Od trke konja do festivala piva
Sve je počelo 1810. godine kada se bavarski prestolonasljednik Ludvig oženio princezom Terezom od Saske. Tim povodom 17. oktobra organizovana je velika trka konja na livadi u blizini Minhena. Danas je magnet za turiste.
Aristokratskoj svadbi organizovanoj u oktobru 1810. na takozvanoj Terezijinoj livadi prisustvovalo je više od 50 hiljada posjetilaca. Zbog velikog uspjeha zabave, vlasti su vrlo brzo donijele odluku da se nešto slično ponovi i sljedeće godine.
U drugoj godini postojanja, bavarski poljoprivrednici otkrili su ovu oktobarsku feštu za sebe i iskoristili je kao povod za predstavljanje svojih proizvoda. Zatim su uslijedile i nagrade za najbolje uzgojenu stoku, a nekoliko godina kasnije organizovana su i takmičenja u pucanju.
Već 1819. godine na "Oktoberfestu" su postavljeni prvi štandovi s pivom i vinom, a nešto kasnije i s raznim vrstama likera, pa i poslastičarskim proizvodima. Sve to samo je doprinijelo jačanju "Oktoberfesta" kao neke vrste nacionalnog praznika.
Vrlo brzo narod ga je od milja počeo zvati "Wiesn" (livada), što se i do danas zadržalo, a razdoblje u kojem se održavao "Wiesn" za mnoge je predstavljalo najljepše doba godine.
"Oktoberfest" je poznat i po tome što je zbog njegovog održavanja čak morao da bude pomjeren koncert već tada uglednog kompozitora Feliksa Mendelsona Bartoldija, što je naravno izazvalo njegovo negodovanje. Prvobitni povod slavlja, vjenčanje prestolonasljednika Ludviga i princeze Tereze, sve više je počeo da pada u zaborav.
Najreprezentativniji simbol Terezijine livade je skulptura Bavarija, visoka gotovo 20 metara. Ludvig, koji je u međuvremenu već postao kralj, svečano je postavio 1850. godine.
Ali, čuvena Bavarija nije ostala jedino impozantno "biće", koje je ušlo u istoriju "Oktoberfesta", s obzirom na to da je ova narodna fešta svake godine privlačila i još uvijek privlači razne poznate, ali i bizarne ličnosti.
Jedna od njih bio je Štejrer Hans, poznat i pod nadimkom Bavarski Herkules. On se u narodu proslavio kada je uspio samo srednjim prstom da podigne kamen težak oko 50 kilograma. S obzirom na to da je imao svoj štand za prodaju piva na Livadi, snaga mu je, prilikom nošenja krigli po raznim šatorima na fešti vjerovatno bila i te kako potrebna. Pogotovo ako se ima u vidu da je "Oktoberfest" vremenom sve više poprimao karakter pivskog festivala.
Krajem 19. vijeka minhenske pivare otkrile su da je "Oktoberfest" odličan povod za reklamiranje svojih proizvoda, a uz to i prilika da u kratkom vremenskom roku prodaju ogromne količine piva te time ostvare značajnu dodatnu zaradu. Tako su postavljeni novi i veći pivski šatori.
A posjetioci su na feštu dolazili u sve većem broju i uvijek vrlo dobrog raspoloženja, pa su očekivanja proizvođača kad je u pitanju zarada gotovo uvijek ispunjena ili čak nadmašena.
Sve veći uspjeh "Oktoberfesta" počeo je naravno da privlači i mnogobrojne zabavljače raznih orijentacija, koji su sa svojim "vozovima strave", ljuljaškama ili vrteškama svake godine uveseljavali kako djecu tako i odrasle.
Preduslov za ostvarivanje profita pomenutih zabavljača i njihovih sprava bilo je lijepo vrijeme. Zato je period održavanja "Oktoberfesta" pomjeren na septembar. Ali "Oktoberfest" je i dalje zadržao svoj veseli i razdragani karakter.
Tek Prvi svjetski rat uspio je da prekine ovu dugogodišnju tradiciju. Po završetku rata "Fest" je proživljavao teška vremena, prvo zbog inflacije, a potom zbog nacionalsocijalizma. Ali, slavilo se - ne jednako razdragano i bezbrižno kao prethodnih godina, ali se u svakom slučaju "Oktoberfest" održavao. Sve do izbijanja Drugog svjetskog rata.
U poslijeratnom periodu održale su se najprije dvije manje jesenje proslave, prije nego što je 1949. svečano, uz paradu u narodnim nošnjama i u prisustvu strijelaca, ponovo organizovan čuveni "Oktoberfest".
Tradicija da minhenski gradonačelnik svake godine riječima "O'zapft is" otvara spektakl započeta je 1950. godine i takođe se zadržala sve do danas.
"Više, brže, dalje" - moto je koji može da se primijeni i za "Oktoberfest" posljednjih godina. Vrteške postaju sve uzbudljivije, a pivski šatori sve puniji.
Atentat
Težak udarac za "Oktoberfest" bio je atentat, koji je 1980. godine izvršio čovjek iz desničarsko-radikalnog podzemlja. Detonirao je bombu koja je ubila 13 osoba, a ranila čak 200 posjetilaca. Tuga je bila ogromna, ali i strah da bi se nešto slično moglo ponoviti. Ali, na svu sreću mreže osiguranja pokazale su se efikasnim, pa već više od 30 godina na "Oktoberfestu" nije bilo većih tragedija.
PRIREDIO: Mielenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
