Nekada uzor bili carevi, danas filmske zvijezde

Aleksandra Rajković
Nekada uzor bili carevi, danas filmske zvijezde

U sveopštoj trci koja je obilježje 21. vijeka, počinje i maraton zvani "Kako pronaći što neobičnije ime za dijete". Istina je da su i kroz istoriju praćeni trendovi, pa su imena vladara i plemića uticala na to kako će se zvati djeca rođena u nižim slojevima. Uvijek su postojala i pomodna imena, domaća, ali i ona koja su dolazila iz stranih jezika. Uticaj literature je donio veliku popularnost imenu Oliver. Isti slučaj je sa imenima Tatjana i Nataša. Čini se da je danas uticaj literature manji nego ikada. Pojavili su se neki drugi uticaji: film, televizija, estrada...

U posljednje vrijeme sve više roditelja odlučuje se za neobična imena iz filmova i televizijskih serija, pa čak i nazive planeta. Tako je prije nekoliko godina glavni lik iz filma "Matriks", Neo, bio inspiracija za neke roditelje da tako nazovu svoje sinove. Postoje imena koja pristaju i dječacima i djevojčicama, a koja se dosta koriste. U srpskoj varijanti imamo Vanje, Manje, Minje, Staše i Saše. Ipak, u posljednjih petnaestak godina najviše imena uzeto je iz srpske tradicije. 

Mališani sada najčešće nose imena Sara, Milica, Elena, Teodora, Dunja, Pavle, Petar, Aleksa, Matija, Vuk, Anastasija, Iva, Luka, Danilo....

- Davanju ličnih imena deci posvećuje se velika pažnja i roditelji uvek teže da kroz lično ime izraze one karakteristike koje se smatraju dobrim i poželjnim. Lično ime je poruka koju roditelji žele da prenesu na budućnost svoje dece, ali je i mnogo više od toga, jer izražava društvene, političke i kulturne okolnosti vremena u kojem se daje - rekla je magistar sociologije Biserka Košarac sa Filozofskog fakulteta u Palama.

Ona dodaje da je davanje ličnih imena društveno i kulturno uslovljeno, ali da Zakon kaže da nije dozvoljeno određivanje pogrdnih imena ili imena kojima se vrijeđa moral ili običaji sredine.

Da je literatura uvijek uticala na davanje ličnih imena, pa tako i srpska narodna književnost podsjetila je profesor doktor Milica Grković iz Novog Sada.

- Imena Zorka, Savka su stara imena, ali zalaganje za ime Sanja posle Drugog svetskog rata značilo je mnogo više od toga. To je, u stvari, bio način da se razruši stari svet srpske prošlosti i da se uvedu nove ideje sovjetskog projekta - naglasila je Grkovićeva.

Na odabir imena pored ličnih razloga roditelja, po mišljenju Biserke Košarac, utiču i tradicija, moda, društveno-politička dešavanja i sl.

- Poslednjih 20 godina u nas je prisutan trend davanja starih srpskih imena i imena slavnih ličnosti iz srpske istorije, kao što su: Stefan, Dušan, Bogdan, Strahinja, Andrija. Takođe, čest je slučaj da se deci daju dvojna imena Ana Marija, Filip Luka - kaže Biserka Košarac.

Ona primjećuje da se više pažnje poklanja tradicionalnosti muških imena, dok je sa ženskim to rjeđi slučaj. Prihvaćena su neka ženska imena iz drugih jezika, kao što su: Gabrijela, Žaklina, ali nisu prihvaćena muška imena Gabrijel ili Žak.

- U periodu Drugog svetskog rata primetna su bila imena koja se pojmovno vezuju za rat i mir (Ratomir, Ratimir, Miroslav). Deo nacionalnih srpskih imena gotovo da se potpuno izgubio nakon Drugog svetskog rata, a pojavila su se nova imena kao što je Jugoslav. Sa ulaskom u krizu, rat i raspad SFRJ pojačava se trend davanja starih srpskih imena - istakla je Košarac.

Najčešća imena, prema istraživanjima, dodala je Biserka Košarac, kod Srba su Dragan, Milan, Zoran, Aleksandar, Nikola, Jelena, Milica i Marija. Posljednjih godina primjetno je da se daju imena poput: Anđele, Tare, Dore, Lare, Nine i sl.

Prema riječima Grkovićeve imena se kod nas mogu podijelite u dvije velike grupe, neutralnu i ruralnu. 

- U prvoj grupi su bila imena iz Biblije, a na drugoj strani je zastupljen niži društveni sloj, sirotinja, sluge, seljaci. To se najbolje ogleda u delima Marina Držića. Za poznavanje strukture stanovništva u 16. veku dela Marina Držića su prvorazredni izvor. Imena koja se pojavljuju u Držićevim delima su Ljubinko, Miljenko, Ljubiša, Radmilo, Radoje, Staniša... - kaže Grkovićeva.

Da bi se dubrovački plemići razlikovali od siromašnog svijeta, svojim sinovima su davali imena Vlaho, Miho...

- Narodna književnost vekovima je utkivana u srpsko narodno biće i iz nje je sijao svemogući duh koji je u vekovnom ropstvu čuvao tradiciju i povezivao najudaljenije sunarodnike. Nema sumnje da su se zahvaljujući tome nosila i čuvala tradicionalna imena. U 19. veku naročito se može jasno sagledati kako su imena prelazili iz sveta poezije i legende u svet stvarnosti - ispričala je Milica Grković.  

U narodnoj literaturi, ispričala je Grkovićeva, nalazi se pravi rudnik najrazličitijih imena, poznatih, nepoznatih slovenskih, neslovenskih, složenih, izvedenih.

- Imamo imena junaka, nevernih ljuba, vila posestrima, vranih konja, odanih pasa... Pevači su zvucima gusala dočaravali ta vremena. Nailazimo i na imena careva, slavnih kraljeva, vojvoda, vitezova, ali i nepoznate vlastele, hajduka i slugu. Ogroman fond koji je tu sačuvan predstavlja mešavinu istorijskih imena, ali i onih izniklih iz narodne riznice kojima su pevači nazivali nepoznate junake - naglasila je Grkovićeva.

Kao jedno od imena koje je kroz istoriju ostalo nepromijenjeno Grkovićeva je navela Marka Kraljevića, kao centralnu ličnost epske poezije, kalendarskog imena. Žensko ime Jelena takođe se vijekovima zadržalo u svom osnovnom obliku, a i danas mnogi roditelji tako nazivaju svoje kćeri.

- Jelica je ustaljeno ime za sestru. U raznim narodnim pesmama nepoznata braća imaju sestru Jelicu, mnogi imaju ljube Jelene. Ime Jelena i njemu bliski modeli javljaju se od prvih pisanih spomenika sve do danas. To je ime iz vladarskih porodica, Uroševa kćerka Jelena, Jelena Balšić, Jelena Anžujska i još mnoge druge - podsjetila je Milica Grković.

Sociolog Gordana Bjeljarević-Vuković istraživala je šta je sve uticalo na lična imena kroz istoriju.

- Imena su dobar pokazatelj kako je narod doživljavao svet oko sebe, čemu se nadao, ali i kako je odgovarao na istorijske prilike i neprilike u kojima bi se našao. Dolazak hrišćanstva među Srbe doneo je nova imena, a pojavila su se i imena od hrišćanske osnove i slovenskog nastavka, koja svedoče o potiskivanju narodnih imena - kaže Bjeljarević-Vuković.

Među njima su imena Hristoljub, Petroslav, Pavlimir, Đurisav, a ova pojava je zapravo bila odgovor na pritisak hrišćanstva da se u većoj meri nadevaju biblijska imena, a potiskuju narodna.

- Kako su od imena stvarana prezimena i neka prezimena ostala upamćena ili dugo opstala, tako su se i neka stara imena sa njima zadržala (npr. Kotroman, Balša, Mrnjavča). Dosta imena se sastoje od osobina koje roditelj želi detetu, kao što su sreća, zdravlje, lepota, dobrota, bogatstvo, vlast, mir, pamet, itd. imena koja prizivaju zdravlje - kaže Bjeljarević-Vuković. 

Zdravlje su prizivala imena Gvozden, Zdravko, Neven, ljepotu Lepa, Divna, Vitomir, a dobrotu Blagoje, Dobrivoje, Dobročin, Dobrača.

- Imena su smišljana sa ljubavlju i u njima je tajna života, ljubavi i sreće. Šta bi nam se desilo kad među srpskim imenima više ne bi bilo Vladimira, Vojislava, Dražislava... - smatra Gordana Bjeljarević-Vuković.  

Sociolog religije Zoran Milošević je rekao da je prema staroslovenskim vjerovanjima ime bilo zakletva i magijski znak, povezano sa čovjekom, tj. njegovim nosiocem.

- Bogumil - da bude mio Bogu, Gosterad - da se odlikuje gostoprimstvom; Mstislav  da bude nadmoćan nad iskušenjima, odnosno đavolom; Jaroslav - da bude čestit, plemenit, na do-brom glasu, hvali, da ima istinsku, neporočnu slavu; Ljubomir(ka) - da bude veliki ljubitelj mira, itd., itd - naveo je Milošević neka od starih imena.

Sigurno je da u zaborav odlaze neka imena, koja su nekada bila generacijsko obilježje. Na velika vrata ulaze Irine, Sofije, Relje, Balše, označavajući dolazak neke nove epohe. Izgleda da i neka imena imaju rok trajanja, dajući time pečat vremenu u kome su se pojavljivala, ali i onome u kome su iščezavala.       

Nacije   

- Koliko društvene okolnosti utiču na praksu davanja ličnih imena pokazuju i istraživanja (Dr Predrag Marković- Jugoslovenski i srpski identitet stanovnika Beograda u ogledalu njihovih ličnih imena, Godišnjak za društvenu istoriju, godina VI, sveska 1, 1999. god.). Autor ističe da u svim nacijama postoje lična imena koja su izvedena iz imena nacije, kod Francuza Fransoa, kod Srba Srboljub, Italo kod Italijana, Hrvoje kod Hrvata - ispričala je Biserka Košarac.

Stefan 

- U dosta narodnih pesama pominje se car Dušan, srpski car Stefan. U različitim pesmama javljaju se razne varijante imena Stefan. To je bilo popularno vladarsko ime, ne samo kod nas, nego i u celoj srednjoj Evropi. Postoji grčko ime Stefan, koje je doživelo prilagođavanje u govorima različitih krajeva. Tako se javljaju varijante Stevan, Stjepan, Šćepan. Ali ovo ime su nosili i drugi junaci kao što je Herceg Stefan i Stevan Musić - rekla je Milica Grković.   

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana