Ola Flium: Nema rata sa samo dobrim i samo lošim momcima

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" reditelj Ola Flium, autor dokumentarnog filma "Srebrenica - izdani grad".

Dokumentarac od dva nastavka emitovan je na TV NDK, poslije čega je izazvao burne reakcije, ne samo u Norveškoj, već i u drugim zemljama, jer je prikazao i drugu stranu rata u BiH.

* GLAS: Kako ste došli na ideju da obradite temu koja je predstavljena u filmu "Srebrenica - izdani grad" i koji je bio povod filma?

FLIUM: Kao i ostatak Evrope i mi smo bili užasnuti zvjerstvima koje su počinile sve strane u ratu u BiH. Posebno je šokantna bila Srebrenica. Bio sam u Srbiji i BiH nekoliko puta s namjerom da pokrijem ta događanja i napravim dokumentarac. Poslije onoga filma koji smo napravili za Bi-Bi-Si 2004. godine, otkrili smo da postoji mnogo kompleksnija priča o ratu. Nismo tada uradili intervju ni sa kim iz srpske vojske, ali smo odlučili da to uradimo kasnije. Nakon što smo otišli u Srebrenicu na sahranu žrtava 2007. godine prvi put smo čuli da njihovi rođaci ne samo da krive ubice, srpske vojnike, već da optužuju i svoje vođe za izdaju. Jedan od njih rekao je tačno ovo: Alija nas je sve sahranio. Naše kolege iz BiH su takođe bile zapanjene ovom izjavom. Postali smo veoma znatiželjni i počeli smo da istražujemo.

* GLAS: O čemu ste razmišljali kada ste režirali ovaj dokumentarni film i da li ste unaprijed razmišljali o reakcijama koje bi on mogao da izazove?

FLIUM: Za nas je veoma važno da ovo bude nezavisni film. Cijeli se tim sastoji od veoma iskusnih novinara iz Sarajeva i Zenice, kao i iz Velike Britanije, Norveške i SAD. Željeli smo da razvijemo srebreničku priču i predstavimo više vojnu i političku priču. Uskoro je postalo jasno da će baš fokus biti na "unutrašnjoj priči" o onome što se dešavalo oko Srebrenice prije 11. jula 1995. godine. Takođe smo odlučili da veći dio priče ispričaju sami ljudi iz BiH. Očekivali smo, do određenog stepena, mnoge reakcije još od kada smo rekli da ćemo ispričati kompleksniju priču. Nema rata sa samo dobrim i lošim momcima. Moderni ratovi, kao što je onaj u BiH, su uglavnom civilni ratovi i ratni zločini se dešavaju na svim stranama. Kao nezavisni novinar nisam mogao da ćutim o lošim stvarima koje su počinili takozvani dobri momci. Vidite to sada veoma jasno u Libiji. Mnogi "dobri momci", Gadafijevi neprijatelji, koje podržavaju Norveška i NATO, ubijaju i muče nevine afričke radnike. Kao novinari moramo da izvještavamo o ovome, pa čak i kada su "naši momci" oni koji su počinili ratne zločine. Najstariji član našeg tima, novinar i pukovnik Rodžer Čarls je vijetnamski veteran. Nakon što se penzionisao u američkim marincima, postao je novinar istraživač. Vidio je mnogo hipokrizije i korupcije u vojnim rangovima i odličio je da otkrije prljave male tajne. Danas je on jedan od najcjenjenijih istraživača koji se bave aferama u vojsci. Osim što radi sa nama na priči o odlagalištima tajnog oružja u Tuzli, njegov dokumentarni film "Allies and lies" je bio centralni u otkrivanju maltretiranja zatvorenika u Abu Ghraib zatvoru u Iraku. Rodžer je nabavio fotografije i napravio priču zajedno za timom CBS-a. Za to su nagrađeni najprestižnijom TV nagradom u SAD - nagradom "Peaboddž anjard". Američka vlada pokušala je da spriječi emitovanje i oni su nazvani antipatriotama. Prema tome, nije bilo iznenađenja kada je naša priča, koja je veoma kritična prema ulozi "oca nacije" Alije Izetbegovića, "branioca Srebrenice" Nasera Orića i većine lidera u BiH tokom rata izazvala oluju. Za nas je najvažnije to da to nije prosrpska priča. Ubijanje bošnjačkih muškaraca i mladića je užasan ratni zločin, kao i ubijanje Srba oko Srebrenice 1992. i 1993. godine. Ti su događaji najznačajniji u analizi onoga što je kasnije postalo poznato kao genocid.

* GLAS: Da li je bilo teško sastaviti sve dijelove slagalice da bi se zaokružila ova priča?

FLIUM: Bilo je veoma teško. Odlučili smo da naši izvori budu primarni izvori, što znači da niko ne smije da bude anoniman i da naši metodi budu transparentni i kredibilni. Bošnjački novinari trebalo je da budu ti koji će napustiti "ratne rovove", preći na srpsku teritoriju i istražiti samo tako tešku priču. Na taj smo način otežali sebi, ali smo osjećali da rat u BiH nije sastavljen od glasina i sekundarnih izvora i da bi bilo šta osim primarnih izvora bilo traćenje vremena. Činjenica da smo izabrali vojni fokus nije nam takođe pomogla u pokušaju da ispričamo priču. Mnogo priča i dalje su vojne tajne i zna ih samo mali krug ljudi. S obzirom na to da i dalje postoje komisije, tribunali i sudski slučajevi koji se odnose na ratno vrijeme, mnogi ljudi su se odlučili da ćute, jer su bili zabrinuti za svoju bezbjednost ili da će biti procesuirani. Takođe je u zemljama NATO-a mnogo ovih stvari još tajna. Na primjer, ogroman priliv mudžahedina koji uključuje direktno SAD i arapske partnere. Takozvana politika zelenog svjetla koju je usvojila Klintonova administracija i dozvolila da se oružje iz Irana i drugih "operatera" švercuje u BiH i krši UN embargo, takođe je još u mraku. Imali smo sreću da imamo dva najiskusnija, nezavisna i hrabra novinara iz BiH u svom timu. Zajedno sa njima smo uspjeli da nagovorimo mnoge igrače da otvoreno govore. Ipak, i dalje postoji mnogo neispričanih priča i vojnih tajni na svim stranama.

* GLAS: Šta je bilo najteže tokom snimanja?

FLIUM: Kao što sam već napomenuo, tajnovitost koja i dalje okružuje neke vojne operacije koje su izvedene tokom rata u BiH. Ipak, najteži trenutak tokom snimanja bio je kada smo se sukobili sa ljutitim srpskim veteranom koji je mislio da smo muslimanski špijuni. Tada je bilo razloga da se zabrinemo.

* GLAS: U ovom filmu je prikazana sasvim jedna druga strana istine?

FLIUM: Ima previše istine u BiH. Trebalo bi da bude samo jedna. Postoje hrabri novinari, akademici i intelektualci koji su pokušali da istražuju o i ispričaju nepristrasne priče. Veoma malo političara čini isto to. Oni su se izgleda zaglavili u nacionalističko-religijskoj i ratnoj retorici koja drži otvorenim ratne rovove. Neki su ljudi moje kolege nazivali četnicima, prijetili su da će nas ubiti, odvući nas pred sud, a neki su čak tražili u Hagu da se stopira prikazivanje filma. Mržnja je bila nevjerovatna. Mi ne moramo da živimo s tim, ali odajem najveće divljenje svojim hrabrim kolegama u BiH.

* GLAS: Predstavnici Bošnjaka i dalje negiraju i smatraju da je film urađen na neistinama? Da li je neke istina zaboljela?

FLIUM: Mislim da je istina najzlouopotrebljivanija riječ u svijetu i da BiH nije izuzetak. Preferiram riječ činjenice. Činjenice nikada ne vrijeđaju. Svako ima pravo na to da mu se ne sviđa naš film, ali je teško ignorisati činjenice.

* GLAS: Smatrate li da će teza da su Srbi krivi za sve opstati u onom obliku u kojem je bila od završetka rata?

FLIUM: Naš film nije cijela istina o tome šta se dogodilo prije pada Srebrenice, ali je balansiranija verzija događaja. I dalje ostaje da su neki Srbi činili ratne zločine, ali je takođe bilo i Srba koji su žrtve.

* GLAS: Bilo je optužbi na Vaš račun da film umanjuje zločin u Srebrenici. Kako to komentarišete?

FLIUM: Film je dobio dosta podrške od nordijskih i zemalja EU. Nema šanse da bi oni podržali film koji je pun laži.

* GLAS: Kako komentarišete proteste bošnjačke dijaspore u Švedskoj i Norveškoj poslije prikazivanja filma?

FLIUM: To je tačno. Na primjer, na "Fejsbuku" u Švedskoj protiv filma je bilo 13.000, a za 16.000 korisnika.

* GLAS: Da li čvrsto vjerujete u činjenicu koju ste naveli u otvorenom pismu, a u kojem ste rekli da je bošnjačko rukovodstvo izdalo narod u najodsudnijem trenutku?

FLIUM: Da, i to na način koji sam opisao u filmu. Imali smo nekoliko izvora sa bošnjačke strane koji su nam rekli kako.

* GLAS: Šta je poruka Vašeg filma?

FLIUM: To je priča sa nijansama. Takve priče su sakrivene u svakom ratu. Šta se dešavalo u i oko Srebrenice prije njenog pada malo je poznato. Željeli smo da ispričamo tu priču i hrabri bošnjački izvori su nam pomogli. Divim im se zbog toga.

* GLAS: Nedavno ste izjavili da radite na knjizi koja je bazirana na istraživanju?

FLIUM: Da, mnogo našeg istraživanja nije se uklopilo ili nije našlo mjesta u filmu.

* GLAS: Možemo li očekivati i neke nove nastavke priče o Srebrenici ili nekom drugom dijelu BiH iz perioda rata?

FLIUM: Naravno. Mnogo je ratnih priča u BiH i na Balkanu koje nisu ispričane kako treba.

* GLAS: Očekujete li da će ovaj film biti prikazan na nekoj od televizija u BiH?

FLIUM: Nadam se.

* GLAS: Koja je, prema Vašem mišljenju, najjača scena u ovom dokumentarnom filmu?

FLIUM: To je rečenica koja je došla od ožalošćenog rođaka srebreničke žrtve: "Alija nas je sve sahranio".

Utisci

* GLAS: Kakvo je Vaše mišljenje o BiH?

FLIUM: Veoma sam zadivljen BiH i Balkanom. Imam veoma dobre prijatelje na svim stranama i jedva čekam da se vratim. Tu su odlična hrana i piće i ljubazni ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.