Ni roboti nemaju posla

Japanski roboti, najveća divizija mehanizovanih radnika na svijetu, na prinudnom je odmoru, jer je zemlja pogođena najžešćom finansijskom krizom posljednjih decenija, a potrošači širom svijeta sve više štede i ne odlučuju se baš lako na kupovinu automobila ili raznih elektronskih spravica.

U velikoj fabrici "Jaskava", na južnom japanskom ostrvu Kjušu, gdje su nekada roboti izrađivali druge robote, sada jedan jedini robot-radnik isteže i okreće svoje čelične ruke, testirajući pokretljivost tako da bude spreman za dan kada stignu nove narudžbe. Njegove "radne kolege" postrojene su i prebivaju u tišini.

Oni bi mogli biti bez posla i duže vrijeme. Japanska industrijska proizvodnja opala je za 40 odsto, a sa njom i zahtjev za robotskom radnom snagom.

Istovremeno, ni budućnost nije najsvjetlija. Nepovoljna finansijska kretanja su sivom realnošću pokvarila neke od japanskih najfantastičnijih projekata, kao što su roboti-kućni ljubimci ili recepcionari-kiborzi. Ostvarenje ovih zamisli vjerovatno će biti na "ledu" još dugo vremena poslije oporavka ekonomije Zemlje izlazećeg sunca.

- Sada smo uistinu pribijeni uz zid - kaže Kođi Tošima, direktor "Jaskave", najvećeg japanskog proizvođača industrijskih robota.

Profit kompanije opao je za dvije trećine, a ove godine očekuju se i gubici.

Isporuke industrijskih robota u posljednjem kvartalu prošle godine opale su za 33 procenta, a u prvom kvartalu ove godine čak za 59 odsto, podaci su Japanske asocijacije za robotiku.

Tecuaki Ueda, analitičar u istraživačkoj agenciji Fudži Keizai, predviđa da će potražnja za robotima ove godine opasti za još 40 odsto. Ulaganje u robote je, kaže on, prvo na udaru štednje, jer kompanije žele u prvom planu da zaštite svoje "prave" radnike, dakle - ljude.

I dok su roboti, dugoročno gledano, jeftiniji nego radnici od krvi i mesa, početna ulaganja su puno viša.

Više od 370 hiljada robota radilo je 2005. godine u fabrikama širom Japana, što je 40 odsto robota na svjetskom nivou. To znači da su na hiljadu radnika radila 32 robota. Plan japanske vlade izrađen 2007. koji se bavio tehnološkim razvojem godine predviđao je instalaciju milion industrijskih robota do 2025. godine. Međutim, to se sigurno neće dogoditi.

- Recesija je unazadila proizvodnju robota - kaže Ueda.

To važi kako za industrijske, tako i za robote koji služe za zabavu.

Nekoliko najljupkijih robot-vrsta već su postale kolateralna šteta recesije.

"Sistek Akazava", proizvođač robota, proglasio je bankrot u januaru, manje od godinu dana nakon što je na sajmu elektronike u Las Vegasu predstavio "Plena", svog minijaturnog hodajućeg robota.

"Roborior", robot-ljubimac, koji je proizvela kompanija "Tmsuk", je čuvar kuće i izgleda kao lubenica na točkovima. Opremljen je infracrvenim senzorima i video-kamerom kojima otkriva sumnjive situacije i nepoželjne goste, a zatim snimke šalje odsutnim vlasnicima kuće. Zbog nedovoljnog interesovanja program njegove proizvodnje ukinut je u aprilu.

Iako kompanija nije nikada objavila podatke o prodaji, od 2005. godine prodano je samo tri hiljade primjeraka "Roboriora" (što je tek trećina zacrtanog cilja).

To je zaista sramota, tvrdi Mariko Išikava, portparol "Tmsuka", jer kaže da vrijedni, zaposleni i uvijek odsutni Japanci, koji žive u gradovima, mogli bi "Roboriora" koristiti za brigu nad starijim članovima porodice.

Međutim, prodaja robota "Maj spun" kompanije "Sekom", a riječ je o robotu sa pokretnom rukom u koju stane kašika, a služi za hranjenje starih i nemoćnih, isto tako je "zapela" jer kupci nisu bili voljni da odvoje četiri hiljade dolara za ovakvu vrstu pomoći.

"Micubiši" nije čak uspio da proda nijednog "Vakamarua", robota-pomagača veličine djeteta, predstavljenog još 2003. godine.

Naravno, manje praktični roboti, koji služe tek radi zadovoljavanja pomodarskih želja, još su veće žrtve ekonomske stagnacije. To važi i za proizvođače robota izvan Japana.

Kompanija "Ugobe" u Ajdahu proizvodi malog slatkog robota-dinosaurusa "Plea" sa uvijek pokretnim repom. "Ugobe" je proglasio bankrot u aprilu.

Uprkos činjenici da je prodala 100 hiljada robota-dinosaurusa i zaradila 20 miliona dolara, kompanija je morala da otplati višemilionske dugove i nije bila sposobna za dalje investicije u proizvodnju.

Soni je poslije sedam godina prestao da proizvodi svog robota-psića "Aiba 2006". Iako je u početku bio veoma tražen, Aibo, koji je koštao 2.000 dolara, nikad nije uspio da se probije na tržište.

"I-Sobot" iz kompanije "Takara", maleni robot-igračka koji je mogao da prepozna izgovorene riječi, a koštao samo 300 dolara, imao je šansu da niskom cijenom stekne popularnost. Nakon što je "I-Sobot" krajem 2007. stigao na tržište, kompanija sa sjedištem u Tokiju prodala je 47 hiljada primjeraka.

Međutim, nakon što je prodaja prošle godine opala i nakon što se oslobodi preostalih tri hiljade primjeraka, kompanija nema planova za njegovu proizvodnju.

Kenđi Hara, analitičar u marketinškoj firmi "Sid plening", kaže da su mnogi japanski planovi na polju robotike daleko iznad tehnoloških mogućnosti, jer se baziraju na humanoidima i drugim maštovitim dostignućima koje vidimo u filmovima.

- Japanski naučnici odrasli su na crtaćima u kojima su roboti glavni junaci, a osnovni cilj njihovog istraživačkog rada je da načine sebi druga, odnosno robota na dvije noge. Ali da li to ima veze sa stvarnošću, odnosno da li kupci baš žele robote-pomagače - pita se Hara.

"Robot fektori" iz Osake, nekada omiljeno okupljalište zaljubljenika u robotiku, zatvorena je u aprilu poslije strmoglavog pada prodaje.

- Na kraju, roboti su jako skupi, a ne mogu da urade puno toga - kaže Jošitomo Mukai, čija je prodavnica "Džangl" preuzela neke od zaliha "Robot fektori".

"Fudži"

Iz kompanije "Fudži" kažu da su njihovi roboti veoma praktični, i da se isplate. "Fudži" prodaje velike, automatizovane robote za čišćenje, koji znaju da koriste i liftove. Ti roboti na točkovima uspješno obavljaju svoje poslove u nekoliko nebodera u Tokiju.

preveo: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.