Novi projekat fondacije “Zaboravljeni korijeni”: Film čuva sjećanje na Garavice
BIHAĆ - Kako bi otrgao od zaborava razmjere zločina koji su na području bihaćkog i cazinskog kraja počinile ustaše u Drugom svjetskom ratu, Dragan Radović došao je na ideju da snimi dokumentarni film “Garavice”, na kojem je radio skoro tri godine, a publici će biti prikazan već narednog mjeseca.
Osnivač i predsjednik fondacije “Zaboravljeni korijeni”, koji se osim video-produkcijom bavi i izdavačkom djelatnošću, završava djelo koje je važno za kulturu sjećanja i govori o zlodjelu počinjenom u Garavicama. Promocija filma će u Banjaluci biti organizovana polovinom oktobra.
Radović priča za “Glas” da je bihaćki kraj jedna od najzapostavljenijih oblasti kada je dokumentovanje zločina u pitanju, a ovo je bio posljednji momenat da se napravi film.
- U toku istraživanja intervjuisao sam 27 svjedoka, od kojih će u filmu govoriti njih 15. Svaki sagovornik govori isključivo lične priče, a neki od njih su preživjeli to masovno ubijanje. Jedna baka je teško ranjena, ali se onesvijestila i tako ostala živa. Nakon liječenja odvedena je u logor Jastrebarsko. Svjedoci ne govore samo o zločinima, već i o mnogim emotivnim događajima, kako su saznali da je počeo rat, ali i da je on završen, te šta su zatekli u svojim selima nakon povratka - rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, u filmu će se, osim o Garavicama, govoriti i o drugim masovnim stratištima u bihaćkom kraju, te je jedan od ciljeva da pokaže kako Garavice nisu jedino masovno stratište srpskog naroda i da je višestruko više Srba stradalo izvan te lokacije.
- Vremenom su ostala manje poznata užasna gubilišta Poljice, Zdeni Do, Osoje, Macini Dolovi... Osim na pomenutim stratištima, mnogo srpskog naroda stradalo je u najvećim mukama nakon što su ih muslimanske i hrvatske ustaše žive spaljivale u kućama, crkvama, mlinovima i vezane za stogove sijena - rekao je Radović.
Osvrnuo se i na prikupljenu arhivsku građu, ali i šta su najznačajniji rezultati tog dijela istraživanja te dodao da je za tri godine pronađeno nekoliko hiljada dokumenata.
- Riječ je o kopijama originalnih presuda, zapisnika, izvještaja itd. iz arhiva u BiH i Srbiji. Ali jednako važna su i dokumenta iz privatnih arhiva, porodični popisi žrtava, biografije, tekstovi opisa događaja, medicinska dokumentacija, fotografije. Sva ta dokumenta rasvjetljavaju i otkrivaju do sada manje poznate ili potpuno nepoznate činjenice. Najvažniji rezultat je otkrivanje nekoliko stotina novih imena žrtava koje do sada nisu bile obuhvaćene ni u jednom popisu - rekao je Radović.
Naglašava da su pronađena i vrijedna dokumenta i sa drugih prostora BiH. Uz to, sve vrijedno što pronađe, on i arhivira, pa će u budućnosti to detaljnije obrađivati ili ustupiti nekom drugom istraživaču.
- Pronađeno je mnogo dokumenata i za druge oblasti, prvenstveno za moj rodni kraj Romaniju, a onda i Kupres - Bugojno. Plan je da u narednom koraku budu istražene i ove oblasti, odnosno da i za njih pripremim zbornike dokumenata. Veći dio arhivske građe već je prikupljen, sada je potrebno sve to proučiti i prirediti. Prikupljeno je i mnoštvo dokumenata o stradanjima Srba u Jajcu - dodao je Radović.
Danas (subota) u Garavicama biće služen parastos i položeno cvijeće i vijenci, te obilježene 82 godine od ubistva 12.000 Srba na ovom mjestu.
Finansiranje
Dragan Radović, koji je po struci diplomirani inženjer elektrotehnike, naglašava da sve projekte koje radi finansira samostalno.
- Radim u oblastima razvoja softvera i elektronike na domaćim i međunarodnim projektima. Od tog posla izdvajam novac i plaćam troškove. Institucije finansijski ne podržavaju istraživanje, ali tu podršku nisam ni od koga ni tražio, tako da nema mjesta prigovorima. Zahvalan sam RTRS-u i TV Hram koji su od početka rada emitovali emisije o manastirima i hramovima - rekao je Radović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
