Nastavak srpske istorije u dolini Neretve

Veselin Gatalo
Nastavak srpske istorije u dolini Neretve

Srbi u dolini Neretve, svedeni na desetinu broja od prije posljednjeg rata, počinju ponovo da se konsoliduju, velikim dijelom uz pomoć sopstvene duhovnosti i uz pomoć vjerskih službenika spremnih da u desetkovanoj srpskoj zajednici povrate Srbe na svoja ognjišta, pomognu na duhovnom, kulturnom pa i na ekonomskom planu.

Povratak Srba u Mostar i Hercegovačko-neretvanski kanton se čini najtežim zadatkom, brzina obnove srpskih kuća je takva da se ovom brzinom Srbima garantuje potpuna obnova domova tek za kojih 120 godina. Ipak, stvari se kreću naprijed. Obnova crkava i crkvenih objekata se ubrzava, masovniji povratak Srba je sve izvjesniji. Stara Saborna crkva, ona obnovljena, već je premala da primi sve veći broj pravoslavnih vjernika. Tako će biti i ovoga Vaskrsa, gdje je sve već spremno za proslavu.

Obnova manastira u Žitomisliću, crkve u Bijelom Polju, Stare Saborne crkve, veliki poduhvat obnove Sabornog hrama Svete trojice, najbogatije i najveće pravoslavne crkve na Balkanu, kao i obnova ostalih crkvenih i kulturnih srpskih objekata i pravoslavnih svetišta, čine povratak Srba u ove krajeve izvjesnijim i lakšim. Samim tim se čini izvjesnim i nastavak srpske istorije u dolini Neretve.

Mostar je i srpski grad. Istorija Mostara je dio srpske istorije, dio srpske duhovnosti i srce Hercegovine, zemlje Humske, Humsko-trebinjske, trebinjske, zahumske, eparhijske i pravoslavne. Prethodnicu i zamajac srpskog povratka u dolinu Neretve čine brojni sveštenici poput paroha mostarskog Radivoja Krulja, nekadašnjeg mostarskog prote Milorada Bištića koji je poželio ponovo da živi u svojoj još neobnovljenoj kući u Mostaru, oca Danila Bora i drugog sveštenstva koje je došlo ili se vratilo u Mostar da pomogne svom narodu u obnovi i povratku, u opstanku i ostanku na svojoj, i srpskoj zemlji.

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski, vladika Grigorije, svojim dolaskom u Mostar donio je novu nadu i vratio samopouzdanje u srpske domove i svetišta. S Božjom pomoći, srpski narod u zemlji Humskoj čekaju neki bolji dani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana