Nerede na utakmicama ne izazivaju navijači, već huligani

Ubistvo Francuza Brisa Tatona koga su huligani pretukli prije utakmice Evropske lige Partizan - Tuluz, neredi i smrt navijača FK Sarajevo Vedrana Puljića u Širokom Brijegu, divljanje navijača zagrebačkog Dinama u Rumuniji. Iz regiona u posljednje vrijeme stižu zabrinjavajuće i tragične "sportske" vijesti.

Fudbal u Srbiji, Hrvatskoj, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini očigledno je u zapećku nekolicine nasilnika, koji sport - zloupotrebljavaju, a navijačima manipulišu.

Povećanim nasiljem u fudbalu je bio šokiran i predsjednik Evropske fudbalske federacije (UEFA), Mišel Platini, a reagovali su i političari. Predsjednik Srbije Boris Tadić zaprijetio je nasilnicima "odlučnom reakcijom državnih organa". Da li je represija, koja je najavljena u Srbiji tako što će navijačke grupe poput "Delija", "Grobara", "Junajted forsa" biti ukinute, u ovom slučaju najbolje sredstvo za iskorjenjivanje navijačkog nasilja?

Jedan od vođa "Grobara", navijačke grupe Fudbalskog kluba Partizan koji je želio da ostane anoniman je o tome rekao:

- Donedavno je na ovim prostorima divljao rat i mlada generacija je odrasla sa nasiljem. Naš sistem vrednosti se raspao, isto onako kako se i Jugoslavija raspala. I mi sada od tih mladih ljudi očekujemo da se ponašaju kao akademici!? Ne, to se neće dogoditi sve dok se u našim zemljama nešto ne promeni - kazao je vođa "Grobara".

Prema njegovim riječima represija prema navijačima nije rješenje.

- Nasilje se sputava u školi, u porodici, u okviru državnih programa, a to se ne događa ni u jednoj zemlji u regionu! I zato je nasilje tako brutalno - rekao je "Grobar".

Brutalnost navijača

Količina nasilja u Širokom Brijegu pred nedjeljnu fudbalsku utakmicu Široki Brijeg - Sarajevo (meč je odgođen) iznenadila je i Uga Vlaisavljevića, profesora sociologije na Univerzitetu u Sarajevu.

- Kao i svi građani i ja sam bio šokiran onim što se dogodilo u Širokom Brijegu. Odjednom su u igri novi elementi, odjednom se u navijačkom nasilju pojavljuje oružje, a to će promijeniti i naš odnos prema sportu - kazao je Vlaisavljević.

Na utakmici Poli Temišvara i Dinama u Rumuniji bio je Tomislav Židak, poznati sportski novinar iz Zagreba koji je rekao da brutalnost ima "nacionalni" predznak i nacionalistički karakter. Tako je to oduvijek bilo na Balkanu, a tako će to da bude još neko vrijeme.

Za sociologa Vlaisavljevića ono što se događa na, i oko stadiona, je odraz stanja u balkanskim društvima.

- Razlog nasilja su rat, siromaštvo, frustracije mladih, koji danas vrlo nervozno reaguju i na najmanje provokacije. A tu je i sveprisutno vatreno oružje, koje je na dohvat ruke - kazao je Vlaisavljević.

Radmilo Šipovac, direktor Fudbalskog kluba Borac, istakao je da njegov klub nema problema s navijačima, ali da preduzima sve potrebne mjere za bezbjednost.

- Prije polaska na derbi utakmicu u Prijedoru protiv Rudara imali smo niz sastanaka s predstavnicima navijača i sve dogovorili. Prije ulaska u autobus i kretanja za Prijedor svi navijači su pretreseni. Dolaskom u grad na Sani opet su pretreseni i pušteni na tribine. Ne mogu da shvatim da niko navijače Sarajeva nije pretresao prije polaska za Široki Brijeg i postavlja se pitanje otkud sarajevskim navijačima šipke, daske i pištolji - rekao je Šipovac.

Bogdan Čeko, član tročlanog Predsjedništva FS BiH iz FS Republike Srpske je poslije incidenata u Širokom Brijegu istakao:

- Veliku odgovornost za incidente snosi policija koja je imala krivu procjenu jer su specijalci otišli u Mostar na duel Zrinjskog i Veleža. Niko se nije nadao da će se situacija odvijati kako se odvijala na ulicama Širokog Brijega. Možda ima i do nas u savezu, nismo trebali zakazati dvije utakmice na dvadesetak kilometara udaljenosti u isto vrijeme, a obje su bile visokorizične.

Rodoljub Petković, generalni sekretar FS Republike Srpske, je potencirao jedan ozbiljan problem:

- U našim pravilnicima piše da utakmice obezbjeđuju policajci, ali u zakonu na državnom nivou stoji da policija nije dužna da obezbjeđuje sportske priredbe. Klubovi moraju da prijave okupljanje i organizaciju utakmica, a na policiji je da procijeni koliko će policajaca poslati i gdje će oni da budu raspoređeni. Tu dolazi do kolizije i zato su klubovi primorani da angažuju privatne agencije za obezbjeđenje i redare.

Član Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Republike Srpske Slobodan Tešić je o događajima u Širokom Brijegu rekao:

- Ne treba biti mnogo pametan pa primijetiti da sve nekako miriše na povratak unazad za 17 godina. Svi se sjećamo dramatičnih dešavanja na maksimirskom stadionu u Zagrebu pred meč Dinamo - Crvena zvezda. Ono što se dešavalo u Širokom Brijegu apsolutno nema nikakve veze sa sportom. Čini mi se da su neke druge strukture debelo u to uvukle svoje prste.

Nasilje pripadnika ekstremnih navijačkih grupa, koje je posljednjih mjeseci kulminiralo, taložilo se i permanentno ispoljavalo još od početka devedesetih godina prošlog vijeka. Brojni su uzroci brutalnog ponašanja huligana, kao što su pokušaj ubistva policajca na fudbalskoj utakmici i ubistvo mladog Francuza u Beogradu, zbog čega čitavo društvo očekuje ozbiljnu borbu i istrajnost s ciljem rješavanja tog problema. Šta se danas može nazvati incidentom navijača? Kada se obračunavaju sa rivalskim grupama i policijom, bacaju baklje i vješaju lutke igrača, upadaju na treninge i skidaju igračima dresove, kad prekidaju konferencije za novinare i zabranjuju prodaju igrača? Je li incident devastiranje grada i prebijanje prolaznika?

Korijeni huliganskog nasilja

Sportski analitičar Nikola Simić rekao je da sadašnje bujanje huliganskog nasilja vuče korijene sa početka devedesetih godina prošlog vijeka, od ratova i veliko siromaštvo, usljed čega se jedan dio ljudi, često iz najnižih socijalnih slojeva, preobratio u navijače.

Stručnjaci ističu da se naročito nisu snašli mladi koji su na stadionu ispoljavali svoje frustracije i nezadovoljstvo. Klubovi su dugi niz godina flertovali sa navijačima i tako malo po malo, kao kada kupite malog lava, pa ga hranite, odgajate, ne osjetite da je porastao…. a on poraste i onda vas pojede.

Prema mišljenjima psihologa jedan od razloga za formiranje navijačkih grupa je taj da mladi ne vide perspektivu. Formirale su se određene grupe navijača koje imaju čvrstu strukturu. Onda su se, normalno, iz tih grupa nametnule i vođe navijača. Nije tajna da su navijači Zvezde i Partizana obasuti raznim privilegijama.

Klubovi se plaše navijača, uvlače im se, dijele huligane na "naše" i "njihove", intervenišu, vrše pritisak, plaćaju advokate. Jednostavno, gaje kulturu u kojoj je sve dozvoljeno kako ne bi čuli svoje ime u pogrdnim pjesmama sa tribine, kako ne bi našli uništena kola, ili možda strahovali za bezbjednost svoje djece.

I onda, kada padne neko nevin, peru ruke i pišu srceparajuća pisma, "razdvajaju žito od kukolja", prebacuju loptu u državno dvorište.

Huliganstvo treba spriječiti, a ne liječiti

Psiholozi tvrde da su oblici nasilja, iluzija da su "navijači" bitni, da se oni pitaju, da oni sude i presuđuju. A ovaj problem treba rješavati jer će se kola slomiti na nekim nedužnim klincima.

Probuđena savjest države mora da odgovori na drugo pitanje, ko je opremio beogradske "momke u crnom" i pokazao im put ka kafiću u kome su sjedili Francuzi? Poslije toga je Bris Taton zadobio povrede koje su kasnije bile kobne i nesrećni Francuz je preminuo.

Buka i bijes, kako je pisao i Fokner u svom najvećem djelu, uvijek idu zajedno, makar i u svijesti idiota. Problemi zbog nasilja navijača su nas zatrpali poput lavine posljednjih dana.

Sada se i kvazinavijači zgražavaju postupaka grupe mladića.

Ali dok se god klubovi ograđuju i ne prijavljuju policiji maltretiranja i pritiske, dok god plaćaju odlaske za divljanja u inostranstvu, dok god postoje igrači kojima se skandira i oni drugi koji nisu dovoljno vjerni, dok se ne stavi granica između onog koji upravlja i onog koji se daje, ali bez naknade, klubovi su saučesnici u onome što se dešava.

To je kultura koju su gajili pod svojim skutima, podržavali bilo iz straha, bilo iz nekog interesa. U svakom slučaju nečinjenjem i skrivanjem stvari oni su učesnici u svemu sa čim se suočava i vlast i navijači i svi stanovnici.

Šta će biti sa mladima koji vole sport i prate razne utakmice, pitaju se zabrinuti roditelji.

- Ovo je strašno šta se dešava u svijetu sporta. Imam sina koji je Zvezdin navijač i često ide na utakmice, tako da se plašim i da ga pustim da prati neku utakmicu, zbog svih ovih nereda - kaže Banjolučanin Marko Jakovljević.

Navijači i "navijači"

Na početku svake fudbalske sezone jedna od glavnih tema su navijačke grupe. Zbog njih se otkazuju pripremne utakmice, klubovi plaćaju visoke kazne UEFI, igračima se odsjeku noge kad ih vođe navijača uzmu na zub. Ono što bi u sređenim zemljama bio navijački incident, kod nas, na Balkanu, je preraslo u pravilo. Postavlja se pitanje: ko su pravi navijači? Da li nečija ljubav prema fudbalu može da dosegne do te granice da ruši sve što je ljudsko? Da li su pravi navijači oni u čijim srcima je jedan klub, koji svojim pjesmama bodre igrače na terenima? Jesu, ali kako stvari stoje danas? Da li su ulogu vjernih i pravih odanih navijača preuzeli huligani koji nemaju obzira ni principa?

Psihologija ličnosti

Poznavaoci navijačkih grupa ističu da navijači imaju svoja pravila. U gradu može biti glavna samo jedna grupa, a do te reputacije se dolazi, između ostalog, i tučama. Za trenutnu situaciju na sportskim terenima i sve veći broj huligana krivi su i klubovi koji se boje podići cijene ulaznica kako bi time otjerali huligane i privukli drugačiji tip navijača. Umjesto toga, oni daju gotovo besplatan ulazak na stadion, opet zbog straha da stadion ne bi zjapio prazan, a navijači energiju ispucali klupskim kancelarijama. 

Svoj doprinos ovakvoj situaciji s navijačima dala je i reklamna industrija. Dok je u krugu stadiona zakonom zabranjena konzumacija piva, velike pivarske kompanije ponosni su sponzori fudbalske reprezentacije Srbije, ali i Svjetskog prvenstva i, da stvari budu još komičnije, u svojim reklamama koriste horde navijača kojima je u stvarnom životu zabranjena konzumacija njihovih proizvoda na stadionu. Apsurd je kompletan jer kultura fudbalskog navijanja formirana je uglavnom vezano za alkohol. Nije navijač onaj ko nije pijan. Treba li se onda čuditi ponašanju na stadionima? Svi su svjesni da problem postoji, a dokaz su brojni tragični događaji.

Zakon

Član 20. Zakona o nasilju u sportu u Srbije kaže:

 Ko u namjeri izazove nasilje, uđe na sportski teren ili ulaskom u sportski teren izazove nasilje, fizički napadne učesnike sportske priredbe, unese u sportski objekat ili baca na sportski teren ili među gledaoce predmete, pirotehnička sredstva i druge eksplozivne, zapaljive ili škodljive supstance koje mogu da izazovu povrede ili ugroze zdravlje učesnika sportske priredbe ili učestvuje u fizičkom obračunu na sportskoj priredbi kazniće se zatvorom od tri mjeseca do jedne godine. Ko u grupi izvrši krivično djelo kazniće se zatvorom od šest mjeseci do tri godine.

Ekstremni navijači

U Beogradu je registrovano oko 2.300 ekstremnih navijača, pokazuju podaci policije. U tu brojku ne ulaze pravi navijači, oni koji vole i bodre svoj omiljeni tim, već su to uglavnom oni drugi, koji izazivaju tuče i ostale incidente na tribinama sportskih terena i van njih. Protiv svih tih huligana policija je do sada podnosila krivične i prekršajne prijave, na osnovu takozvanog zakona o navijačima.

Pravda za Uroša

Navijač Crvene zvezde Uroš Mišić (20) osuđen je na deset godina zatvora zbog pokušaja ubistva pripadnika žandarmerije Nebojše Trajkovića tokom utakmice Crvena zvezda - Hajduk Kula, 2. decembra 2007. godine. Na osnovu video-snimka i fotografija sa utakmice vidi se kako Mišić drži baklju od 1.000 stepeni Celzijusa i "prži" čovjeka, s ciljem da mu je ugura u usta. Vrhovni sud je poništio odluku i vratio slučaj na početak.

**********************

Hronologija

Hronologija huliganstva u Srbije izgleda ovako:

- Zbog smrti Aleksandra Radovića na derbiju između Partizana i Crvene zvezde, 30. oktobra 1999. godine, trinaestorici navijača Partizana određena je kazna zatvora od osam do 23 mjeseca.

- Trojica navijača Partizana osuđena su na 20 dana zatvora zbog ulaska na teren tokom utakmice Napredak - Partizan, krajem februara 2004. godine.

- Pred Okružnim sudom u Beogradu u toku je postupak protiv navijača Rada okrivljenog da je 4. avgusta 2005. godine na željezničkoj stanici u Rakovici ubio Bojana Majića.

- Marko Blagojević, navijač Crvene zvezde, osuđen je na osam i po godina zatvora zbog ubistva partizanovca Aleksandra Panića (24). Novčane kazne od 100.000 do 120.000 dinara izrečene su svim učesnicima tuče na stadionu FK Žarkovo na kojem se krajem jula 2006. godine dogodila tragedija.

- Navijači Crvene zvezde Miloš Zimonja osuđen je zbog nereda na utakmici Crvena zvezda - Hajduk, odigranoj 2. decembra 2007. godine, na godinu i osam mjeseci zatvora. Istom presudom, na godinu dana zatvora osuđen je Slaviša Drakul, portir Sportskog društva Crvena zvezda.

- Zbog napada na žandarma Nikolu Trajkovića, navijač Crvene zvezde Uroš Mišić (20) pred beogradskim Okružnim sudom osuđen je na deset godina zatvora. Odlukom Vrhovnog suda Srbije presuda je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje. Postupak još traje.

- Okružni sud u Čačku osudio je četvoricu navijača Fudbalskog kluba Borac iz tog grada na ukupnu kaznu od četiri i po godine zatvora zbog vrijeđanja i prebijanja tamnoputog fudbalera iz Gane Solomona Opokua (20), 7. marta 2008. godine.

- Novosađanin Stevan Stanković (20) osuđen je na 15 godina zatvora zbog ubistva sugrađanina Dejana Dimitrijevića (27), pokušaja ubistva maloljetnog S. B. (17) iz Futoga i neovlašćenog držanja oružja. Pored Stankovića, sud je još dvadesetorici mladića, navijača FK Vojvodina i FK Partizan, izrekao zatvorske i novčane kazne zbog učestvovanja u tuči.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++

Neredi u Širokom

Tuča Delija i policije u hali Pionir

Navijači Dinama u Temišvaru

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.