemljama Evropske unije tada može zasnovati radni odnos.

Ta putovanja mogu biti turistička ili neka druga vrsta posjete zemljama EU.

Ona je navela da BiH uskoro treba da dobije izvještaj monitoring misije koja je pratila prvi blok ispunjavanja uslova iz "mape puta" koji se odnosi na bezbjednost identifikacionih dokumenata, a na proljeće se očekuju još dvije posjete monitoring misije koje će da potvrde da li se ispunjeni uslovi i sprovode u BiH.

- Ako ne bude primjedbi na sprovođenje uslova, odluka o bezviznom režimu za BiH mogla bi da bude donesena krajem juna naredne godine - istakla je Savićeva.

Višestruka korist

Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Vujo Vukmirica smatra da je realno očekivati da BiH u drugoj polovini iduće godine dobije bezvizni režim. On kaže da će ukidanje viza imati višestruku korist za stanovnike Srpske jer će značiti slobodno kretanje ljudi.

- To dalje znači i da je slobodno kretanje poslovnih ljudi, odnosno roba i kapitala, što će sve skupa imati ogroman značaj za RS i BiH. Naši građani su i do sada su većinom putovali u zemlje Evropske unije i sasvim sigurno da će im te zemlje ukidanjem viza biti mnogo pristupačnije. Efekat koji će imati ukidanje viza je nemjerljiv jer će veliki broj građana koji inače nije putovao sada imati priliku za to - istakao je Vukmirica.

Dodao je da će se korist od ukidanja viza vidjeti i na primjeru Srbije - koliko će ljudi putovati za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika, kao i za vrijeme zimske turističke sezone.

On kaže da većina mladih iz RS, ali i profesora uopšte nije imala priliku da putuje. On kaže da će ukidanje viza značiti i veću stabilnost i sigurnost RS u okviru zemalja čije joj se granice otvaraju. 

Poslovni ljudi

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić rekao je da će ukidanje viza za poslovne ljude koji su primorani da često putuju biti veliko olakšanje.

- Svi koji imaju potrebu da kontaktiraju i komuniciraju sa ino-firmama imaju ogroman problem da obezbijede vize jer se često događalo da ljudi izgube dva dana da obezbijede vizu, a da im treba samo jedan dan da obave posao - istakao je Đurić.

Dodao je da se ukidanjem viza omogućuje pravovremeno putovanje, odnosno onda kada ljudima treba, a ne kada im neka administracija to omogući.

- Često smo bili prepušteni samovolji i selekciji nekih trećerazrednih činovnika u pojedinim ambasadama koje izdaju vize, gdje su oni odlučivali ko i kada će dobiti vizu. Ukidanjem viza omogućiće se jedan normalan protok ljudi na tržište koje je nama veoma interesantno - kazao je Đurić.

On je rekao da nije rijedak slučaj da su poslovi propadali zbog nemogućnosti dobijanja viza. Posebno izražen problem je, kaže, u oblasti građevinarstva s obzirom na to da je značajan broj ljudi iz RS angažovan na radu u Njemačkoj.

- Dešavalo se da su ljudima koji dobiju posao na devet mjeseci odobravane vize na tri mjeseca ili ih uopšte nisu dobijali. Nikome nije bilo jasno iz kojih je to razloga, a to sigurno pravi velike probleme onima koji organizuju posao - naglasio je Đurić.

Pored toga, kaže on, ljudi koji su trebali da idu na određene stručne seminare ili sajmove veoma često su bili odbijani ili mogli da idu na svega nekoliko dana.

Studenti

Predsjednik Omladinskog savjeta RS Milan Grubor kaže da će ukidanje viza veliki značaj imati i za mlade iz RS od kojih većina nije imala priliku da putuje u bilo koju evropsku zemlju.

- Veliki problem sa vizama do sada je bio to što smo u određenim ambasadama tretirani kao građani "petog reda" i mislim da će njihovo ukidanje u velikoj mjeri pomoći mladima da normalno putuju i budu sastavni dio neke nove evropske perspektive i evropske zajednice skorijoj budućnosti - istakao je Grubor.

On je rekao da je preduslov za studiranje mobilnost studenata jer se bez toga ne može steći dovoljno iskustva, te da će ukidanje viza biti prvi iskoraka ka tome.

Otvaranje granica

Otvaranje granica EU dogovoreno je u luksemburškom gradiću Šengen, 14. juna 1985. godine, potpisivanjem Šengenskog ugovora.

Na brodu "Princeza Mari Astrid", na rječici Mozel na tromeđi Francuske, Njemačke i Luksemburga potpis su stavili predstavnici te tri države, kao i predstavnici Belgije i Holandije. Time je ova petorka dogovorila da se njihovi državljani mogu slobodno kretati po bilo kojoj od zemalja potpisnica, a da na granicama ne moraju da pokazuju dokumenta.

Vremenom su se pridruživale i ostale države, pa ih u šengenskom društvu sada ima 25.

Iako je ugovor potpisan prije 24 godine, granice su se u praksi izbrisale tek 1995. godine. Tada je to učinila pomenuta petorka, uz Portugaliju i Španiju. Italijani i Austrijanci prestaju sa kontrolama na prelazima 1997. godine, a Grci 2000. Potom se 2001. godine priključuju Danska, Finska i Island, a 2008. godine Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Letonija, Litvanija, Estonija i Malta. Posljednja se pridružila ove godine Švajcarska. Građani Srbije od 19. decembra takođe će moći da putuju u zemlje "šengena" bez viza.

Preostali uslovi

Rizvo je istakao da je potrebno još da se usvoje izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima će se unaprijediti i uskladiti pravni okvir sa međunarodnim standardima u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala, borbe protiv trgovine ljudima i konfiskacije nezakonito stečene imovine.

- Nakon što budu usvojene izmjene i dopune ovog zakona, biće potrebno da se usklade i entitetski zakoni i zakon Brčko distrikta. Prijedlog zakona je već u Parlamentu BiH - rekao je Rizvo.

Rizvo je dodao da treba izvršiti preostala imenovanja direktora i zamjenika direktora u skladu sa zakonima o reformi policije iz 2008. godine te uspostaviti sistem za elektronsku razmjenu podataka između policijskih agencija. Sporazum o ovom pitanju je postignut između svih policijskih tijela i potrebno je da se sprovede.

- Moramo da ukinemo i entitetske ombudsmane i obezbijedimo efikasno funkcionisanje ombudsmana BiH - naveo je Rizvo.  

Bijela i crna lista

Savjet EU donio je 2001. godine uredbu kojom se uvode "bijela i crna šengen lista". Oni sa bijele liste mogu da putuju bez viza dok ovi drugi moraju da imaju naljepnice na putnim ispravama. Ovu uredbu Savjet EU donio je kako bi se Evropa zaštitila od nelegalnih migracija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.