Monika Mijić: BiH nije odgovorna za akte visokog predstavnika

Iako je u rangu sa Holandijom, koja ima oko 16 miliona stanovnika, protiv BiH u prosjeku se godišnje podnosi isti broj aplikacija. Rješavanje predmeta pred Sudom traje prosječno četiri godine. Svih 26 tužbi koje su podnesene protiv odluka visokog predstavnika u BiH zbog nezakonitog smjenjivanja državnih funkcionera, zabrane kandidovanja za javne funkcije, imenovanja i rada u političkim strankama Sud u Strazburu je proglasio neprihvatljivim.

Obrazloženje za odbacivanje ovih tužbi je da su sporne odluke visokog predstavnika u BiH donesene na osnovu ovlašćenja delegiranih od strane Ujedinjenih nacija i da je Sud našao da se BiH ne može smatrati odgovornom za akte visokog predstavnika.

O svemu ovom, i nizu drugih tužbi i predmeta koji su u proceduri pred Sudom za ljudska prava u Strazburu, u intervjuu za "Glas Srpske" govorila je zastupnica Savjeta ministara BiH u evropskom Sudu za ljudska prava u Strazburu Monika Mijić.

* GLAS: Izjavili ste da je evropskom Sudu za ljudska prava upućen veliki broj tužbi protiv BiH s obzirom na ukupan broj stanovnika u zemlji. Prošla godina bila je rekordna po broju podnesenih tužbi. Na šta su se one najviše odnosile i kojim tempom se rješavaju?

MIJIĆ: Broj aplikacija protiv BiH iz godine u godinu se povećava. Prošla godina bila je rekordna, u kojoj je podneseno oko hiljadu aplikacija, a u prvih šest mjeseci ove godine podnesene su 224 aplikacije. U poređenju sa drugim zemljama, može se reći da je prosječni broj od oko 500 aplikacija koje se godišnje podnose iz BiH veliki, jer, na primjer, isti broj aplikacija se prosječno godišnje podnosi protiv Holandije, koja ima 16 miliona stanovnika. Trenutno se pred Sudom vodi oko 1859 postupaka protiv BiH. Najveći broj aplikacija odnosi se na problem stare devizne štednje. Vodeći slučaj je slučaj Suljagić protiv BiH. Presuda u ovom predmetu biće relevantna za sve ostale slučajeve. Sud je odlučio da odloži rješavanje ostalih slučajeva dok ne donese presudu u slučaju Suljagić. Ostali predmeti protiv BiH se uglavnom odnose na neizvršenje presuda domaćih sudova. Rješavanje predmeta pred Sudom traje u prosjeku četiri godine.

* GLAS: Da li to znači da je BiH zemlja u kojoj vlada diskriminacija i krše se masovno ljudska prava? Uopšte, kakav stav u Strazburu vlada o pravosudnim organima u BiH?

MIJIĆ: Veliki broj tužbi ne znači da je BiH zemlja u kojoj se masovno krše ljudska prava, pogotovo što sve ove tužbe neće biti usvojene, mnoge će biti odbačene iz formalnih razloga. Presude Suda za ljudska prava, kao i način i brzina na koji domaće institucije izvršavaju ove presude, najbolji su pokazatelji koliko se u BiH radi na uspostavi i poštivanju ljudskih prava. Prema dosadašnjem iskustvu, može se reći da vlasti BiH preduzimaju napore da na vrijeme izvršavaju presude Suda iz Strazbura. Međutim, potrebno je i preventivno djelovati, odnosno otklanjati sve uočene povrede ljudskih prava i prije nego što to utvrdi Sud u Strazburu. Na taj način bi se smanjio broj tužbi i negativnih presuda protiv BiH. Do sada je doneseno devet presuda protiv BiH. 

* GLAS: Sudu u Strazburu upućen je značajan broj tužbi zbog odluka visokih predstavnika u BiH koji su smjenjivali državne funkcionere ostavljajući ih bez posla. Koliko ima takvih tužbi, ko ih je, kada i zašto podnosio? Koji su slučajevi riješeni?

MIJIĆ: Sve takve tužbe su odbačene poslije Odluke Suda u slučaju Dušana Berića, odnosno 25 drugih tužbi protiv BiH iz oktobra 2007. godine. Naime, u ovim predmetnim slučajevima 26 aplikanata se žalilo zbog povrede sloboda okupljanja i udruživanja, prava na djelotvoran pravni lijek i prava na slobodne izbore. Usljed odluka visokog predstavnika u BiH kojima su aplikanti smijenjeni sa javnih i stranačkih funkcija, te im je zabranjeno obavljanje svake službene, izborne ili imenovane javne funkcije, kao i kandidovanje na izborima i obavljanje funkcije u političkim strankama, Sud za ljudska prava u Strazburu je prihvatio argumente BiH i utvrdio da su sporne odluke visokog predstavnika donesene na osnovu ovlašćenja delegiranih od strane Ujedinjenih nacija. Sud je našao da se BiH ne može smatrati odgovornom za akte visokog predstavnika preduzete u skladu sa tim ovlašćenjima, zbog čega su ove tužbe odbačene kao neprihvatljive.

* GLAS: Šta se može učiniti po pitanju neizvršavanja presuda za osobe kojima je dosuđena stara devizna štednja putem Suda u Strazburu? Koliko ima takvih slučajeva i koliko ih se očekuje?

MIJIĆ: Do sada su od strane Suda u Strazburu donesene četiri presude protiv BiH zbog neizvršenja presuda domaćih sudova koje se odnose na staru deviznu štednju. Danas su sve te presude izvršene. Već je na osnovu prve takve presude Suda u slučaju Jeličić protiv BiH iz 2006. godine za BiH nastala obaveza da izvrši sve presude domaćih sudova koje se odnose na staru deviznu štednju. Kako bi izvršila tu obavezu, bilo je potrebno najprije izmijeniti Zakon o staroj deviznoj štednji, koji je sprečavao izvršenje ovih presuda. Nakon što je otklonjena zakonska prepreka, bilo je potrebno sačiniti akcioni plan izvršenja ovih presuda, koji bi sadržavao planiranje budžeta za ovu namjenu i dinamiku isplate. Naime, RS, koja je imala mnogo neizvršenih presuda u vezi sa starom deviznom štednjom, je skladno sa akcionim planom započela isplatu ovih presuda. Ne očekujemo više ovakvih slučajeva.

* GLAS: BiH je isplatila više od 130 hiljada KM odštete forenzičkim bolesnicima za nezakonito i neuslovno držanje zatvorenika u zeničkom zatvoru, a platiće mnogo više po novim tužbama upućenim u Strazbur?

MIJIĆ: To je tačno. Prema informacijama Suda, u postupku je sedam takvih predmeta. Za očekivati je visoke iznose odštete, imajući na umu da se radi o jednom od osnovnih ljudskih prava na slobodu, odnosno prava da se ne bude lišen slobode na nezakonit način. Kako bi se izbjegle negativne presude i plaćanje visokih iznosa pravične naknade, ali i da bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava, domaće institucije moraju pojačati napore da se u BiH osposobi odgovarajuća ustanova za čuvanje i liječenje neuračunljivih počinilaca kaznenih djela i drugih mentalno oboljelih osoba koje su opasne za sebe ili okolinu. U vezi s ovom problematikom, već su preduzete mjere kada je riječ o tome da mora postojati odluka nadležnog suda o potrebi daljeg zadržavanja neuračunljivog počinioca kaznenog djela. U nekoliko takvih slučajeva nadležni sudovi su donijeli odluku o potrebi daljeg zadržavanja neuračunljivih počinioca kaznenih djela, što znači da su ove osobe lišene slobode na zakonit način. Međutim, da bi neuračunljiva osoba bila zakonito lišena slobode, ona se mora čuvati i liječiti u odgovarajućoj ustanovi. A kada je riječ o forenzičkom odjeljenju zatvora u Zenici, još je 2006. godine u svojoj odluci Ustavni sud BiH dao ocjenu da ovo odjeljenje nije odgovarajuća ustanova.

* GLAS: Šta je sa tužbama o neisplaćenim penzijama u mjestu gdje su zarađene?

MIJIĆ: Pred Sudom u postupku nalaze se tri pojedinačne tužbe vezane za isplatu penzija. Do sada je Sud dostavio BiH jednu takvu tužbu u slučaju Karanović protiv BiH. U ovom predmetu Sud je donio presudu u novembru 2007. godine, u kojoj je utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog neizvršenja odluke Doma za ljudska prava kojom je FBiH naloženo da preduzme sve potrebne zakonske i administrativne mjere kako bi osigurala da podnosioci prijave više ne budu diskriminisani u pogledu uživanja svojih prava na penziju, posebno u poređenju s onim penzionerima koji su ostali u FBiH tokom oružanog sukoba. Dom je takođe naložio FBiH da svakom podnosiocu prijave isplati razliku između penzije koju bi primao prema Sporazumu o penzijama i iznosa koji bi taj podnosilac prijave dobijao od Fonda FBiH. Dakle, u slučaju Karanović se radi o neizvršenju odluke Doma za ljudska prava, te je obaveza domaćih vlasti da u cijelosti izvrše predmetnu odluku.

Nestali

* GLAS: Možete li precizirati situaciju u vezi sa predmetima koji se tiču nestalih lica u BiH? Koliko ima takvih tužbi, rješavaju li se?

MIJIĆ: Do sada nam je dostavljen samo jedan takav slučaj, Palić protiv BiH, a pred Sudom je u postupku ukupno 14 takvih predmeta. Još nije donesena presuda Suda u ovom slučaju, ali s obzirom na to da se predmet već dugo rješava, za očekivati je da bi Sud uskoro mogao donijeti odluku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.