Nebojša Radmanović: Prudski dogovor pokazao ko je za evropsku BiH, a ko protiv

On je kazao da je cilj druga dva člana Predsjedništva, koji su predložili nerealan budžet, da se ukupan fiskalni sistem BiH, koji se stvarao godinama, poništi i da stvore političke i socijalne tenzije. 

Radmanović je rekao da je spor između Vlade Srpske i Suda i Tužilaštva BiH bitka za vladavinu prava.

- U ovom procesu protiv Vlade RS bilo je dosta nezakonitih i netransparentnih poteza sudija, tužilaca i službenika SIPA-e. Vlada Srpske ništa ne krije, samo želi da zaštiti svoje interese, jer je očigledno da je riječ o neosnovanom i zlonamjernom procesu - rekao je on. 

* GLAS: Prijedlog budžeta institucija BiH za sljedeću godinu, koji je Predsjedništvo BiH usvojilo Vašim preglasavanjem, teško da će dobiti podršku parlamentaraca?

RADMANOVIĆ: Parlamentarcima je znatno otežan posao, jer su dobili Prijedlog budžeta koji je je nemoguće ostvariti. Ovaj prijedlog nije dobro koncipiran i plod je neodgovornog poteza mojih kolega iz Predsjedništva BiH. Teško da će BiH dobiti budžet do kraja ove godine. Međutim, ako parlamentarne komisije i poslanički klubovi postignu saglasnost, moguće je amandmanima popraviti prijedlog budžeta i u tom slučaju bi ipak mogao proći u Parlamentu BiH. Bitno je da se poštuju odluke Savjeta ministara BiH i Fiskalnog savjeta BiH.

* GLAS: Ako bi BiH u novu godinu ušla bez budžeta, kakve bi se mogle očekivati posljedice?

RADMANOVIĆ: To bi sigurno stvorilo nove probleme. Morala bi se usvojiti odluka o privremenom finansiranju institucija BiH, čime bi se usporili reformski procesi, izazvalo nezadovoljstvo kod građana i službenika. Zapravo, cilj je dva člana Predsjedništva da se ukupan fiskalni sistem BiH, koji se stvarao godinama, poništi i da stvore političke i socijalne tenzije. Htjeli su da budžet institucija BiH povećaju za 200 miliona maraka na uštrb entitetskih budžeta, koji imaju socijalno-ekonomsku komponentu. To bi znatno usporilo evropski put BiH. Oni nisu razmišljali kako da Srpska i FBiH idu prema Evropi, već kako da država bude što jača, a entiteti što slabiji.

* GLAS: U BiH se veoma lako izaziva kriza. Da li možemo konstatovati da kriza, zapravo, nije nikada ni prestala poslije Dejtonskog sporazuma?

RADMANOVIĆ: To je tačno. U BiH postoje snage koje uz pomoć nekih međunarodnih predstavnika i OHR-a destabilizuju BiH i Srpsku. Na sceni imamo dva bloka - one koji poštuju Ustav i one koji djeluju antiustavno. Riječ je, zapravo, o demokratskim i nedemokratskim, odnosno proevropskim i antievropskim snagama. Imamo blok koji se zalaže za promjenu Ustava po svojoj viziji, bez dogovora. Oni stvaraju krizu i koče reforme, ali mi ih lako prepoznajemo. BiH se time vraća u prošlost i u njoj se podižu nacionalističke tenzije.

* GLAS: Visoki predstavnik u BiH je rekao da je Haris Silajdžić stvorio krizu. Ovo nije prvi put da Silajdžić stvara probleme BiH. Prije dvije i po godine je srušio aprilski paket ustavnih promjena, a sada pokušava da obori dogovor iz Pruda. Dokle će OHR tolerisati takvu politiku?

RADMANOVIĆ: OHR ne može biti u poziciji da nešto toleriše ili ne toleriše. Tu je presudan stav građana. Istina je da Silajdžić i snage oko njega namjeravaju da ospore Prudski dogovor. Međutim, protiv sam bilo kakvih sankcija OHR-a protiv legalno izabranih političara. Građani treba da prepoznaju ko povlači dobre, a ko loše poteze. Sada je to svima jasno. Ako bi Silajdžić i ljudi oko njega uspjeli da obore Prudski dogovor, BiH bi ponovo bila dovedena u stagnaciju, što nikako ne bi smjelo da se desi.

* GLAS: Hoće li biti obezbijeđena većina u Parlamentu BiH za realizaciju sporazuma iz Pruda?

RADMANOVIĆ: Dogovor iz Pruda je pokazao ko se istinski zalaže za evropsku BiH, a ko ruši taj put. Taj dogovor je krupan i veoma značajan događaj u uslovima političke krize. To potvrđuje da u Srpskoj i FBiH ima naprednih snaga koje su spremne za dogovor i kompromis. Siguran sam da ima i onih političara i političkih partija koji žele da se pridruže SNSD-u, SDA i HDZ-u BiH. Prudski dogovor je svjetlo u tami, jer pokazuje da dogovorom možemo ići naprijed. S druge strane, imamo i veoma jake snage koje mogu osporiti primjenu ovog sporazuma zbog ličnih i političkih interesa. Ako bi SDP podržao ovaj sporazum, stvari bi se rješavale puno brže, međutim, nisam siguran da će oni to učiniti. Ipak, optimista sam i vjerujem da će se barem oko nekih odredbi sporazuma postići saglasnost.

* GLAS: Pitanje državne imovine je veoma složeno?

RADMANOVIĆ: Silajdžić i ja imamo dijametralno suprotne stavove o državnoj imovini. On smatra da je i voda koju pijemo državna. Tumačeći Ustav tvrdim da je imovina entitetska, a da se možemo dogovoriti oko toga šta je zajedničko. Teško je prognozirati kada će ovo pitanje biti riješeno. Potrebno je da brže rješavamo pitanja državne imovine i statusa Brčko distrikta, jer to su jedni od uslova za transformaciju OHR-a.

* GLAS: Da li će OHR biti zatvoren sljedeće godine?

RADMANOVIĆ: Savjet za primjenu mira - PIC u martu bi trebalo da donese konačnu odluku kako bi OHR bio zatvoren sredinom 2009. godine. Vjerujem da će tako i biti. Problem je što su neki od uslova i ciljeva PIC-a nejasno definisani, kao što je uslov - politička stabilnost BiH. Oni uvijek mogu da kažu da je situacija u BiH loša, kako bi OHR ovdje ostao godinama. O razlozima takvih odluka mogli bismo uraditi poseban intervju. Dalje, uslovi PIC-a su postavljeni tako da ohrabre sve one koji žele da OHR ostane što duže u BiH. Tu mislim na većinu bošnjačkih i dio hrvatskih političara. Zato mnogi opstruišu bilo kakav dogovor u BiH.

* GLAS: Da li međunarodna zajednica ima jedinstven stav o OHR-u?

RADMANOVIĆ: Nema. Podijeljeni su stavovi unutar međunarodne zajednice. Ipak, čini mi se da sve više kod njih preovladava shvatanje da je ostanak OHR-a u BiH kontraproduktivan za samu međunarodnu zajednicu. BiH takođe ne može biti kandidat za članstvo u EU sa međunarodnom upravom. Zato je potrebno ojačati Kancelariju specijalnog predstavnika u BiH, koja neće imati naredbodavna ovlašćenja, već će pomoći zemlji da primijeni evropske standarde. Svi znamo koliko su bivši visoki predstavnici upotrebom sile nanijeli štete Srpskoj i BiH. Za stanje u BiH, pored domaćih političara, najodgovorniji su i predstavnici međunarodne zajednice, koji imaju najveća ovlašćenja.

* GLAS: Stručnjaci ocjenjuju da reforma pravosuđa u BiH nije uspjela, da je Visoki sudski i tužilački savjet postao otuđeni centar moći, da OHR utiče na rad pravosuđa. Da li je time stvorena poluga koja produbljuje i stvara krizu ili stabilnost društva?

RADMANOVIĆ: Kada političari govore o pravosuđu, onda ga optuže da se miješa u rad tih institucija. Međutim, pod pritiskom dijela međunarodne zajednice napravili smo određene pomake u reformi pravosuđa. Osnovan je VSTS kojem su možda data prevelika ovlašćenja i sada zbog toga imamo određene probleme. Međunarodna zajednice i OHR stvorili su stanje u pravosuđu u kojem su strane sudije i tužioci mnogo moćnije od domaćih. To ne doprinosi vladavini prava i demokratskim procesima. Stranci zapravo kod nas uvode sistem koji u zemljama iz kojih dolaze nije priznat. I tu nastaje paradoks. Stranci moraju u sljedećoj godini otići iz pravosuđa BiH, a na njihovo mjesto treba da dođu domaći kadrovi.

* GLAS: Koja institucija BiH treba da pokrene proceduru za zamjenu stranih sudija i tužilaca?

RADMANOVIĆ: Političari ne treba da imenuju sudije i tužioce. Ali, nije ni dobro da pravosuđe nikome ne odgovara za svoje poteze. Parlament BiH treba da izmijeni zakon kojim su imenovane strane sudije i tužioci. Nažalost, neki parlamentarci već pokušavaju da zakonskim odredbama obezbijede ostanak stranaca u pravosuđu BiH i poslije 2009. godine. Sigurno je da za to neće biti većine u Parlamentu BiH, jer za stabilno društvo je potrebno uređeno i nezavisno pravosuđe.

* GLAS: Kako vidite dalji razvoj događaja u sporu između Vlade Srpske i Suda i Tužilaštva BiH?

RADMANOVIĆ: To je, u stvari, bitka za vladavinu prava. Iz tog ugla, potezi Vlade Srpske, koja je samo tražila da se poštuju zakonske procedure, opravdani su. U ovom procesu protiv Vlade RS bilo je dosta nezakonitih i netransparentnih poteza sudija, tužilaca i službenika SIPA-e. Vlada Srpske ništa ne krije, samo želi da zaštiti svoje interese, jer je očigledno da je riječ o neosnovanom i zlonamjernom procesu.

* GLAS: Kakvu vidite poziciju Republike Srpske u daljim reformskim procesima?

RADMANOVIĆ: Bez Srpske se ništa ne može usvojiti u BiH. Srpska je trajna kategorija. Srpska je politički i ekonomski stabilniji dio BiH. To će se posebno pokazati u uslovima globalne finansijske krize. To me uopšte ne raduje, jer će stagnacija FBiH usporiti evropski put BiH i reformske procese.

* GLAS: Napadi sarajevskih političara i medija na Srpsku ne prestaju? Zašto Sarajevu toliko smeta Srpska?

RADMANOVIĆ: Iza tih napada krije se kriminal i loše stanje u Federaciji BiH i Sarajevu. Napadi na Srpsku su neprimjereni i nepotrebni. Tim napadima se želi centralizovati BiH, kako bi Sarajevo upravljalo cijelom zemljom. To nije dobro ni za koga. To nije dobro za BiH. Moraju shvatiti da kad napadaju dio BiH, napadaju cijelu zemlju. Sarajevo će morati prihvatiti realnost zemlje ako žele da se približimo Evropi. Banja Luka nikada ne napada Sarajevo, niti Federaciju BiH. Naši predstavnici u zajedničkim institucijama u skladu sa Ustavom obavljaju svoje funkcije. To najbolje pokazuje opredijeljenost Srpske za stabilizaciju BiH i pridruživanje EU. Da bi se konačno zaustavila neargumentovana medijska hajka protiv Srpske, moraće biti izmijenjeni zakoni koji tretiraju ovu oblast.

* GLAS: Kada će Predsjedništvo BiH pokrenuti pitanje Hrvatske elektroprivrede, koja Srpskoj duguje 200 miliona maraka i kako riješiti ovaj problem?

RADMANOVIĆ: Nikako. To je pravi odgovor. U BiH je nemoguće postići jedinstven stav oko ovog, ali i niza drugih pitanja sa Hrvatskom, koja uopšte ne pokazuje želju da uspostavimo bolju saradnju. U ovom trenutku u Evropi ne postoje dvije zemlje koje imaju toliko neriješenih pitanja kao što to imaju BiH i Hrvatska. Osim dugovanja HEP-a, imamo problema sa neuređenom granicom i imovinom. BiH tri puta ima više imovine u Hrvatskoj nego ova zemlja u BiH. Većinu ovih pitanja mogli bi riješiti na samo jednom sastanku da ima političke volje. Ove probleme moraćemo rješavati u budućnosti u okviru Evropske unije, kojoj teže i BiH i Hrvatska. Sarajevo razmatra mogućnost da zbog toga tuži Hrvatsku, ali zalažem se da prije toga pokušamo postići dogovor.

* GLAS: Nedavno ste izjavili da hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podstiče terorističke aktivnosti u BiH. Na šta ste konkretno mislili?

RADMANOVIĆ: Prije pola godine Mesić je napao Srpsku gotovo na isti način kao što je to uradio krajem prošlog mjeseca. Poslije njegovih napada uslijedile su određene terorističke aktivnosti koje je policija spriječila. Nažalost, imali smo teroristički akt u Vitezu. I sada poslije njegovih radikalnih izjava policija hapsi pripadnike terorističke grupe selefija. Takve izjave su nepotrebne i narušavaju stabilnost BiH i regiona. 

* GLAS: Hrvatski mediji prije nekoliko godina objelodanili su stenogram prisluškivanog razgovora Hrvoja Petrača, Stjepana Mesića i Harisa Silajdžića. Tada je Mesić obećao pomoći Silajdžiću u izmjenama Dejtona u zamjenu za njegovu podršku švercu oružja na Bliski istok. Da li se u tom kontekstu mogu posmatrati sve učestaliji napadi Mesića na RS?

RADMANOVIĆ: Nemam informacija o tom razgovoru i saznanja da Mesić i Silajdžić planiraju zajedno neke aktivnosti u BiH.

Brisel kažnjava BiH

* GLAS: Ko je odgovoran što BiH nije ukinut vizni režim?

RADMANOVIĆ: Brisel. Optužujem Evropljane da oni zatežu to pitanje. Pri tom, ne oslobađam odgovornosti domaće političare, jer BiH još mora dosta toga da uradi u ovoj oblasti. Mada, činjenica je da su mnogo slabije zemlje od BiH dobile bezvizni režim. Savjet ministara BiH je ispunio brojne uslove, ali Brisel viznim režimom neopravdano kažnjava BiH. Sredinom sljedeće godine BiH će dobiti biometrijske pasoše. Međutim, ni Hrvatska nema ove pasoše pa je na šengenskoj listi. To pokazuje nevjerovatan odnos Evrope prema BiH. Bojim se da će BiH i Albanija jedine u regionu ostati u viznom režimu. To nije kazna za političare BiH već za građane, a posebno mlade. Lično ću nastaviti borbu za ukidanje viznog režima i očekujem da ćemo u 2009. riješiti ovaj problem.

Predsjedništvo

* GLAS: Kako ocjenjujete rad Predsjedništva BiH?

RADMANOVIĆ: Predsjedništvo mnogo bolje funkcioniše kada sprovodi svoje ustavne nadležnosti po pitanju spoljne politike i odbrane. Međutim, čim uđemo u političke razgovore, nastaju problemi. Članovi Predsjedništva BiH imaju potpuno različite stavove o uređenju BiH. Silajdžić i ja se uglavnom oko takvih pitanja ne slažemo, dok Komšić pokušava da bude neutralan, ali više naginje na Silajdžićevu stranu. Ipak, oko 95 odsto pitanja uspjeli smo postići dogovor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.