Misterija nacističkog groba usred amazonske džungle
O jednom planu nacista zna se vrlo malo - južnoameričkom Trećem Rajhu.
Već 80 godina valom misterije usred brazilske džungle obavijen je grob sa svastikom i krstom na kojem je napisano: Ovdje je 2. januara1936. godine umro Džozef Grajner, u službi njemačkog istraživačkog tima.
Otkud grob njemačkog naciste duboko u brazilskoj prašumi, u izolovanom selu Laranjal do Jari?
Istoričari i istražitelji već decenijama pišu knjige i otkrivaju brojne dokumente koji dokazuju kako su nacisti nakon Drugog svjetskog rata bježali u Južnu Ameriku.
Ali, o jednoj zavjeri, odnosno planu nacista, se zna vrlo malo, a riječ je o njihovoj ekspediciji koja je počela prije rata. Nacisti su naime prije rata htjeli da uspostave mostobran u Južnoj Americi, i namjeravali su da osvoje veći dio amazonskog korita. Tajna misija, nazvana "Projekt Gvajana", nastala je iz ekspedicije u Amazonu koju je predvodio Oto Šulc-Kampfhenkel, berlinski zoolog, režiser dokumentarnih filmova i član Hitlerovih SS divizija.
Punih 17 mjeseci, od 1935. do 1937. godine, nacistički naučnici i istraživači predvođeni Šulc-Kampfhenkelom, probijali su se kroz brazilsku prašumu oko brazilske granice s Francuskom Gvajanom. Skupljali su životinjske lobanje, nakit od domorodačkih plemena i proučavali topografiju uz rijeku Jari.
"Ekspedicija je počela s uobičajenim naučnim pretenzijama. Ali, u Njemačkoj je počinjao rat i Šulc-Kampfhenkel dohvatio se ideje o nacističkoj kolonizaciji", rekao je Jens Glusing, dopisnik Špigela iz Brazila i autor knjige "Projekt Gvajana".
Šulc-Kampfhenkel je svoj plan 1940. godine predstavio Hajnrihu Himleru, šefu SS-a i Gestapoa. Cilj plana bio je da oslabi regionalni uticaj SAD-a, piše “Njujork tajms”, osvajanjem Francuske Gvajane i susjednih holandskih i britanskih kolonija.
Međutim, plan o stvaranju 'Njemačke Gvajane' je propao. Djelimično je to bilo zato što je teritorija Francuske Gvajane pala u ruke kolaboracionističke vlade iz Višija, a dijelom zbog loše sreće koju je Šulc-Kampfhenkelova ekspedicija imala.
On je za svoju ekspediciju na raspolaganju imao hidroavion Heinkel He 72 Seekadet, koji je bio predstavljen kao primer i ponos nacističke industrijske inovacije. Ali, avion se prilikom slijetanja prevrnuo nakon udarca u plutajuće deblo, samo par nedjelja nakon početka ekspedicije.
Tokom cijelog putovanja i trajanja ekspedicije, naučnici, koji su sebe smatrali pripadnicima “više rase” zavisili su oo domoradačkih plemena kako bi preživjeli i pronašli svoj put u džungli.
Vremenom su naciste jako oslabile malarija i druge tropske bolesti. Sam Šulc-Kampfhenkel je preživio tešku difteriju, ali njegov najbliži saradnik Džozef Grajner nije uspio - ubila ga je nepoznata groznica, a njegov grob usred neprohodne džungle stoji kao simbol još jednog neuspješnog nacističkog plana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
