Novi svjetski poredak se stvara sa Rusijom
Keln - Rusija se vratila na svjetsku političku scenu, s obzirom na to da je bila vrlo aktivna prilikom dogovaranja obustave vatre u Ukrajini, a angažovala se i u Siriji, što je prva vojna intervencija Moskve od 1989, ocjenjuje u analizi Dojče vele (DV).
Ne dešava se često da ruski predsjednik hvali SAD, a 17. decembar 2015. godine bio je takav dan - Vladimir Putin pokazao je da je i sam iznenađen time što se ključni aspekti ruskog i američkog plana za Siriju poklapaju.
Dojče vele podsjeća da je Putin na godišnjoj konferenciji za novinare rekao da će Rusija podržati najnoviju inicijativu Vašingtona o smirivanju sirijskog sukoba.
Dva dana prije toga američki ministar spoljnih poslova Džon Keri posjetio je Moskvu i prije sastanka sa Putinom demonstrativno prošetao Arbatom, jednim od omiljenih moskovskih šetališta, i kupovao suvenire. To su bile slike simboličke snage, kakve nismo vidjeli godinama, smatra DV.
Renomirani moskovski list "Novaja gazeta" napisao je da je moguće veliko poboljšanje odnosa između Rusije i SAD, odnosa koji su zahladili zbog ukrajinske krize. Pri tome je glavno pitanje mogu li dvije zemlje da se slože u vezi sa pitanjem dalje sudbine sirijskog predsjednika Bašara al Asada. SAD traže njegovu ostavku, a Rusija ga i vojno podržava.
"Putin je ponovo pobijedio Obamu", smatra moskovski publicista Konstantin Egert u svojoj analizi za DV.
Svojim angažovanjem u Siriji, kojim je iznenadio Zapad, Putinu je uspjelo ono što je želio od samog početka - da "prisili SAD da sa njim razgovaraju kao sa nekim ko je ravnopravan".
Šef Kremlja, kaže Egert, stvorio je plan u kome je sukob u Ukrajini dospio u drugi plan. Od kraja septembra Rusija učestvuje i u događajima na međunarodnom ratištu u Siriji, na kome je do sada glavnu riječ vodila međunarodna koalicija sa SAD na čelu. Stacioniranjem svojih borbenih aviona u Siriji Moskva se vratila na svjetsku vojnu pozornicu, jer to je prva takva akcija od povlačenja sovjetske vojske iz Avganistana 1989. godine. Rusija kaže da njena avijacija pomaže sirijskim snagama u borbi protiv terorista organizacije Islamska država (IS), dok SAD tvrde da ruske bombe pogađaju uglavnom borce sirijske opozicije. Situacija je postala još zapetljanija kada je 24. novembra Turska oborila ruski bombarder tipa "Su-24" na granici sa Sirijom. Ankara je tvrdila da je ruski avion povrijedio vazdušni prostor Turske. Bio je to prvi put u posljednjih nekoliko decenija da jedna država NATO-a obara ruski vojni avion. Moskva je reagovala oštrim ekonomskim sankcijama protiv Turske i pojačavanjem svog vojnog prisustva u Siriji.
Dmitrij Trenin, šef moskovskog centra "Karnegi", vidi Siriju u širem kontekstu Putinovih planova.
- To je, poput Ukrajine, korak usmjeren protiv postojećeg svjetskog poretka, u kome pitanja rata i mira rješavaju SAD i njihovi saveznici - kaže Trenin i dodaje da je "Putin to prekinuo".
Turska planirala da obori ruski avion
Turski generalštab znao je, u trenutku kada je oboren "Su-24", tačno vrijeme kada ruski bombarderi ispunjavaju svoje borbene zadatke i oblast u kojoj to čine, izjavio je zvanični predstavnik Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov. Prema njegovim riječima, činjenica da su turski zvaničnici objavili izvještaj koji sadrži precizne informacije o cjelokupnom kretanju ruskih aviona u Siriji pokazuje da je Ankara praktično planirala da obori "Su-24".
SAD htjele da u Siriji izvedu puč
Administracija Baraka Obame početkom sirijskog konflikta tražila je mogućnost da smijeni Bašara al Asada, ali nije uspjela, objavio je "Volstrit žurnal".
Na samom početku sirijskog konflikta, kako tvrdi list, SAD su pokušale da pronađu "pukotine u režimu" koje bi se mogle iskoristiti za izvođenje puča, "ali ih mnogo nisu našli". U 2011. godini, prema podacima lista, predstavnici američkih specijalnih službi našli su oficire-alavite koji bi, teorijski, mogli da stanu na čelo države.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
