Od šlagera do teških tonova
Evropsko jedinstvo je te 1956. godine još bilo vrlo daleko, a televizija je tek počela da osvaja domove običnih ljudi. Uprkos tome, pojedine nacionalne televizijske kuće željele su da naprave neki zajednički projekat koji bi povećao popularnost televizije i podsticao evropski identitet.
I onda je po ugledu na italijanski muzički festival "Sanremo" osmišljeno pjevačko takmičenje. Na prvoj "Pjesmi Evrovizije", ili kako se danas odomaćilo "Evrosongu", nastupilo je samo sedam zemalja. Pobjedu je odnijela Švajcarka Lis Asija.
S vremenom je broj učesnika bio sve veći i veći - prošle su godine svoje predstavnike poslale 43 zemlje.
Ali, kako napisati pjesmu koja će se svidjeti cijeloj Evropi? "Pjesma Evrovizije" je od početka bila zamišljena kao takmičenje za kompozitore, ali vrlo brzo su se u prvom planu našli izvođači, koji su decenijama uglavnom pjevali balade o ljubavi, miru i jedinstvu.
Godinama je vladalo pravilo da pjesme na ovom takmičenju smiju biti izvedene samo na jeziku zemlje iz koje učesnik dolazi, pa je zbog nekih navodnih većih šansi za bolji plasman tu i tamo bilo i čudnovatih naslova poput "Bum Bang a Bang", "La la la" ili "Ding-a-dong". Kao, tako nešto može otpjevati i razumjeti publika u svim zemljama svijeta, pa će, dakle, i bodova biti više, objavio je "Dojče vele".
Iako je ova odredba o jeziku već odavno ukinuta, i ove godine ima maštovitih naslova poput finskog "Da da dam" i izraelskog "Ding dong".
A onda je 6. aprila 1974. na pozornicu "Pjesme Evrovizije" izašla švedska grupa ABBA - u šarenoj maštovitoj odjeći i s pjesmom "Vaterlo", koja je i te kako odskakala od tradicije šansone. Tim nastupom počela je karijera jedne od najuspješnijih svjetskih pop grupa svih vremena.
Poslije tog "kulturnog šoka" "Pjesma Evrovizije" se idućih godina ipak radije vratila u uobičajenu šlagersku kolotečinu. Tek 1998. godine, pobjedom transseksualne Dane iz Izraela, ovo takmičenje počelo je da prati popularne muzičke trendove, pa je 2006. godine bila moguća čak i pobjeda maskirane finske grupe "Lordi", sa žestokim naslovom "Hard rok aleluja".
Mada je Njemačka jedina zemlja koja od samog početka redovno šalje svoje predstavnike, do sada je uspjela da pobijedi samo dva puta. Poslije šoka kada je 1996. godine ispala već u polufinalu, pravila "Evrosonga" su promijenjena, tako da glavni finansijeri troškova održavanja - Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Španija, te od 2011. godine i Italija - direktno ulaze u finale.
Proteklih godina bile su sve glasnije kritike na račun dodjeljivanja bodova, budući da su zemlje istočne Evrope ili Balkana napadno često jedne drugima davale glasove. Zato je uvedeno novo pravilo prema kojem se uvodi stručni žiri za dodjelu glasova, čije se mišljenje kombinuje s glasovima publike.
Moguće je da je i to omogućilo konačni uspjeh Njemačke na "Evrosongu". Jer, poslije pobjede iz 1982. sa tada 17-godišnjom Nikol i pjesmom "Ein bisschen Frieden", Njemačka je na novi trijumf morala da čeka sve do prošle godine. Tada je mlađana Lena oduševila Evropu svojim hitom "Satelit", pa je u svoj toj evroforiji koja je poslije toga zavladala odmah odlučeno da će ona "braniti naslov" ove godine na domaćem terenu u Diseldorfu.
Njemački gledaoci mogli su još jedino da izaberu pjesmu. Odlučili su se za "Taken by a Stranger", s kojom bi Lena, ako je vjerovati kladionicama, mogla da ima čak i šanse za pobjedu.
Novi učesnici
Raspad istočnog bloka i Jugoslavije donio je "Pjesmi Evrovizije" brojne nove učesnike. I dok su nekada svoje predstavnike uglavnom slale zemlje sa evropskog zapada, one su se odjednom našle u manjini. S novim učesnicima nije se promijenila samo muzika, koja je dobila etno-elemente, nego i ukusi publike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
