Neplodnost bolest modernog doba

Milijana Latinović
Neplodnost bolest modernog doba

Banjaluka - Sterilitet ili neplodnost je bolest koja prati čovječanstvo od njegovog postanka. Međutim, ovaj problem u posljednje vrijeme u Republici Srpskoj dobija sve veći značaj.

Prema statistikama, u Srpskoj između 15 i 18 odsto parova ima problem neplodnosti. Neplodnost se definiše kao izostanak trudnoće nakon jedne godine redovnih seksualnih odnosa, bez korišćenja kontracepcije ili nakon najmanje šest mjeseci za žene starije od 35 godina. Nacionalni koordinator Republike Srpske za reproduktivno zdravlje dr Nenad Babić je kazao da sterilitet predstavlja problem koji se svrstava u masovne, hronične nezarazne bolesti.

- Sve je veći broj parova koji se susreću sa ovim problemom. Učešće je otprilike, ako uzmemo 100 procenata, 40 odsto muškarci, 40 odsto žene, 10 odsto zajednički problem i 10 odsto idiopatski sterilitet, dakle, ne znamo razlog - naglasio je doktor Babić.

Uzroci neplodnosti

Razlozi su mnogobrojni, sve što nosimo kroz život, sva upalna stanja, urođena stanja, nerazvijenost ili nedostatak polnih organa, sve to mogu biti razlozi pojave steriliteta. Danas na pojavu steriliteta utiču i uslovi života.

- Kod žene uzroci mogu biti endokrinološki, zatim razna upalna stanja maternice koja ostavljaju posljedice. Mogući su i kod muškarca endokrinološki uzroci, imunološki, genetski. Nije rijetka pojava ni da tokom sazrijevanja spermatozoida i jajne ćelije dođe do nekih nepravilnosti - rekao je Babić.

On je naglasio da uz sve ove uzroke u jednoj normalnoj zajednici muškarca i žene, usljed redovnih polnih odnosa, a bez uzimanja kontracepcije, ukoliko ne dođe do trudnoće, govorimo o neplodnosti.

- Ona može biti primarna i sekundarna. Primarna neplodnost je kada žena u početku ne može da zatrudni, a sekundarna je kad je žena uspijevala da zatrudni i rodi, ali da kasnije ipak dođe do bračne neplodnosti - istakao je Babić.

On napominje da je putokaz kojim treba da ide svaki bračni par od morfologije, genetike, kontrasnog snimanja maternice i jajovoda, utvrđivanja da li su prohodni jajovodi, ispituje se da li ima polipa ili pregrada u maternici, što sve može biti uzrok neplodnosti, da bi se došlo do stadijuma medicinski potpomognute oplodnje, invitro oplodnje ili vantjelesne oplodnje.

- S druge strane nesprovođenje rane preventive u očuvanju reproduktivnog zdravlja žene, takođe je uzročnik sve češće pojave neplodnosti. Žene su danas u fazi usavršavanja, osmišljavanja svoga života, svoje karijere i kasnije stupaju u brak. Već tu se javlja problem, pa žene prvi put rađaju u 35. godini ili i starije. Već tada opada fertilna, odnosno, reproduktivna moć žene. Upravo zbog toga postoji procedura vantjelesne oplodnje, da bi se pomoglo parovima da se ostvare biološki kao roditelji i da imaju svoje potomstvo - istakao je Babić.

On je naglasio da je idealna dob žene da postane majka između 22. i 25. godine i dodao da u ovim uslovima kada natalitet u Srpskoj znatno pada, ako se ta tendencija pada nastavi, za nekoliko decenija došli bismo u vrlo ozbiljno stanje.

- Demografsko stanje se mjeri vijekovima. Narod je smrtan kao i jedinka, a mi, mali narodi, se topimo i nestajemo u sjenci velikih naroda. Ovo je problem od kojeg nestajemo više nego od drugih bolesti - upozorio je Babić.

Vantjelesna oplodnja

Da bi se pomoglo parovima koji ne mogu da se ostvare kao roditelji, od 2001. godine u Republici Srpskoj je osnovana prva i jedina klinika specijalizovana za liječenje neplodnosti. Do danas je oko 500 djece rođeno postupkom vantjelesne oplodnje.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS uradilo je Strategiju razvoja porodice za period od 2009. do 2014. godine.

- Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u cjelini finansira dva postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina, ženama od 41. do navršene 42. godine Fond finansira 40 odsto troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond refundira sve troškove - rekao je Babić.

On je naglasio da je s ciljem povećanja svijesti o reproduktivnom zdravlju organizovana "Škola reproduktivnog zdravlja". Nju zajednički organizuju Republika Srpska, Srbija, Hrvatska i Slovenija, svake godine pet dana u Miločevu. Babić je naglasio da predmet seksualnog obrazovanja treba uvesti u škole.

- Učimo o amebama, paramecijumu, o hidri, o čemu sve ne, a o ovom problemu ne pričamo, jer ne postoji dovoljna svijest o tome - rekao je Babić.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS će 2015. godine napraviti pripremu da se od 2016. godine kolokvijalno uvede seksualno obrazovanje u škole.

- Nije samo bitno da nas bude više, nego i da budemo zdravi - naglasio je Babić.

Istraživanja

Od 1978. godine, kada je rođena Lujza Braun, prva beba iz postupka vantjelesne oplodnje, ovaj metod omogućio je rađanje više od 3,5 miliona djece širom svijeta. Ovaj metod liječenja bračne neplodnosti se predlaže kada drugi metodi ne daju rezultate. Kod žena od 40 do 44 godine, zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji, bilježi se veliki broj višejajčanih trudnoća. Šanse da žena u četrdesetim rodi blizance ili trojke, veće su nego u bilo kom drugom dobu, a to omogućuje prvenstveno medicinski potpomognuta oplodnja.

Vantjelesna oplodnja

U 90 odsto slučajeva neplodnosti mogu se utvrditi razlozi, a predrasuda je da je neplodnost neizlječiva. Oko 50 odsto parova poslije terapije vantjelesne oplodnje ostvari željenu trudnoću.

Starost porodilja

Broj žena starijih od 40 godina koje rađaju danas je veći nego ikad ranije, pokazala je studija britanskog Ministarstva zdravlja. Prema njoj, kod žena mlađih od 20 godina na 1.000 slučajeva dogodi se šest odsto višejajčanih trudnoća, dok je kod onih žena starijih od 35 godina broj višejajčanih trudnoća narastao s 9,8 slučajeva na 1.000 trudnoća u 1976. godini na 99,3 u 2011. godini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana