Nacistički zločinac molio za milost
Jerusalim - Izrael je juče, na dan holokausta, objavio pismo koje je prije nekoliko decenija, samo dva dana prije nego što je pogubljen, rukom napisao nacistički ratni zločinac Adolf Ajhman.
Ajhman je u pismu tražio milost za ulogu koju je imao u holokaustu. U molbi, koju je sastavio nakon što je prebačen u Izrael 1960. godine, gdje je osuđen na smrt, Ajhman kaže da je izraelski sud preuveličao njegovu ulogu u organizovanju logistike Hitlerovog "Finalnog rješenja", koje je dovelo do istrebljenja šest miliona Jevreja.
Izraelski predsjednik Reuven Rivlin predstavio je na ceremoniji obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust dosad neobjavljeno pismo koje je Ajhman uputio tadašnjem predsjedniku Jicaku Ben-Zviju.
U pismu Ajhman kaže da treba napraviti razliku između odgovornih lidera i ljudi poput njega koji su, kako kaže, bili primorani da služe liderima.
- Ja nisam bio odgovoran lider i kao takav se ne osjećam krivim - napisao je Ajhman tražeći od predsjednika da upotrijebi svoje pravo da dodijeli oproštaj i naloži neizvršenje smrtne kazne nad njim.
Pismo nosi datum 29. maj 1962. godine, a Ajhman je pogubljen vješanjem oko ponoći 31. maja.
On je, kao jedan od glavnih organizatora holokausta, pobjegao iz zarobljeničkog logora poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu 1950. godine, gdje je živio pod lažnim imenom sve dok ga nisu uhvatili izraelski obavještajni agenti Mosada u maju 1960. godine i prebacili u Jerusalim.
Jevrejska država je ponosna na sposobnost bezbjednosnih službi da ga privedu pravdi te je Rivlin rekao da je suđenje Ajhmanu bilo veliki trenutak u istoriji Izraela.
Centralna komemorativna ceremonija na Dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. januara kada je Crvena armija 1945. godine oslobodila najveće stratište Jevreja u Drugom svjetskom ratu - njemački nacistički koncentracioni logor Aušvic-Birkenau na jugu Poljske, protekla je u znaku povratka preživjelih logoraša u novi život. Glavni gosti te centralne komemoracije u Poljskoj u Aušvicu su bivši logoraši, njih oko 80. U gasnim komorama, od bolesti i rada u neljudskim uslovima u logoru je stradalo najmanje 1,1 milion logoraša, najviše Jevreja i Roma, ali i sovjetskih zarobljenika i pripadnika drugih naroda Evrope.
Svijeće na prozorima zgrada
Širom Poljske sa sumrakom u 18 časova na prozorima zgrada i kuća zasijale su svijeće kojima obični Poljaci pokazuju da nisu zaboravili nijednu od žrtava holokausta. Logor Aušvic-Birkenau oslobodila je 27. januara sovjetska Crvena armija. U borbama za logor poginuo je 231 vojnik, a Ujedinjene nacije proglasile su 2005. godine taj dan za Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Logor je poslije rata pretvoren u muzej, a prošle godine posjetilo ga je rekordnih 1,72 miliona ljudi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
