Nacistička propaganda u filmskom hitu
Njemački reditelj Fejt Harlan zauzima naročito sramno mjesto u istoriji kinematografije. Njegovo ime vezuje se za "Jevrejina Sisa", a riječ je o vjerovatno najozloglašenijem antisemitskom filmu. Njegov uspjeh na njemačkim bioskopskim blagajnama 1940. godine bio je toliki da je postao obavezan dio indoktrinacije svakog esesovca.
Međutim, šta je motivisalo Harlana da napiše scenario i prihvati se režije ovog filma? Da li je on po ubjeđenju bio istinski nacista, oportunista kome je bila važna samo karijera ili samo obični filmadžija, u strahu da bi ga mogla progutati noć ako bi rekao "ne" jednom Jozefu Gebelsu, prvom čovjeku nacističke propagande? To su samo neka od pitanja koja postavlja Feliks Miler, još jedan njemački reditelj, u dokumentarcu "Harlan: U sjeni Jevrejina Sisa" koji je otvorio Filmski forum na Menhetnu.
- Harlan je možda već pomalo zaboravljen, ali on je bio uticajan i njegovo ime se često pominje u nacističkim dokumentima i Gebelsovim dnevnicima. Ovo me je kao istoričara zainteresovalo, međutim, isto tako želio sam da saznam šta mlađe generacije misle o svemu tome. Mi smatramo da znamo sve ili gotovo sve, ali ako nekog pitate šta je njegov deda radio na Istočnom frontu, šta su u to vrijeme radili ostali članovi porodice – e, to je već druga stvar i tu nailazimo na ćutanje. Ova priča za mene je veoma važna - objašnjava Miler.
Njegov film sadrži isječke iz "Jevrejina Sisa", čije je komercijalno prikazivanje ili distribucija putem DVD-a još uvijek zabranjeno u Njemačkoj i nekim evropskim zemljama. Radnja "Jevrejina Sisa" događa se u 18. vijeku, a autor je tvrdio da je riječ o ekranizaciji istinite priče o tome kako je podli i prepredeni jevrejski lihvar Jozef Sis Openhajmer preuzeo kontrolu nad vojvodstvom Virtemberga, istovremeno vrebajući da seksualno iskoristi čistokrvnu arijevsku djevicu koju je igrala Harlanova žena Kristina Soderbaum. Međutim, većina Milerovog dokumentarca sastoji se od intervjua sa potomcima Fejta Harlana, prisiljenih da žive pod stigmom njegovog prezimena i "Jevrejina Sisa".
Poslije sedam decenija, film sam po sebi može da izgleda i kao neobični relikt prošlosti, međutim Karen Kuper, direktor Filmskog foruma, kaže da je Milerovo fokusiranje na odjek "Jevrejina Sisa" kroz tri generacije Harlanovih veoma zanimljivo.
- Ovo je film koji se bavi krivicom i odgovornošću i čini da se vi, ja i njemačka publika o tom dobro zamislimo - kaže Karen Kuper.
Inače, na ovogodišnjem filmskom festivalu u Berlinu prikazan je film o Ferdinandu Marijanu, glumcu koji je igrao glavnu ulogu u Harlanovom filmu.
Harlan se ženio tri puta, prvi put glumicom Jevrejkom koja je ubijena u koncentracionom logoru za vrijeme Drugog svjetskog rata. Umro je 1964. u 64. godini, ostavivši iza sebe veliku porodicu. Neki od njegovih potomaka (djeca i unuci) nisu željeli da učestvuju u dokumentarcu, dok ih je nekoliko pokušalo da opravda Harlana i njegov film.
Međutim, većina njih kao da osjeća na sebi prokletstvo zbog Harlanovog djela.
- Zašto je on morao da taj film uradi tako kvalitetno? - zapitao se njegov sin Kaspar.
Kasparove tri kćerke, s druge strane, nisu djelovale kao da im je neugodno da o tome govore, nazvavši "Jevrejina Sisa" buržoaskom melodramom sa "veoma lošom i otrcanom pričom".
Jedna od kćerki Fejta Harlana, Suzana Kerber, koja je uzela majčino prezime i počinila samoubistvo 1989, preobratila se u judaizam nakon što se udala za Jevrejina čiji su roditelji nestali u holokaustu. U dokumentarac su uvršteni snimci njihove kćerke Džesike Jakobi, koja pokušava da se pomiri sa strašnom istinom: jedan njen djed bio je saučesnik u smrti drugog.
- Kao Njemica i Jevrejka smatram da je važno sagledati taj bitni dio prošlosti. Mlađe generacije imaju drugačiji pristup prošlosti. Ona je za njih tako daleko, neki od njih čak i ne znaju ko je bio Gebels. Međutim, kad god pogledam "Jevrejina Sisa", u meni se probudi bijes - kaže Jakobi, koja je bila na njujorškoj premijeri Milerovog dokumentarca.
Miler ističe da je ovim filmom želio da da tačniji presjek njemačkog filma za vrijeme Trećeg rajha. Iako mnogi smatraju da je vodeći reditelj tog doba bila Leni Rifenštal, prvenstveno zbog njenih filmova "Trijumf volje" i "Olimpija", ipak, nije bilo baš tako.
- Ako želite da razumijete filmove koje su u to vrijeme ljudi išli da gledaju, Fejt Harlan je nezaobilazan. On je bio neka vrsta nacističkog Stivena Spilberga ili Džemsa Kamerona, a "Jevrejin Sis" je bio pravi blokbaster, u kojem su igrale zvijezde kao što su danas Meril Strip, Džek Nikolson ili Bred Pit - kaže Linda Šulte-Sase, autor knjige "Industrija zabave Trećeg rajha: Iluzija cjelovitosti nacističke kinematografije".
Blokbaster
Za razliku od otvoreno propagandnog filma poput "Vječnog Jevrejina", potpuno izopačenog djela, "Jevrejin Sis" je bio potpuno komercijalna varijanta. Filmski hit kojeg je vidjelo najmanje 20 miliona ljudi i u kojem su uloge imala najveća filmska imena tog doba.
preveo: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
