Nebojša Radmanović: BiH nema perspektivu ako Predsjedništvo krši Ustav

Izjavio je to u intervjuu za "Glas Srpske" novoizabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović.

- Kada je riječ o prioritetima BiH, spoljnopolitički plan je potpuno jasan. Generalno, svi u BiH se slažemo da je naš prioritet put ka EU i mislim da treba zajedničkim snagama raditi na tome. Drugi prioritet su dobrosusjedski odnosi - istakao je Radmanović.

* GLAS: Kako komentarišete odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da OHR neće više provjeravati kandidate za ministre, ali da "bonska ovlašćenja" ostaju?

RADMANOVIĆ: To su stvari koje ni do sada nije trebalo da radi visoki predstavnik. Dobro je da je konačno shvatio da ne treba to da radi. "Bonska ovlašćenja" su dio zaključaka Savjeta za primjenu mira (PIC) koja je visoki predstavnik kasnije protumačio potpuno pogrešno, jer čak ni ta ovlašćenja nisu mu dala za pravo da donosi zakone, a oni su ipak to radili. Visoki predstavnik mora se dovesti u onu funkciju koju mu je Dejtonski sporazum dao, a to je tumačenje tog sporazuma a ne nešto više. I ovo je dokaz da međunarodna zajednica sve više smanjuje ovdje svoj uticaj što je vrlo dobro za razvoj BiH, odnosno demokratije u BiH. Dobro je za korake naprijed BiH prema Evropskoj uniji. Sama Evropska komisija je rekla da ne možemo napredovati dalje dok je tu visoki predstavnik. Mi hoćemo da napredujemo, pa je onda Evropska komisija tu, dakle u kontradikciji, jer kaže da je za proširenje na prostor zapadnog Balkana i da tu računa i BiH, a kaže da ne možemo dok je visoki predstavnik tu.

* GLAS: Generalno, koja je Vaša ocjena održanih opštih oktobarskih izbora u BiH?

RADMANOVIĆ: Izbori su održani u demokratskoj atmosferi bez obzira na retoriku koja nam se sviđa ili ne. Teških riječi ima u svim razvijenim zemljama koje su uslovno rečeno demokratske, pa i u BiH. Dakle, održani su u skladu sa zakonskim propisima, mirno, završeni su onako kako su stanovnici željeli. To i jeste cilj višestranačkih izbora u demokratskim zemljama. Naravno, ponovilo se ono što je i ranijih godina bilo, a to je da dugo brojimo glasove, to je specifičan način glasanja u kome ima mnogo onih koji glasaju a koji nisu ovdje, koji opterećuju glasanje što produžava čitav ciklus i brojanja i saopštavanja rezultata. Ipak, sve je završeno u roku od mjesec, kako je zakonom i predviđeno. A političke ocjene kako je ko prošao, ko je čime zadovoljan a ko nije, jesu jedno drugo pitanje i mislim da u okviru ovog pitanja ne treba više o tome da govorimo. Može se reći da do velikih promjena o kojim su svi govorili nije došlo i nije ni bilo realno očekivati da će doći do nekih velikih promjena u opredjeljenju za pojedine političke partije. Pojavljuje se jedan broj političkih partija i njihovih lidera koji su sami sebe proglasili pobjednicima, iako je i djeci jasno da apsolutnih pobjednika nema u BiH niti je to moguće, da su nanijeli štetu BiH oni koji su samoreklamerski iskakali da su pobjednici. Sada je vrijeme stišavanja strasti i trezvenog sagledavanja onoga što se desilo i kako možemo svi zajedno dalje, ravnopravni i tolerantni.

* GLAS: Kako komentarišete to što je PDP zahtijevao ponovo brojanje glasova za srpskog člana Predsjedništva i njihovu sumnju u rezultat izbora?

RADMANOVIĆ: To su očajnički potezi gubitnika koji ne mogu više da se kontrolišu, koju optužuju vlastite birače i vlastite biračke odbore da su griješili, ili ko zna šta su radili. Neprimjereno je to demokratskoj atmosferi i bilo kojoj sredini koja ulazi u višestranačku izbornu proceduru. To je stvar te političke partije i njihovih lidera, kadrova, koji su se neobično ponašali i u prethodnim ciklusima i sve vrijeme otkad postoje. Remetili su ukupnu demokratsku atmosferu naročito u RS i to pokušavaju i poslije izbora koje su izgubili.

* GLAS: Šta očekujete od promjena u sastavu Predsjedništva BiH?

RADMANOVIĆ: Moje očekivanje je da će svi organi BiH raditi u skladu sa Ustavom, pa tako i Predsjedništvo, bez obzira na to ko sjedi u njemu, a da će, u ovom slučaju novoizabrani članovi shvatiti suštinu BiH koja jeste ravnopravnost, tolerancija, razumijevanje. Dakle, i od Predsjedništva, koje se sada mijenja za jednog člana, očekujem da će raditi u skladu sa Ustavom. Iskreno, ja sam to očekivao i prethodne četiri godine, pa ipak nije bilo tako. Nadam se da će ovoga puta biti bolje. BiH nema perspektivu ako najviši organ u BiH krši Ustav. Ne mogu danas tačno reći kako će to izgledati jer sam sa gospodinom Bakirom Izetbegovićem u srijedu bio prvi put, ali mi se čini, prema njegovim dosadašnjim izjavama, i po tom susretu, da bi to moglo ići ovako kao što mislim.

* GLAS: Koji će biti prioriteti u radu Predsjedništva?

RADMANOVIĆ: Očekujem da Predsjedništvo uz ovo što sam već rekao, radi u skladu s Ustavom. Da da primjer svim drugim organima u BiH kako je moguće raditi ovdje. Znači, prije svega, treba raditi u skladu sa Aneksom 4, prije svega, koji je tačno odredio šta Predsjedništvo radi. Očekujem da Predsjedništvo tolerantnim odnosom unutar sebe, poštujući ravnopravnost predviđenu Ustavom, ali i dalje od Ustava politički razmišljajući da u BiH postoje dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, uz sva prava za ostale, da primjer drugim organima u BiH kako se može raditi. To je ono što možemo da popravimo i što mislim da treba da uradimo. Prva stvar jesu prioriteti BiH na spoljnopolitičkom i unutarpolitičkom planu. Spoljnopolitički plan je potpuno jasan. Generalno se svi u BiH slažemo da je naš prioritet put ka EU i mislim da treba zajedničkim snagama raditi na tome. Drugi prioritet, a u vezi je sa ovim prvim, jesu dobrosusjedski odnosi na čemu smo radili na različite načine. U iduće četiri godine potez je i na nama, ali i na susjedima da pokažemo čitavom svijetu da možemo dobro da surađujemo. Treće, to su odnosi unutar BiH. Predsjedništvo tu može da pruži primjer sada na samom početku svog rada kad je u funkciji izbora predsjedavajućeg Savjeta ministara. Ako taj posao uradimo kako treba, onda možemo računati da u budućem periodu obezbijedimo određen napredak koji stanovnici BiH očekuju. To bi popravilo ukupno stanje u regiji zapadnog Balkana i evo prilike da kažem da BiH može, ako funkcionišu Predsjedništvo i neka ministarstva koja su u radu vezana za Predsjedništvo, da obezbijedi dobrosusjedske odnose. Neka ovo bude poziv i liderima iz susjednih zemalja iz čitave regije zapadnog Balkana da zajedničkim snagama rješavamo naše odnose i zajednički nastupamo prema EU kojoj svi težimo.

* GLAS: To bi trebalo da znači i da je moguće da ubuduće neće biti preglasavanja onako kako je to bilo ranije?

RADMANOVIĆ: Preglasavanje je stvar koju treba izbjeći u BiH na svim nivoima, a prvenstveno u Predsjedništvu. Naravno, tvorci Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH u okviru njega predvidjeli su i situaciju preglasavanja. Dakle, ako ipak ne možemo da se dogovorimo, riješeno je kako se to pitanje dovodi do kraja. Niko u BiH ne može reći da ipak nećemo dolaziti do zahtjeva za zaštitu entitetskih interesa koji su predviđeni Ustavom, iako bi dobro bilo kad bismo svi razmišljali o tome da u njegovanju ravnopravnosti izbjegnemo preglasavanje. Mislim da smo u prvoj situaciju za početak rada Predsjedništva izbjegli da dođemo do toga, a usaglasili smo se kakav će redoslijed inauguracije biti, što je dobar primer da se može raditi. Sljedeće pitanje sa kojim ćemo se susresti u Predsjedništvu jeste budžet i opravdano je da svi u BiH pitaju hoće li ponovo biti preglasavanja oko budžeta, jer je u čitavom ovom prethodnom mandatnom periodu bilo preglasavanja. Predsjedništvo je predlagač budžeta, zvaničan, dakle bez Predsjedništva ne može da dođe do usvajanja budžeta u Parlamentu, ali prethodno na dva nivoa se u nacrtu odlučuje o budžetu, i to u Ministarstvu finansija i trezora BiH i u Fiskalnom savjetu BiH. Očekujem da nas trojica budemo odgovorni i da prihvatimo realnosti ukupne ekonomske krize, i u BiH i svijetu, i da imamo štedljiv budžet u skladu sa Ustavom koji kaže da se budžet BiH koristi za finansiranje institucija BiH, a ne kao razvojni ili socijalni, jer je to nadležnost entiteta. To je moj stav koji sam imao i u prethodne dvije-tri godine i oba puta sam bio preglasan, što nije nikakva sreća za BiH, jer se to onda u Parlamentu završi na drugi način. Očekujem da će sva tri člana Predsjedništva odgovorno pristupiti poslu, jer je vrlo važna, ključna stvar, iz naše nadležnosti.

* GLAS: Kada će, prema Vašem mišljenju, biti završeno formiranje vlasti u BiH?

RADMANOVIĆ: Predsjedništvo počinje da radi 10. novembra. Dakle, za nekoliko dana biće konstitutivna sjednica i kao što je bilo i u prethodnim periodima, nekoliko mjeseci Predsjedništvo bude jedini organ poslije izbora koji se konstituisao i radi. I u tom periodu Predsjedništvo ima određene zadatke, a među te zadatke spada i to da što je moguće prije dođemo do imena predsjedavajućeg Savjeta ministara. No, to ne može da ide onako kao što to neki međunarodni predstavnici BiH kažu da treba da bude gotovo za mjesec, jer to jednostavno tehnički nije moguće. Dva su problema u konstituisanju vlasti, jedan je tehnički, mora se čekati konstituisanje Parlamenta Federacije BiH koje je otežano zbog toga što kantonalne skupštine moraju da predlože delegate u Dom naroda, a poslije toga konstituisanja može se ići u Dom naroda BiH. Taj tehnički problem traje i po dva mjeseca poslije konačnog objavljivanja rezultata. Drugo pitanje jeste suštinsko. Ono zavisi od brzog dogovora političkih partija u BiH. Sad se vraćamo na početak ovog razgovora, oni koji su samoreklamerski uskočili u priču da su predsjednici ili ko zna šta, nanijeli su štetu u startu svima u BiH, pa i samima sebi. Normalno bi bilo da smireno i trezveno oni koji su dobili najveće povjerenje naroda razgovaraju kako konstituisati vlast u BiH. Bez toga nema rješenja. Ili ima neko eventualno rješenje silom, koje donosi četvorogodišnje probleme. Sav taj posao oko konstituisanja Parlamenta BiH i izbora i potvrđivanja Savjeta ministara teško da može biti završen prije kraja januara. Podsjećam da smo prije četiri godine taj posao završili u februaru i da je to bilo najbrže u periodu od Dejtona do 2006. godine.

* GLAS: Vaš komentar na moguće formiranje matematičkih koalicija i većine na nivou BiH sastavljene od SNSD-a, HDZ-a, SDA i SDP-a?

RADMANOVIĆ: Tu treba dodati i SDS. U BiH nije moguća programska koalicija i to svi znaju, samo neki neće da znaju pa pričaju stalno o tome i hoće da prave neke velike programske pakete, a to jednostavno nije bilo ni prije, a ni ubuduće. Moguća je koalicija koju već godinama nazivamo matematičkom i ja mislim da to tako i treba napraviti. Dobra je situacija iz ovog ugla gledanja na političke partije koje su dobile najveći broj glasova jer je to garancija stabilnosti u BiH. I obrnuto. Kad isključite političke partije koje imaju najveću podršku jednog od konstitutivnih naroda onda pravite problem u BiH. Jedan broj političkih lidera iz Sarajeva pokušava to da napravi, što pokazuje da oni ili ne razumiju BiH ili neće da je razumiju.

* GLAS: Šta je tu najbolje za BiH?

RADMANOVIĆ: Mislim da je dobro za BiH da tri grupacije političkih partija koje su dobile najveći broj glasova razgovaraju. Kada su u pitanju Bošnjaci, SDA i SDP treba da razgovaraju sa onima koji imaju apsolutnu podršku birača iz reda srpskog i hrvatskog naroda. Dakle, iz srpskog naroda to su SNSD i SDS i iz hrvatskog HDZ BiH i ako se oni dogovore sa još nekom političkom partijom. To bi za iduće četiri godine garantovalo relativnu stabilnost u BiH. Ja se lično nadam da će se tako i desiti. Naravno, tu treba voditi računa i o rotacijama bez obzira na to da li su zapisane ili nisu. Oni koji kažu da to nije obavezno, ne misle dobro BiH. Prave unaprijed problem, pa uvijek neko misli da je podređen i imamo nestabilno stanje. U prethodne četiri godine, a još i danas je predsjedavajući Savjeta ministara iz reda srpskog naroda, prije toga bio je četiri godine predsjedavajući iz bošnjačkog. Normalno je da, ako vodimo računa o ovom prostoru, da sada bude predsjedavajući iz reda hrvatskog naroda. Takođe je normalno, prema mom viđenju, da tog predsjedavajućeg iz reda hrvatskog naroda da politička partija koja ima najveću podršku hrvatskog naroda. Time izbjegavamo sve priče o legitimitetu, o tome da li neko ima svoje Srbe, Hrvate ili Bošnjake, a u stvari je partija drugog naroda, i ulazimo u period stabilnosti BiH. I obrnuto. Ako neko hoće da to izigra, a postoje u BiH oni koji uvijek to hoće, onda im moramo reći da smo prepoznali da one ne žele stabilnu BiH.

* GLAS: Mislite li da će Predsjedništvo ubuduće u punom sastavu ići u zvanične posjete Srbiji?

RADMANOVIĆ: To je pitanje, zbog više razloga. Nadam se da ćemo u BiH napraviti odlučne korake ka dobrosusjedskim odnosima. To znači potpuno jasnu saradnju sa našim brojčano najvećim susedima, a to su Srbija, Hrvatska, Crna Gora. Moram da kažem da smo mi tu saradnju sa promjenljivim uspjesima imali. Predsjedništvo BiH u prethodnom mandatu odlučilo je da se ide u zvaničnu posjetu Srbiji i tu delegaciju sam vodio ja, a u njoj su bili savjetnici iz sva tri kabineta. Samo druga dva člana Predsjedništva nisu išla. I ne moraju ići sve tri člana, ali je važno da Predsjedništvo donese odluku konsenzusom da se ide u takvu vrstu posjete. Mislim da ovoga puta neće biti smetnji da se ide jer vidim da je Bakir Izetbegović bio u Srbiji i dok nije bio član Predsjedništva, nadam se da će i Željko Komšić to shvatiti. Ali u normalnoj međudržavnoj proceduri sad je na redu da predsjednik Srbije posjeti BiH, kao što je na redu da Predsjedništvo BiH ili predsjedavajući, posjeti Hrvatsku jer tu postoje neki reciprociteti. Kad govorim o dobrosusjedskim odnosima, moram reći da najviše neriješenih pitanja imamo sa Hrvatskom. Bez obzira na posjete koje su odlično funkcionisale i sa jedne i sa druge strane u prethodnih desetak godina nismo se pomjerili sa mjesta uljepšavanja otvorenih pitanja. Očekujem da u budućem periodu to ide brže kad je u pitanju imovina, i ukupna i pojedinačna imovina ljudi koji sada žive u BiH, a imaju svoju imovinu u Hrvatskoj. I granica je dobrim dijelom neriješena između BiH i Hrvatske, a jednostavnije je riješiti mae probleme koje imamo sa Srbijom.

* GLAS: Mislite li da će se ubrzati tempo priključivanja BiH evroatlantskim integracijama?

RADMANOVIĆ: Na to pitanje ne mogu odgovoriti ni u Briselu, a kamoli u Sarajevu. Dvije stvari su tu dobre. Konsenzus koji postoji u BiH da se ubrza put BiH ka EU, i jasan stav Evropske komisije, Evropskog savjeta i Parlamenta da Evropa hoće da se proširi i na prostor zapadnog Balkana. Te dvije stvari su dobre. Između toga je niz stvari koje nisu dobre. Prvo, mi u BiH koji sporo ostvarujemo reforme, i nadam se da će u ovom budućem periodu to ići mnogo brže a drugo, Evropa koja nema potpuno jasan tempo kojim će se proširivati na zapadni Balkan. Razumijem Evropljane koji imaju i drugih problema koji su im važniji nego nama, ali će ta stvar morati u budućem četvorogodišnjem periodu da bude sinhronizovanija i brža i sa jedne i sa druge strane. Prvi korak ka tome očekujem u idućih nekoliko dana, a to je odluka Evropskog savjeta da dobijemo bezvizni režim jer su stanovnici BiH to zaslužili. To će biti novi stimulans za ubrzavanje reformi i približavanje BiH EU.

* GLAS: Kako komentarišite pobjedu republikanaca u Kongresu SAD?

RADMANOVIĆ: Ne mislim da je to neuobičajeno. Takve situacije nisu neuobičajene za SAD. To je unutrašnja stvar SAD. Ne mislim da će biti uticaja na spoljnu politiku SAD, što je za nas važno. A na unutrašnjem planu, političke partije se mijenjaju na vlasti, pa je tako i u SAD. Ako to predstavlja korake ka stabilnosti čitavog svijeta, onda je to dobro, a ako ne predstavlja, onda, naravno, nije.

Izvinjenje

* GLAS: Kako komentarišete izvinjenje novoizabranog bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine koje je počinila Armija RBiH?

RADMANOVIĆ: Moje lično ubjeđenje, dakle ne kao predsjednika nego kao čovjeka, jeste da izvinjenje lidera ne donosi pomirenje. Pomirenje i tolerancija su proces u kome treba niz drugih poteza da bismo došli do njih. Naravno, ne smeta direktno izvinjenje lidera, nekada čak dobro i dođe, ali ono mora biti iskreno, čisto. U tom smislu dvostruko se može tumačiti ovo što je gospodin Izetbegović uradio. U prvom dijelu rečenice iskrenost, a u drugom minimiziranje i te iskrenosti i zločina koji su počinjeni, što je bilo nepotrebno. Dakle, u srpskom jeziku postoji mogućnost da kada je veznik subjekat u rečenici, da je to uglavnom negativna stvar. I to je gospodin Izetbegović sada i uradio. Jer ako kažete "ali", pokvarili ste i ono što ste prvo rekli.

OHR

* GLAS: Kada očekujete transformaciju OHR-a?

RADMANOVIĆ: Očekujem transformaciju kancelarije visokog predstavnika već nekoliko godina, ali nikako do toga da dođe. Samo ukidanje funkcije visokog predstavnika ne odlučuje se na nivou građanskog sporazuma na nivou BiH, a transformaciju koja će ga dovesti na tačno ono mjesto kako je zamišljeno u Dejtonu očekujem odavno. Nadam se da smo u toj fazi transformacije koja se može desiti za pola godine i nadam se da će se desiti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.