Nijedan vojnik nije ostavljen
Oteti izraelski vojnik Gilad Šalit vratio se u Izrael poslije više od pet godina provedenih u zatočeništvu i izolaciji u pojasu Gaze.
Šalit je oslobođen u zamjenu za više od 1.000 Palestinaca čije puštanje se odvija u dvije faze, na osnovu dogovora postignutog u Kairu.
Mladi vojnik otet je u prekograničnom napadu, izvedenom kroz podzemni tunel iz pojasa Gaze na jug Izraela, juna 2006, kada mu je bilo 19 godina.
Odgovornost za napad, u kome su poginula dva izraelska vojnika, preuzele su tri palestinske ekstremističke organizacije povezane s islamističkim Hamasom koji sada vlada Gazom.
Iako ovo nije prva razmjena arapskih zatvorenika za otete Izraelce ili njihova tijela, nikada za jednog čovjeka nije pušteno toliko ljudi. To je izazvalo ljutnju izraelske desnice.
Iako se identitet onih koji će biti pušteni neće objaviti do subote, šire se tvrdnje da su osuđenici na doživotnu kaznu koji će biti oslobođeni odgovorni za smrt 500 Izraelaca tokom drugog palestinskog ustanka intifade, započetog 2000. godine.
- Dogovor je nagrada za terorizam - napisao je kolumnista tiražnog lista Maariv Ben Dror Jemini.
Predsjedavajući organizacije "Almagor", koja zastupa žrtve terorizma, Meir Indor potvrdio je da takva cijena nikada nije plaćena.
Na palestinskoj strani, poslije početnog slavlja, u prvi plan je izbio utisak da je dato isuviše u pregovorima kojima je posredovao Egipat.
Palestinci su razočarani što na listi za oslobađanje nisu popularni lideri kao što su Marvan Barguti i Ahmed Sadat, obojica osuđeni zbog organizovanja terorističkih napada.
U pozadini ljudske drame izraelsko-palestinske razmjene zatvorenika leži nesvakidašnja asimetrija koja pokazuje da se jedan vojnik Izraela izjednačava sa 1.000 palestinskih.
Izraelska spremnost da postupi pod tim okolnostima je istovremeno pokazatelj snage i slabosti, ocjenjuje analitičar Bi-Bi-Sija.
Pokazuje snagu time što uvjerava sve regrute i njihove porodice da će država uraditi sve moguće da obezbijedi njihovo oslobađanje ukoliko budu uhvaćeni. "Nijedan vojnik neće biti ostavljen", nije samo isprazna fraza.
Slabost je pak zbog toga što svako ko eventualno pomisli da uhvati taoce može da računa na visoku cijenu koju je Izrael spreman da plati za svakog uhvaćenog vojnika, a možda i običnog građanina.
Iza toga se krije mnogo faktora, a prvi je možda priroda izraelske armije (IDF). Kako god njeni kritičari pokušavali da je okarakterišu, većina Izraelaca doživljava IDF kao jedan od fundamentalnih elemenata zemlje, ali i kao čuvara.
Jevrejska zajednica, koja čini tri četvrtine izraelskog stanovništva, armiju smatra narodom u uniformi. Kao rezultat toga vojska kod građana izaziva emocije koje su u velikoj mjeri zaboravljene u Velikoj Britaniji i SAD koje imaju profesionalnu, plaćenu vojsku.
Postoje naravno i manje uzvišeni faktori koji su odigrali ulogu u ovoj razmjeni. Iz istorije je jasno da bi Izrael da je imao mogućnost da vojnom akcijom spase Gilada - to uradio. Opcija za oslobađanje se nije ukazala.
Sa druge strane, neprijatelji Izraela su znali koliko visoku cijenu je zemlja spremna da plati da oslobodi svog vojnika. Odranije je poznato da je izraelska vlada bila spremna da plati zapanjujuće sume za informaciju o Ronu Aradu, pilotu koji je oboren iznad Libana 1980. godine i za koga se vjerovalo da je pao u ruke iranske vlade.
Danas se vjeruje da je on umro u zarobljeništvu, ali dok je postojala šansa da se izbavi živ Izrael je bio spreman da plati visoku cijenu da ga izbavi.
A dogodio se i mnogo direktniji presedan kada je Izrael 1985. oslobodio 1.150 zarobljenika u zamjenu za puštanje na slobodu tri zarobljenika IDF-a.
Dogovor je u to vrijeme bio mnogo kontroverzniji nego što se dosad "slučaj Gilad" pokazao za Benjamina Netanijahua, ali sugeriše da je izraelska vlada i u to vrijeme pravila iste političke i emocionalne kalkulacije.
Zarobljeni pa oslobođeni
- Piter Blaf, dopisnik američke TV kuće Si-Bi-Es, bio je dio novinarske ekipe koja je "pokrivala" rat u Zalivu. Zarobljen je 24. januara 1991. na saudijsko-kuvajtskoj granici. Oslobođen krajem marta iste godine.
- Američki vojnik Džesika Linč učestvovala je u operaciji "Iračka sloboda". Zarobljena je u zasjedi iračkih pobunjenika 2003. godine, kada je imala 19 godina. Poslije deset dana oslobođena je u akciji američkih marinaca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
