Nekad siromasi, danas milijarderi

Od konobara do milijardera

Posljednja potvrda je i Jan Kom, osnivač i suvlasnik kompanije "WhatsApp", koji je preko noći postao milijarder, nakon što je svoju kompaniju prodao "Fejsbuku", a nekada nije imao novca ni za hljeb. On se doselio u SAD iz Ukrajine kad mu je bilo 16 godina.

Njegova porodica je živjela od socijalne pomoći i sve je izgledalo vrlo različito od modela američkog sna. Međutim, 2009. godine, zajedno je sa suosnivačem Brajanom Aktonom, pokrenuo je aplikaciju s ciljem jednostavnijeg povezivanja ljudi širom svijeta.

"WhatsApp" je s vremenom postao besplatna zamjena za SMS poruke, ima oko 450 miliona korisnika, a nedavno ga je kupio "Fejsbuk" za nevjerovatnih 19 milijardi dolara. U znak sjećanja na svoje teške početke, Kom je ugovor o preuzimanju sa "Fejsbukom" potpisao baš u kancelariji socijalne službe, gdje je njegova porodica redovno dolazila po bonove.

Težak životno put imao je i vlasnik telekom kompanije "Edžcel Communications" Keni Trout, koji je danas "težak" 1,7 milijardi dolara. Školarinu je plaćao sam prodajući životna osiguranja. Njegov otac bio je lokalni konobar, koji mu nije mogao priuštiti fakultet. Osnovao je kompaniju 1988. godine, a danas uglavnom uživa u konjima i trkama. Vlasnik je košarkaškog kluba Teksas Titans.

Nastanak "Starbaksa" i kult Opra šoua

Osnivač najvećeg lanca prodavnica kafe "Starbaksa" Hauard Šulc takođe potiče iz siromašne porodice srednje klase, ali danas ima imovinu vrijednu oko deset milijardi dolara.

On je 1982. godine u Sijetlu počeo da radi u maloj firmi, koja je dobila ime po liku zamjenika kapetana iz "Mobi Dika". Ta firma je prodavala napitak koji se ljudima sviđao i to je dobro radilo, ali ipak ni na koji način nije mogla da promijeni svijet.

Jednog dana, u sklopu svojih dužnosti, Šulc je otputovao u Milano. Na tom putovanju, dok su njegove kolege možda razmišljale o prelijepim italijanskim manekenkama koje su krstarile ulicama, Šulc je razmišljao o kafi. Primijetio je kako ljudi sjede u kafeima, potpuno zadubljeni u ono što on sada naziva "doživljajem kafe".

Kada se vratio u Sijetl, Šulc je pokušao da ubijedi svoje šefove iz "Starbaksa" da ostvare njegovu viziju iz Milana, ali nije uspio i napustio je tu firmu i osnovao svoju. Poslije nekoliko godina otkupio je "Starbaks" i pokrenuo najveći lanac kafića na svijetu.

TV zvijezda Opra Vinfri rođena je u veoma siromašnoj porodici. Ipak, uspjela da se izbori za stipendiju i postane prvi afroamerički dopisnik. Tada je imala 19 godina. Te 1983. godine preselila se u Čikago, gdje je radila za "AM Show", koji će kasnije nositi njeno ime. Njeno bogatstvo procjenjuje se na oko tri milijardi dolara.

Legenda o Opri Vinfri kao o veoma siromašnom crnačkom djetetu bez oca, majke tinejdžerke, koja ju je, kako tvrdi Opra, u trudnoći nosila sa sramom i poslije zapostavljala, proširila se kada je Opra dala jedan intervju u Čikagu, gdje je to priznala. Ona je tada ispričala da nije imala igračke, te da se igrala lutkom napravljenom od kukuruznog klipa i čačkalica, da je kasnije kao ljubimce imala dva žohara, jer nije imala para za mačku ili psa.

Već u srednjoj školi počela je da vodi večernje vijesti dok je imala samo 19 godina. Njena emocionalna improvizacija mogla se osjetiti u lokalnom tok šou u Čikagu, gdje je pokrenula sopstvenu kuću koja je stekla veliki međunarodni ugled. Počela je sa vođenjem emisija gdje je primijenila malo drugačiji pristup, koji se pokazao kao pogodak i koji je pomogao tada običnim ljudima da dođu pod svijetla pozornice i ispričaju svoju priču.

Do sredine devedesetih više puta je stavljala naglasak na književnost i duhovnost. Iako je više puta bila kritikovana zbog poprilično otvorenog načina komuniciranja i spominjanja tada nezgodnih tema, često je bila hvaljena što svojim dobročinstvima pomaže drugima.

Smatra se jednom od najuticajnijih osoba na svijetu, što je i dokazala svojom podrškom Baraku Obami, koji je zahvaljujući tome prikupio barem milion glasova.

Ugledni biznismeni bili perači suđa

Jedna od interesantnijih životnih priča je ona pakistanskog biznismena Šahida Kana, koji je bio perač suđa. Sada je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Vlasnik je kompanije "Flex-N-Gate", NFL kluba i premijerligaša Fulhama. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 3,8 milijardi dolara.

Roditelji ovog investitora bili su vodoinstalater i konobarica, čija je kuća bila pod hipotekom, a on je svoj fakultet plaćao obavljajući svakakve čudne poslove.

Tešku mladost imao je Leonardo del Vekio, koji je danas vlasnik najvećeg proizvođača sunčanih naočara i drugi najbogatiji Italijan. Nekada je živio u sirotištu i radio u fabrici u kojoj je izgubio prst. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 15,3 milijarde dolara.

Vlasnik softverske kompanije "Orakl" Leri Elison, napustio je srednju školu, nakon što je njegova tetka umrla i sljedećih osam godina radio je nekoliko različitih poslova, da bi preživio. Nikada nije završio fakultet, a odlučio je da pokrene sopstveni biznis i osnovao "Orakl", danas jednu od najuspješnijih svjetskih kompanija. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 41 milijardu dolara.

Ralf Lauren je poslije završetka srednje škole odustao od fakulteta i otišao u vojsku. Po povratku iz vojske zaposlio se u modnom lancu "Broks braders" i dugo je maštao da pokrene sopstveni biznis sa kravatama. To je uradio 1967. godine i samo u prvoj godini zaradio je oko pola miliona dolara. Iduće godine je pokrenuo još jednu uspješnu firmu "Polo", a bogatstvo mu se procjenjuje na vrtoglavih 7,7 milijardi dolara.

Harold Simons danas jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, odrastao je u kolibi bez vode i struje. Uspio je da se upiše na fakultet u Teksasu, gdje je magistrirao ekonomiju.

Prvi veliki uspjeh mu je bila kupovina lanca apoteka, koji je kasnije prodao za 50 miliona dolara. Vremenom je postao stručnjak za korporativnu trgovinu.

Francis Pinalt, glavni čovjek francuskog konglomerata "Kering", koji u svom vlasništvu ima brendove poput "Gučija", "Alexandera McQueena" i "Yves Saint Laurenta", kao tinejdžer je napustio srednju školu, jer su ga kolege neprekidno zadirkivale zbog siromaštva u kojem je njegova porodica živjela.

Vremenom se uspio probiti u svijetu biznisa, najprije zahvaljujući svom predatorskom instinktu. Tako je smjelo preuzimao rizik kada bi došlo do velikih padova na berzi, te bi za sitniš preuzimao firme pred propašću, za koje bi se kasnije ispostavilo da su u njegovom carstvu postale pravi dragulji. Sada ima imovinu vrijednu oko 15 milijardi dolara

Soroš

Džordž Soroš je rođen kao Jevrej u tada nacističkoj Mađarskoj. Bio je prisiljen da glumi kumče jednog radnika ministarstva poljoprivrede, samo da bi spasio glavu.

Godine 1947. iz tada već komunističke Mađarske pobjegao je rodbini u London. Radio je kao konobar i nosač prtljaga na željezničkoj stanici. Zarađenim novcem jedva je plaćao školarinu na uglednom LSE-u. Poslije diplomiranja radio je u prodavnici suvenira, da bi konačno uspio da dobije posao u jednoj njujorškoj banci. Potom je, ulažući novac u razne fondove, stekao imovinu vrijednu oko 20 milijardi dolara i smatra se jednim od najuticajnijih ljudi na svijetu.

Bokser

Armenski imigrant Kirk Kerkorijan napustio je školovanje u osmom razredu da bi postao bokser. Tokom Drugog svjetskog rata radio je za Britanske kraljevske aviosnage, obavljao je najopasnije letove za samo dolar po letu, poslije čega se okrenuo građevinarstvu.

Njegove pametne investicije omogućile su mu da danas ima bogatstvo vrijedno oko 3,9 milijardi dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.