Odmor uz šum vjetra i žubor rijeke

Izuzetno povoljni uslovi za procvat, danas sve traženijeg vida odmora evropske i svjetske turističke populacije, u Srpskoj do sada nisu iskorišćeni na pravi način. Dobar glas turista i avanturista iz cijelog svijeta, koji sasvim sigurno čekaju trenutak da im se vrata turističke etno-ponude RS otvore, donijeli bi našim ugostiteljima novac potreban da upotpune turističku ponudu i da stanu uz rame svjetski prestižnim turističkim destinacijama.

Flora i fauna Bardače

Na području opštine Srbac nalazi se čuveni prirodno-barski kompleks Bardača, jedinstven i specifičan kompleks u kojem se tokom proteklih vijekova razvio bogat i raznovrstan biljni i životinjski svijet.

Na 3.500 hektara zemljišta nalazi se oko 280 biljnih i više od 200 vrsta ptica, od kojih se neke vrste, kao što su ražanj tukač, kašikara, obični galeb, čigra bjelobrada i obična čigra gnijezde jedino na Bardači. Od ostalih vrsta najbrojnije su divlja patka, čaplja, šljuka i kormoran.

Brojnost i raznovrsnost ptičjih vrsta na Bardači pobuđuju veliko interesovanje ornitologa i drugih naučnih radnika. Svoje prostorije na ovom lokalitetu ima i Prirodno-matematički fakultet Banja Luka, gdje se obavljaju naučna istraživanja i praktična nastava za studente.

Najnovija istraživanja potvrdila su da na lokalitetu Bardače postoji oko osam različitih ribljih familija i 33 riblje vrste, među kojima su najbrojniji šaran, amur i tolstolobik. U vodama Bardače nisu rijetki ni som, štuka i smuđ.

U 11 ribnjaka ovog prirodno-barskog kompleksa, na površini od 650 hektara, koji datiraju još iz 19. vijeka, uzgaja se riba.

Bardača je 2. februara 2007. godine, na Međunarodni dan zaštite močvara, proglašena "Ramsarskim mjestom", čime je uvršćena na svjetsku listu močvarnih područja od međunarodnog značaja.

Rekreativni centar

Vikendom i državnim praznicima, eko-sistem Bardače posjećuje veliki broj rekreativaca sa svojim porodicama. Tokom ljeta bazen na Bardači privuče i po nekoliko desetina hiljada turista.

U ovom prirodnom rezervatu se organizuju i višednevni simpozijumi i konferencije, kao i već tradicionalni "Gastro dani".

Ovaj sajam kulinarskih specijaliteta i zdrave hrane svake godine privuče više hiljada posjetilaca iz RS, BiH i zemalja u okruženju, čime se u potpunosti promovišu prirodne ljepote i potencijali ovog turističkog mjesta.

Na Bardači se već 26 godina tradicionalno održava likovno-ekološka kolonija na temu očuvanja prirode i zdrave životne sredine, koja okuplja likovne stvaraoce iz nekoliko evropskih zemalja.

Svake godine organizuje se i kamp Crvenog krsta RS, kao i Književni susreti "Srbac-Bardača", na kojima učestvuju najpoznatiji pjesnici iz cijele RS.

Ovaj kompleks poznat je i po tome što brojni sportski kolektivi iz cijele zemlje ovdje obavljaju pripreme za takmičarsku sezonu.

Sve to umnogome doprinosi razvoju turizma, promovišući Bardaču kao neprocjenjivo prirodno blago, koje i dalje privlači veliku pažnju turista iz cijele Evrope.

Neiskorišćena prirodna bogatstva

Opština Foča, sa brojnim čistim rijekama, jezerima i planinama, raspolaže jedinstvenim prirodnim uslovima za razvoj seoskog i eko-turizma. Nažalost, na tom planu do sada je malo toga urađeno.

Najbolji uslovi za razvoj seoskog turizma postoje u rejonu Zavajita, Čelebića i Meštrevca, gdje prosječna nadmorska visina prelazi 1.000 metara. Ovo područje graniči i sa kanjonom rijeke Tare, što je još jedna pogodnost, koja se, nažalost, ne koristi. Uslove za seoski turizam imaju i Vrbnica, na obroncima Zelengore, Prijeđel, kao i sela oko Tjentišta, Miljevine, te sela nizvodno Drinom.

U Turističkoj organizaciji Foče priznaju da nije bilo programa i inicijativa iz ove oblasti koje su kandidovane bilo kod domaćih, ili međunarodnih finansijera.

- Upravo smo prije tri dana dobili ponudu iz Kosjerića, u Srbiji, za turističku saradnju dviju opština, pa će, vjerujemo, i seoski turizam u toj saradnji dobiti svoje mjesto - kazala je vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije Foča Slavica Milić.

"More" u dolini Manjače

Turistički centar "Balkana" ovoga ljeta bio je mnogim Mrkonjićanima i stanovnicima okolnih mjesta utočište za odmor i zamjena za more. "Balkana" je već godinama ljubiteljima prirode omiljeno mjesto za odmor, kupanje, šetnju, pecanje…

Vikendom se na "Balkani" kupa i odmara i više od pet hiljada gostiju.

Najveći problem, kažu u Turističkom centru "Balkana", predstavlja nedostatak smještajnih kapaciteta, jer je motel "Balkana" u ratu izgorio, a novi nije sagrađen.

- Za smještaj gostiju na raspolaganju imamo pet novosagrađenih bungalova za 30 osoba. Restoran "Balkana" ima još 15 kreveta, kao i nekoliko sala za prijem 120 gostiju. Tu su i dvije terase za 140 gostiju - ističu u upravi TC "Balkana".

Poseban imidž "Balkani" svakog ljeta daju "Dani kosidbe", Omladinski kamp Crvenog krsta, Likovna kolonija, kampovanje studenata Fakulteta sportskih nauka "Apeiron" i druge turističko-sportske manifestacije.

Uslovima koje za odmor nudi "Balkana" gosti su zadovoljni.

- Kamp Crvenog krsta na "Balkani" ne propuštam već tri godine. Posebno me privlači priroda, ali i kupanje u jezeru - rekla je Slavica Drinčić iz Prijedora.

Turističko selo Podrašnica

Prije rata mrkonjićka opština bila je jedna od rijetkih u BiH koja je bila uključena u projekat "Seoski turizam". Naime, status turističkog sela dobila je Podrašnica, selo udaljeno 12 kilometara od Mrkonjić Grada, a turističke usluge nudilo je desetak domaćinstava. Bilo je gostiju čak i iz inostranstva, koji su uživali u odmaranju u seoskoj idili, te košenju trave, kupljenju sijena, jahanju konja.

U posljednjih nekoliko godina prve korake na oživljavanju seoske turističke ponude u Podrašnici, koja je prekinuta za vrijeme rata, čine Udruženje žena "Naša žena" i Agencija za privredni razvoj.

- U Podrašnici postoje izvanredni uslovi, ali i interesovanje jednog broja domaćinstava za seoski turizam. Problem je što u Mrkonjić Gradu ne postoji turistička organizacija koja bi se bavila organizovanim dolaskom gostiju. Naše udruženje je izradilo i propagandni materijal, ali i određene sadržaje, kao što je Muzej narodnih rukotvorina - rekla je predsjednica Udruženja žena "Naša žena" Borjana Janković.

Začetnik domaćinskog turizma

Etno-selo Stanišići, udaljeno tri kilometra od Bijeljine prema Pavlovića mostu na Drini, embrion je razvoja budućeg seoskog turizma u ovoj ravnici.

Prema riječima vlasnika ovog etno-sela Borisa Stanišića, godišnje tu destinaciju posjeti oko 800.000 gostiju iz zemlje i inostranstva.

Etno-selo Stanišići ima dvadesetak autentičnih drvenih kuća, sa mljekarima, vodenicom, kovačnicom, ambarom za žito i velikom gostinskom kućom, koji su preneseni iz sela Brgule kod Vareša i susjednih sela sa planina Zvijezda i Romanija. U svim ovim objektima je i staro pokućstvo, koje je u njima vijekovima korišćeno, te tako stvorena slika pravog sela koje je u mogućnosti da udovolji zahtjevima i željama turista.

- Nastojali smo da u ovom etno-selu sve bude autentično i namjeravamo da još izgradimo nekoliko manjih drvenih kuća u kojima bi bili smješteni gosti. Te kuće bile bi opremljene "na starinski način", sa drvenim krevetima, slamnjačama, ponjavama i ćilimima. Čak bi i dvorišta bila urađena onako kako izgledaju u kraju odakle dolaze - sa planina, ali bismo za one najzahtjevnije ipak imali i moderne sanitarne i druge uređaje - kaže Stanišić.

U etno-selu, sa stvaranjem ambijenta ruralne sredine, velika pažnja poklanja se i hrani koja se priprema po starim receptima sa planina i iz ravnice.

Uprkos tome, mogućnosti seoskog turizma u Semberiji još uvijek nisu dovoljno iskorišćene, pa je jedan od zadataka turističke organizacije u Bijeljini da unaprijedi i ovu vrstu turizma.

- Postoji trend velikog interesovanja za vikend turizam u ruralnom ambijentu, pa su neki ugostitelji krenuli u tom smjeru, kao što su etno-selo Stanišići, restoran "Lovac" u Bijeljini i restoran "Drinska ruža" na obali rijeke Drine, ali još uvijek nije krenuo tradicionalni seoski turizam u domaćinstvima, što bi udovoljilo željama urbanog gosta - kaže direktor ove organizacije Simo Laketić.

Domaća hrana i rukotvorine

Za razvoj turizma u Srpskoj Ministarstvo trgovine i turizma u ovoj godini izdvojilo je 2.170.000 maraka, a dio novca namijenjen je razvoju seoskog turizma, kao jednom od prioritetnih oblika turizma u Srpskoj.

U Ministarstvu priznaju da raspoloživa sredstva nisu dovoljna za razvoj turizma u Srpskoj.

- S obzirom na to da je Republika Srpska ruralno područje, uveliko se računa na seoski turizam u dijelu Hercegovine, opštinama Šipovo, Ribnik, Mrkonjić Grad, Derventa i drugim. Razvojem seoskog turizma u svim opštinama koje za to imaju potencijale, značajno bi se ubrzao i razvoj samih opština - rekli su u Ministarstvu.

Ministarstvo je pokrenulo proceduru za izradu strategije razvoja turizma u RS za period od 2010. do 2020. godine, koja će dati smjernice u razvoju ove grane.

- Približavanje urbanog stanovništva selu i prirodi, očuvanje tradicije i kulture sela samo su neki od razloga za pokretanje aktivnosti za razvoj turizma na selu. Stoga su ulaganja u ovaj vid turizma i neophodna. Turističke organizacije opština i druga pravna lica koja se bave seoskim turizmom mogu da apliciraju na javni poziv, koji će biti objavljen u toku godine, kako bi se na određeni način pomoglo ovoj grani turizma - kazali su u Ministarstvu.

Da bi se ljudi više zainteresovali za seoski turizam, potrebno je prvo da lokalne zajednice organizuju radionice i seminare za seosko stanovništvo.

- Lokalno stanovništvo bi se na taj način edukovalo o tome kako treba da izgleda seosko domaćinstvo i koji su ekonomski efekti koje bi potencijalna seoska domaćinstva ostvarivala. Osim toga, potrebno je podsticati proizvodnju zdrave, domaće hrane i tradicionalnih rukotvorina, jer je i to način da se ostvare prihodi - dodali su u Ministarstvu.

Ističu da je za razvoj seoskog turizma potrebno organizovati i studijska putovanja u susjedne zemlje, koje uveliko imaju razvijen ovaj vid turizma. Razvoj turizma na selu doprinijeće razvoju seoske sredine i kulturne baštine i ekonomski motivisati lokalno stanovništvo da ostane na selu i stvara uslove za kvalitetniji život.

Semberija

Semberska ravnica, uređena rodna i plodna - domaćinska - oduvijek je bila gostoljubiva i rado je primala goste. Gotovo da nema seoske porodice, a da ne može da se bavi seoskim turizmom.

U selima pored rijeka Save i Drine savremeno su opremljene kuće i dvorišta i pogodna su za prijem zahtjevnih turista, a u brdskom dijelu, na obroncima Majevice, postoje i stare očuvane kuće, pravi ambijent za odmor ljudi u selu. Pretpostavlja se da je na obalama ovih rijeka, u dužini od četrdesetak kilometara, izgrađeno više od 1.000 koliba i kuća za odmor tokom ljeta.

Srbija

Na turističkoj mapi Srbije postoji blizu 200 sela sa obilježjem turističke destinacije, a u njima u avgustu ove godine boravi oko 2.500 turista, podaci su Udruženja preduzetnika u seoskom turizmu Srbije.

Turisti su u prilici da degustiraju ljekovito bilje i šumske plodove, okušaju se u berbi kupina i malina, kao i da učestvuju u spremanju zimnice i pekmeza i svega onog što upućuje na nacionalne korijene u pogledu života, folklora, privređivanja...

Od mnoštva afirmisanih seoskih destinacija u Srbiji mogu se izdvojiti sela Ivanjice, Gornjeg Milanovca, salaši na Paliću, etno-park u Zlakusi na domak Užica, etno-selo Latkovac kod Aleksandrovca, kao i brojne manifestacije, kao što su "Kosidba na Rajcu" u Ljigu, Sajam šljiva u Osečini, "Čobanski dani" u Kosjeriću i mnogi drugi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.