Okrutne kazne bez pravednog suđenja

Milenko Kindl
Okrutne kazne bez pravednog suđenja

Stravičan snimak, na kojem talibani u sjeverozapadnom Pakistanu do smrti kamenuju ženu koja bespomoćno leži i umire u najstrašnijim mukama, objavljen je prije nekoliko dana na internetu.

Na snimku se vidi žena, koju je okružila grupa muškaraca, bacajući na nju kamenje.

Iako se na snimku čuje kako žena moli za pomoć, muškarci nastavljaju da bacaju kamenje, sve dok nije umrla.

Snimak pogubljenja načinjen je mobilnim telefonom i lošijeg je kvaliteta, a navodno je prošvercovan od jednog talibana, prisutnog prilikom kamenovanja, koji ga je dostavio jednoj svearapskoj TV stanici, sa sjedištem u Dubaiju.

Ovo je tek najnovija u nizu vijesti koja potvrđuje kakvi surovi zakoni vladaju na područjima koja kontrolišu islamski ekstremisti. Međutim, ovakav vid kažnjavanja žena (ali i muškaraca) nije rijedak ni tamo gdje, bar formalno, vlada uređen pravni sistem.

Najdrastičniji primjeri su Saudijska Arabija i Iran, gdje je kamenovanje uobičajen način izvršenja smrtne kazne. Razlozi za ovako okrutnu presudu su često sasvim bezazleni: dovoljno je da žena bude viđena na ulici bez pratnje ili u društvu muškarca koji joj nije bliži rođak, i - šerijatski sud je ekspresno osuđuje na smrt pod kamenicama.

Kamenovanje je zakonski dopušteno i u nekim dijelovima Avganistana, Pakistana, Sudana, te u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Nigeriji. Uz zakonski dopušteno, nerijetka je i pojava ilegalnog kamenovanja, kao što se u posljednje vrijeme događalo u Iraku i Somaliji.

Osam žena i jedan muškarac nedavno su u Iranu osuđeni na kamenovanje do smrti. Advokat i aktivistkinja za ženska prava Šadi Sadr rekla je da je njih devetoro, starosti od 27 do 50 godina, osuđeno zbog preljube u raznim iranskim mjestima, a u sudskim postupcima nije poštivan sudski protokol.

- Šestoro njih osuđeno je isključivo na osnovu procjene sudija, bez očevidaca i prisustva branilaca - rekla je Sadr, koja u Iranu vodi kampanju za zabranu kamenovanja.

Prema iranskim zakonima, preljuba je krivično djelo koje se kažnjava kamenovanjem. Muškarac obično bude zakopan u zemlju do pasa, a žena do vrata, poslije čega egzekutori, uz obavezno prisustvo islamskih vjerskih službenika, bacaju kamenje na osuđenika dok ne umre.

Povodom sve češćih slučajeva kamenovanja, organizacija Iran Human Rights objavila je kratak izvještaj o sprovođenju ovih kazni u Iranu.

- Za razliku od iranskih vlasti i nekih međunarodnih medija koji tvrde da je kamenovanje rijetka pojava u Iranu, ovaj izvještaj pokazuje da su iranske vlasti praktikovale kaznu kamenovanjem svake godine u toku protekle četiri godine. Takođe su objavljena imena 13 ljudi koji trenutno čekaju na smrt kamenovanjem u iranskim zatvorima - kaže Mahmud Amiri-Mogadam, portparol Iran Human Rights.

Naglašava se da su brojevi navedeni u ovom izvještaju vjerovatno manji od stvarnih, jer većina kazni kamenovanjem od strane iranskih vlasti odvija se tajno.

Ipak, iranske vlasti, suočene sa čestim reakcijama međunarodne javnosti na okrutnost kazni, ponekad znaju da pokažu "milost". Tako su suspendovale kaznu kamenovanjem na koju je bila osuđena Sakineh Mohamadi Aštijani. Umjesto toga, 43-godišnja Iranka biće najvjerovatnije pogubljena - vješanjem.

- Presuda oko vanbračnih afera zaustavljena je i vraćena je na ponovni uviđaj - izjavio je Ramin Mehmanparast, iranski ministar spoljnih poslova za iransku Pres TV.

Njegova izjava uslijedila je ubrzo nakon što je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso presudu kamenovanjem do smrti nazvao "toliko varvarskom da ostavlja bez teksta".

Barosova kritika bila je samo najnovija u čitavom nizu kritika na pomenutu presudu iz svijeta, a među kritičarima su se našli i prva dama Francuske Karla Bruni-Sarkozi i papa Benedikt Šesnaesti.

Aštijani je, podsjetimo, osuđena zbog preljube, a isto tako je 2008. optužena za umiješanost u ubistvo njenog supruga.

Glavni tužilac Irana Golam-Hosein Mohseni-Ejei podržao je odluku koju je u "slučaju Aštijani" preporučila iranska vlada, odnosno sam predsjednik Mahmud Ahmadinedžad: da žena skonča na vješalama.

U indonežanskoj provinciji Aceh već godinu je na snazi zakon po kom je propisana kazna za preljubu i homoseksualnost smrt kamenovanjem. Grupe za zaštitu ljudskih prava uzalud su upozoravale da je zakon u suprotnosti s međunarodnim ugovorima koje je Indonezija potpisala.

Aceh je poluautonomna regija u Indoneziji, a većina stanovništva su konzervativni muslimani. Većinu u parlamentu regije čine članovi tvrdokorne muslimanske stranke. Ipak, i članovi umjerenije, Demokratske stranke dali su svoj glas za novi zakon.

U Acehu je već na snazi šerijatski zakon, uveden 2001. godine, koji zabranjuje kockanje i uživanje u alkoholu, te nalaže ženama pojavljivanje u javnosti samo pokrivene glave. U regiji postoji i vjerska policija, koja je već više puta sprovodila javna bičevanja.

Šta kaže Kuran

U Kuranu, svetoj muslimanskoj knjizi, jasno je navedeno da je kazna za preljubu 100 udaraca bičem za slobodne osobe, a za osobe u braku polovina te kazne. Međutim, u zbirkama hadisa (riječi i postupci proroka Muhameda koje nisu navedene u Kuranu) zabilježeno je da je Muhamed naredio kamenovanje oženjenog bludnika ili bludnice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana