Ne zna se šta rade, ali troše milione maraka

Formirani su i različiti centri, kancelarije, direkcije, komisije i druge državne službe za čiji rad se izdvaja mnogo novca, a rezultati su za javnost tajna.

Na nivou BiH je tako, pored mnoštva fakulteta i visokoškolskih ustanova, formirana i Agencija za školovanje i stručno osposobljavanje, koja je kraj prošle godine dočekala sa samo jednim zaposlenim i to direktorom, umjesto 12 radnika, kako je planirano.

Ova agencija planirala je da kraj godine dočeka sa čak 46 zaposlenih koji bi, kako je budžetom predviđeno, trebali da potroše 4.070.000 maraka na plate i troškove zaposlenih.

Slično je i sa Agencijom za forenzička ispitivanja koja je kraj prošle godine dočekala sa dva zaposlena, direktorom i njegovim zamjenikom, umjesto 15 radnika. Planirano je da ta Agencija kraj ove godine dočeka sa 32 radnika koji mogu da potroše 2.180.000 maraka, od čega je skoro 1,8 miliona planirano za njihove plate.

Agencija za policijsku podršku je, takođe, kraj 2009. dočekala sa dva zaposlena umjesto 15, a planira da ovu godinu okonča sa 37 zaposlenih koji će na plate iz budžeta potrošiti 1,8 miliona maraka.

Na nivou BiH postoji i Agencija za antidoping kontrolu u kojoj radi dvoje ljudi. Ta agencija do kraja ove godine planira da zaposli šest osoba i da potroši 795.000 maraka od kojih će za nabavku opreme potrošiti 50.000 maraka, a ostatak na plate i troškove zaposlenih.

Agencija za promociju stranih investicija BiH u kojoj je na kraju prošle godine bilo zaposleno 28 radnika ima plan da kraj ove godine dočeka sa 32 zaposlena koji će potrošiti 3.905.000 maraka.

Rijetki znaju da u BiH imamo i Agenciju za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost u kojoj radi jedna osoba. U ovoj godini planirano je zapošljavanje još 19 osoba koje treba da potroše gotovo 1,5 miliona maraka, od čega će za nabavku opreme potrošiti 200.000, a ostatak za plate.

Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Željko Kuzmanović rekao je "Glasu Srpske" da su agencije na nivou BiH uglavnom balast koji troši budžetski novac, a ne ostvaruje nikakve rezultate.

- Činjenica je da na nivou BiH postoji veliki broj agencija koje od svog osnivanja do danas nisu dale nikakve rezultate. Primjera radi, na nivou BiH formirana je Izvozno-kreditna agencija koja je tokom prošle godine ostvarila gubitak blizu tri miliona maraka, što je prosto nevjerovatno. Ova agencija daje garancije izvoznicima u situaciji kada se svaka država i firme sa svih strana dobro osiguraju da ne bi došlo do gubitka, a uspjela je prošle godine ostvariti toliki gubitak - istakao je Kuzmanović.

S druge strane, kaže on, 14 zaposlenih koliko radi u ovoj agenciji ima u prosjeku neto plate oko 3,5 hiljada maraka.

- Toliko plaćati nerad zaposlenih u agenciji koja će praviti gubitke je nedopustivo - konstatuje Kuzmanović.

Sličnog mišljenja je i poslanik SDS-a u Parlamentu BiH Mirko Okolić koji kaže da se iz godine u godinu na nivou BiH formiraju nove agencije koje godinama ne donose nikakve rezultate.

Okolić kaže da je nedopustivo da se osnivaju agencije koje godinama imaju samo direktora i eventualno njegovog zamjenika.

- Angažovanjem radnika na osnovu ugovora o radu i djelu izbjegavaju transparentnost pri zapošljavanju i ne poštuju nacionalnu zastupljenost. Sve te agencije troše enormna sredstva i uglavnom imaju negativne revizorske izvještaje ili izvještaje sa rezervom - istakao je Okolić.

On kaže da direktori agencija koji su dobili dva puta zaredom revizorske izvještaje sa rezervom ili negativan revizorski izvještaj, trebalo bi da budu smijenjeni.

- Nedopustivo je da neko sa negativnim revizorskim izvještajima ne bude makar toliko odgovoran da ponudi ostavku na mjesto za koje je enormno plaćen - konstatuje Okolić i dodaje da takvi direktori ni po čemu ne mogu biti na čelu neke državne institucije.

Komisije, direkcije, centri, savjeti….

Pored mnoštva agencija, u BiH su formirane i različite komisije, direkcije, centri i savjeti, koji poreske obveznike godišnje koštaju milione, a njihov rad i nije tako vidljiv.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, u kojoj su na kraju prošle godine bila zaposlena 22 radnika, ima u planu da kraj ove godine dočeka sa 25 radnika i potrošenih 1.801.000 maraka, od čega 1.651.000 maraka na plate i troškove "radnika".

Institucija Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH koja ima šest zaposlenih planira do kraja godine da primi još jednog radnika koji će, kako je planirano, poreske obveznike koštati 447.000 maraka, od čega će samo pet hiljada maraka biti utrošeno za nabavku opreme, a ostatak za plate i troškove zaposlenih.

Direkcija za ekonomsko planiranje u kojoj je na kraju prošle godine bilo zaposleno 25 radnika planira da kraj ove godine dočeka sa 33 radnika koji bi trebalo da potroše više od dva miliona maraka, od čega za nabavku opreme šest hiljada, a ostatak na troškove i plate zaposlenih.

Među iluzornim institucijama na nivou BiH je i Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja koji je kraj prošle godine dočekao sa jednim umjesto šest zaposlenih, a kraj ove godine planira da dočeka sa 14 zaposlenih koji će potrošiti 1.335.000 maraka, od čega samo za opremu treba da se utroši 83.000 maraka, a ostatak na plate i troškove. 

Konkurencijski savjet BiH u kojem je na kraju prošle godine bilo 28 zaposlenih ne planira da prima nove, ali planira da potroši 1.769.000 maraka od čega, kad se oduzme 50.000 maraka na troškove opreme, ostatak ide na plate i troškove zaposlenih.

Suvišne agencije u Srpskoj

I u Republici Srpskoj, u vrijeme ekonomske krize i štednje, formiraju se i rade mnogobrojne agencije, čiji rezultati se ne vide, ali se u budžetu Srpske za njih izdvajaju milioni.

Tako u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske radi Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save za koju se iz budžeta RS godišnje izdvaja 8.417.000 maraka. Od te sume za plate i naknade 31 zaposlenog planirano je 740.000 maraka, a za putne troškove, usluge prevoza i gorivo, kao i za druge materijalne troškove skoro šest miliona maraka.

Pored toga, postoji i Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Trebišnjice za koju se iz budžeta RS ove godine izdvaja 820.000 maraka, a od tog iznosa 288.000 maraka utrošiće se na platu i naknadu jednog radnika, i to v.d. direktora.

U sklopu ovog ministarstva radi i Agencija za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi za koju je ove godine izdvojeno 713.000 maraka, a na plate i naknade ide 609.000 maraka, na komunalne i troškove za komunikacije 11.500 maraka, a za zakup imovine i opreme 16.000 maraka.

Agencija za uzgoj i selekciju u stočarstvu ove godine dobiće 862.000 maraka, od čega je za plate zaposlenih planirano 801.000 maraka, a za putne troškove, telefone, komunalije, prevoz i zakup 61.000 maraka, što ispada da sva sredstva koja dobijaju iz budžeta idu na plate i troškove za komunalije. Prošle godine je u sklopu ove agencije izdvojeno 18.000 KM za podršku stočarskim manifestacijama, dok ove godine sredstva za ove namjene nisu planirana.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da agencije za slivove rijeka predlažu dugoročne, srednjoročne i godišnje planove i programe razvoja vodoprivrede i njihovu realizaciju, sprovode politiku finansiranja vodoprivrede i staraju se o obezbjeđenju potrebnih sredstava.

- Pored toga, predlažu visinu stopa doprinosa i posebnih  vodoprivrednih naknada, organizuju rad i funkcionisanje vodoprivrede na oblasnom i riječnom slivu, te predlažu kriterijume i mjerila za usmjeravanje i raspoređivanje sredstava - rekli su u resornom ministarstvu.

U ministarstvu dodaju da Agencija za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ima 18 zaposlenih koji vrše stručne i druge poslove u vezi sa pružanjem stručnih savjeta, podizanjem nivoa znanja, praktičnih vještina poljoprivrednim proizvođačima, kao i drugim korisnicima.

- Ova Agencija prikuplja i analizira podatke o svim aspektima poljoprivredne proizvodnje radi pravovremenog i tačnog informisanja poljoprivrednih proizvođača i drugih korisnika - istakli su u ministarstvu.

U Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju da Agencija za uzgoj i selekciju u stočarstvu zapošljava 38 radnika koji obavljaju stručne i druge poslove u vezi sa vođenjem matične evidencije po vrstama domaćih životinja.

- U ovoj Agenciji se izdaju uvjerenja o proizvodnim osobinama kvalitetne priplodne stoke, vodi evidencija proizvođača kvalitetne priplodne stoke i novostvorenih rasa i križanaca stoke i pčela, izrađuju stručna uputstva i metodologije rada na sprovođenju mjera selekcije stoke - kažu u ministarstvu.

Za sve ove agencije u resornom ministarstvu kažu da su republičke upravne organizacije koje je formirala Vlada RS i koje godinama obavljaju važne poslove iz oblasti poljoprivrede.

- U Hrvatskoj je u Agenciji za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi zaposleno 248 radnika, u Sloveniji 310 radnika, tako da se ne može govoriti o višku već prije o manjku zaposlenih u ovim institucijama, a pogotovo zbog činjenice da BiH mora da ima razvijene i dobro kadrovski osposobljene agencije iz oblasti poljoprivrede, ukoliko želi da povlači sredstva iz predpristupnih fondova EU i da realizuje određene programe iz poljoprivrede - kazali su u ministarstvu.

(Ne)opravdanost postojanja agencija

Izvršni direktor Udruženja ekonomista "SWOT" Saša Grabovac smatra da je težnja BiH da se priključi Evropskoj uniji uslovljena i tim da se osnivaju razne agencije da bi se pravni sistem prilagodio propisima EU.

- Masa agencija osnovana je radi ispunjavanja forme i one najčešće ne rade ono što bi trebalo da rade. Te agencije se najčešće osnivaju kao "ad hoc" varijanta i vrlo često im se ne znaju precizno ni nadležnosti, a organi koji ih osnivaju ne insistiraju na rezultatima njihovog rada - kaže Grabovac.

Dodaje da bi sve agencije bile korisne kada bi stvarno radile posao za koji su namijenjene.

- Da se agencije ili fondovi ozbiljno bave ekološkim pitanjima, energetskom efikasnošću i temama kojima EU poklanja mnogo pažnje i obezbjeđuje značajna novčana sredstva koja bi se mogla povući, onda bi njihovo postojanje trebalo da ima smisla. Nažalost, one postoje čisto radi ispunjavanja uslova koje nameće EU - smatra Grabovac.

On ističe da samo postojanje agencija zbog ispunjavanja uslova EU ne smije da bude opravdanje.

- Ako je neko tijelo ili institucija osnovana, onda njen osnivač treba da razmišlja šta ona treba da radi, te da zahtijeva konkretne rezultate rada, jer ipak je njihovo postojanje preskupo da bi se ponašali indiferentno prema radu i troškovima tih agencija - naglasio je Grabovac.

Instituti

Institut za akreditovanje BiH u kojem bi, umjesto 13, na kraju ove godine trebalo biti zaposleno 18 radnika, ove godine potrošiće 1.061.000 maraka, od čega 1.027.000 maraka za plate i troškove zaposlenih.

Institut za intelektualno vlasništvo, u kojem je na kraju prošle godine bio zaposlen 41 radnik, planira da primi još deset radnika koji će poreske obveznike koštati 2.037.000 maraka, od čega 1,9 maraka ide na plate i troškove zaposlenih. Institut za mjere BiH u kojem ima 45 zaposlenih planira da primi još osam radnika, a ove godine raspolaže sa  2.795.000 maraka, od čega gotovo 2,2 miliona ide na troškove i plate zaposlenih.

Institut za standardizaciju imao je na kraju prošle godine 32 radnika, a planira do kraja ove godine da broji 39 radnika. Za njihove plate i troškove izdvojeno je 1.635.000 maraka.

Uprava za zaštitu zdravlja bilja

U BiH postoji čak i Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH, koja umjesto 15 radnika koliko ih je bilo na kraju prošle, kraj ove godine planira da završi sa 22 radnika koji će potrošiti 1.388.000 maraka, od čega čak 1.340.000 maraka na plate i troškove zaposlenih.

Vazduhoplovni servis

U Republici Srpskoj postoje i dva servisa, vazduhoplovni i helikopterski, za koje se izdvajaju značajna sredstva.

Za Vazduhoplovni servis ove godine iz budžeta RS biće izdvojeno 947.000 maraka, a od te sume, 250.000  maraka planirano je za troškove usluge prevoza i goriva.

Helikopterski servis iz budžeta RS dobija 843.000 maraka, a najviše za troškove usluga prevoza i goriva, i to 240.000 maraka, dok će za bruto plate zaposlenih biti izdvojeno 320.000 maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.