Nevenka Savić: Put u EU treba da bude prioritet

Vanja Štrbac
Nevenka Savić: Put u EU treba da bude prioritet

Napredak u procesu evropskih integracija trebalo bi da bude prioritet za sve nivoe vlasti u BiH i istovremeno pokretač za dijalog i postizanje kompromisa.

Rekla je to u intervjuu "Glasu Srpske" direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH Nevenka Savić.

- BiH je trenutno potencijalni kandidat za članstvo u EU. Sljedeća faza trebalo bi da bude odobravanje statusa kandidata, nakon što budu ispunjeni uslovi za to. U dokumentu Evropske komisije "Strategija proširenja i ključni izazovi 2009-2010" navedeno je da EU neće biti u mogućnosti da razmatra aplikaciju BiH za članstvo sve dok ne bude zatvoren OHR. Poznato je da postoje uslovi i ciljevi "pet plus dva" za zatvaranje OHR-a, koji su u domenu političkog odlučivanja - istakla je Savićeva.

* GLAS: Prije nešto više od godinu postali ste direktor Direkcije za evropske integracije BiH. Kada povučete paralelu, šta se promijenilo od tada u DEI?

SAVIĆ: U proteklih godinu Direkcija za evropske integracije nastojala je intenzivno da radi na prioritetima koje sam iznijela tokom prvog obraćanja novinarima od mog preuzimanja dužnosti direktora Direkcije. Tada je rečeno da će najznačajniji prioriteti u radu DEI biti poboljšanje koordinacije u procesu evropskih integracija, intenziviranje aktivnosti koje su u vezi sa koordinacijom u procesu usklađivanja zakonodavstva s evropskim zakonodavstvom - "akijem" (acquis communitarie), regionalnom saradnjom o pitanju prevođenja zakonodavstva EU, poboljšanjem koordinacije pomoći EU u saradnji s Ministarstvom finansija i trezora BiH i intenzivnim radom na implementaciji Komunikacione strategije za informisanje javnosti o pristupanju BiH Evropskoj uniji. U svim ovim oblastima postignut je određen napredak. Direkcija je obavila potrebne razgovore sa predstavnicima svih relevantnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH radi postizanja dogovora o poboljšanom modelu koordinacije u procesu evropskih integracija i namjerava nacrt ovog modela da uputi Savjetu ministara BiH čim se konstituiše. Slijedom zahtjeva Evropske komisije na sastancima pododbora, DEI je inicirala i koordinisala sastanke predstavnika nadležnih institucija radi izrade pregleda usklađenosti propisa u oblasti unutrašnjeg tržišta. Pregled usklađenosti propisa u oblasti osiguranja već je završen i poslat Evropskoj komisiji. Formirane radne grupe veoma dobro rade i ovo je posebno značajan i obiman posao. U proteklom periodu za Državnog koordinatora za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) imenovan je direktor Direkcije za evropske integracije. Kao posebno bitno, izdvojila bih usvajanje Informacije o Programu integrisanja BiH u EU, koju je predložila Direkcija. DEI je zadužena da obavlja konsultacije na svim nivoima vlasti o izradi ovog strateškog dokumenta i već je započela aktivnosti u ovom pravcu.

* GLAS: Nedavno je visoki predstavnik Valentin Incko rekao da je za BiH realno očekivati da uđe u EU 2020. godine. Šta vi mislite o tome?

SAVIĆ: U ovom je kontekstu važno ukazati na neke činjenice, da bi javnost bolje razumjela ova pitanja. Proces stabilizacije i pridruživanja je okvir za put BiH i ostalih zemalja regiona do pristupanja EU i ovaj proces ima svoje faze. BiH je trenutno potencijalni kandidat za članstvo u EU. Sljedeća faza trebalo bi da bude odobravanje statusa kandidata, nakon što budu ispunjeni uslovi za to. U dokumentu Evropske komisije "Strategija proširenja i ključni izazovi 2009-2010" navedeno je kako EU neće biti u mogućnosti da razmatra aplikaciju BiH za članstvo sve dok ne bude zatvoren OHR. Poznato je da postoje uslovi i ciljevi "pet plus dva" za zatvaranje OHR-a, koji su u domenu političkog odlučivanja. Faza koja slijedi poslije odobravanja kandidatskog statusa je otvaranje pristupnih pregovora. Sve ove faze podrazumijevaju ispunjavanje potrebnih uslova, za šta je neophodno određeno vrijeme. Iz iskustva susjednih zemalja možemo zaključiti koliko koja faza može da traje. Republika Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u februaru 2003. godine, a status kandidata odobren joj je u junu 2004. Pristupne pregovore započela je u oktobru 2005. S druge strane, Makedonija je podnijela zahtjev za članstvo u martu 2004, a službeno postala kandidat za članstvo u decembru 2005. Međutim, još nije započela pristupne pregovore zbog problema s imenom. Dakle, brzina pristupanja EU zavisi od svake zemlje pojedinačno, odnosno od brzine ispunjavanja potrebnih uslova u svakoj zemlji. Zato je, uzimajući u obzir sve navedeno, vrlo teško davati procjene o godini ulaska BiH u Evropsku uniju.

* GLAS: Kakva je, prema Vašem mišljenju, perspektiva BiH kada je riječ o ulasku u Evropsku uniju?

SAVIĆ: S obzirom na sve gore navedeno, ne bih se usudila davati procjene o datumu ulaska BiH u Evropsku uniju. Vjerujem da BiH treba da se fokusira na izvršavanje svog dijela posla, odnosno na što odlučnije i efikasnije sprovođenje potrebnih reformi, ne samo radi budućeg članstva u EU, nego radi unutrašnjeg procesa stvaranja uslova za bolji život građana.

* GLAS: Koji su najveći problemi sa kojima se suočava BiH i koji usporavaju proces približavanja evropskim integracijama i kako je, prema Vašem mišljenju, moguće prebroditi te prepreke?

SAVIĆ: Mnogo je primjera koji ukazuju na to da u BiH ponekad čisto tehnička pitanja poprimaju politički karakter. Iz toga bi se moglo zaključiti kako je politička volja preduslov za napredak u procesu evropskih integracija. S druge strane, ispunjavanje uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima primjer je kako se vrlo teške i brojne reforme mogu sprovesti u relativno kratkom periodu, ako postoji konsenzus o važnosti tih reformi. Mislim da je ovo put za rješavanje svih prepreka. Dakle, napredak u procesu evropskih integracija trebalo bi da bude prioritet za sve nivoe vlasti i istovremeno pokretač za dijalog i postizanje kompromisa. Dijalog je ključ za rješenje problema.

Prevod "akija"

* GLAS: BiH je prije nekoliko mjeseci od Hrvatske dobila prevod evropskog zakonodavstva. Šta je učinjeno od tada u vezi sa prevodom "akija" i od kolikog je to značaja za BiH?

SAVIĆ: Vlada Hrvatske ustupila je BiH veći broj prevoda "akija" što predstavlja ogromnu pomoć. DEI je poslije toga uputila pismo institucijama i zamolila ih da izraze interes za prevode koji su im potrebni, u skladu s planovima zakonodavnih aktivnosti. U slučajevima kad među prevodima ustupljenim od Hrvatske nema onih koje traže institucije, DEI u skladu sa mogućnostima, prevodi prioritetne propise EU. Osim toga, u skladu s Komunikacionom strategijom i Planom i programom edukacije i stručnog usavršavanja državnih službenika u BiH o procesu evropskih integracija, DEI u saradnji sa brojnim partnerima, stalno radi na jačanju svijesti o potrebi poboljšanja razumijevanja različitih segmenata ovog procesa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana