Miroslav Milojević: Kipranima nacionalni interes svetinja

 Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" zamjenik šefa misije Ujedinjenih nacija na Kipru Miroslav Milojević.

Milojević, koji je iz Doboja, na Kipru je od 2009. godine.

- Raditi kao pripadnik UN mirovnih snaga mi znači mnogo, a iskustvo koje stičem je apsolutno fantastično. Kao pozitivnu stranu izdvojio bih osjećaj da radite na nečijoj dobrobiti, da pomažete ljudima i da samo vaše prisustvo u zemlji sa zamrznutim konfliktom znači sprečavanje sukoba i iskorak ka pomirenju i suživotu ljudi, njihovom napretku i prosperitetu - istakao je Milojević.

* GLAS: Boravite od 2009. godine na Kipru. Kako ste se odlučili da odete i budete angažovani u UN misiji?

MILOJEVIĆ: Već duže vrijeme imao sam želju da budem pripadnik mirovnih snaga, a primarni motiv mi je bio prije svega novo iskustvo, koje se pokazalo kao zaista neprocjenjivo. Drugi motivi su mi bili rad sa kolegama iz drugih zemalja koji imaju različito kulturološko porijeklo, policijsko obrazovanje, zatim sticanje novog iskustva ali i prenošenje sopstvenog.

* GLAS: Šta za Vas znači taj posao i šta biste izdvojili kao pozitivne, a šta kao negativne strane posla?

MILOJEVIĆ: Raditi kao pripadnik UN mirovnih snaga mi znači mnogo, a iskustvo koje stičem je apsolutno fantastično. Kao pozitivnu stranu izdvojio bih osjećaj da radite na nečijoj dobrobiti, da pomažete ljudima i da samo vaše prisustvo u zemlji sa zamrznutim konfliktom znači sprečavanje sukoba i iskorak ka pomirenju i suživotu ljudi, njihovom napretku i prosperitetu. Kao negativnu stranu izdvojio bih nemogućnost da u nekim situacijama ostvarite svoj primarni cilj zbog kojeg ste tu, a to je napredak u situacijama koje doprinose konačnom rješavanju sukoba. Takođe, negativna stvar koja nije direktno u vezi sa poslom, ali jeste sa životom u misiji, je razdvojenost od porodice, rodbine, prijatelja.

* GLAS: Kako izgleda jedan Vaš radni dan na Kipru?

MILOJEVIĆ: Moj radni dan na Kipru počinje čitanjem policijskih izvještaja za protekla 24 časa. Poslije toga slijedi brifing sa rukovodstvom misije gdje se analizira situacija i dogovaraju budući koraci. Uključujem se u rukovođenje i nadgledanje policijskih operacija koje se izvode na terenu. U zavisnosti od dinamike poslova, tu su pripremanje i slanje izvještaja za šefa misije, odjeljenje za mirovne operacije UN u Njujorku, zatim saradnja sa lokalnom policijom i razmjena informacija sa ostalim komponentama misije. Sastavni dio su i prijemi u ambasadama, kod šefa misije i šefova drugih dijelova misije, prisustvo dodjelama UN medalja, raznim svečanostima...

* GLAS: Postoji li neka situacija koja je posebno obilježila Vaš dosadašnji boravak na Kipru?

MILOJEVIĆ: Izdvojio bih dvije situacije koje su do sada obilježile moj dosadašnji boravak na Kipru. Prva je moj izbor na poziciju zamjenika šefa policijske misije koji je uslijedio poslije posebno sprovedenog postupka izbora i koji predstavlja vrhunac moje dosadašnje karijere. Kao drugi događaj bih izdvojio dodjelu UN medalje za služenje miru koju sam primio u novembru 2009. godine za moj doprinos uspostavljanju miru na Kipru.

* GLAS: Da li imate poteškoća u poslu zbog toga što je ostrvo podijeljeno na grčki i turski dio?

MILOJEVIĆ: Prema odlukama Savjeta bezbjednosti, Kipar predstavlja teritoriju koja je pod efektivnom kontrolom kiparskih Grka. Turski dio ostrva se smatra pod okupacijom Turske. Kao pripadnicima mirovnih snaga naloženo nam je da se ponašamo u skladu sa odlukama SB, ne priznajemo teritoriju pod kontrolom kiparskih Turaka kao nezavisnu teritoriju već kao teritoriju pod okupacijom. Pripadnicima UN je dozvoljeno stanovanje isključivo na grčkoj teritoriji, te korišćenje aerodroma i luka pod njihovom kontrolom. Međutim, UN uvažava i faktičko stanje i u tom smislu sarađuje i vrši određene poslove i na turskoj teritoriji.

* GLAS: Kako doživljavate Kipar i ljude koji tamo žive?

MILOJEVIĆ: Kipar je jedno prelijepo ostrvo koje ima veoma dugogodišnju istoriju. Tragovi života na ostrvu koji su pronađeni ukazuju da je prvi život ovdje bio prije skoro 10.000 godina. Ostrvo je bogato kulturološkim i istorijskim spomenicima iz različitog perioda, rimskog, venecijanskog, otomanskog. U toku godine ima 340 sunčanih dana, što Kipar čini prelijepim mjestom za život i odmor. Ljudi koji žive ovdje su jako gostoprimljivi, a ima dosta i stranaca koji su stalno nastanjeni na ostrvu iz različitih razloga, uglavnom poslovnih.

* GLAS: Koliko je život ljudi na Kipru drugačiji od života u Republici Srpskoj, na šta ste se najteže navikli?

MILOJEVIĆ: Život ljudi na Kipru je drugačiji od života ljudi u Srpskoj. To je, prije svega, uslovljeno životnim okolnostima u kojima žive. Na primjer, Kipar ima jako malo potencijala za poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju. Klima je jako topla skoro cijele godine, a ostrvo ne obiluje rudama, što je preduslov za razvoj industrijske proizvodnje. Ovdašnje stanovništvo je uglavnom orijentisano na turizam, trgovinu i bankarstvo. To je uticalo i na njihove životne navike. Izdvojio bih posebno njihov lagani i smireni pristup životu. Kiprani svemu pristupaju polako, bez žurbe i gužve, a što nije prisutno u životu naših građana, a posljedica je ubrzanog načina življenja. To mi je zapravo i predstavljalo najveći problem da se naviknem. Na primjer, na Kipru sve banke, javne ustanove, te ostali javni objekti imaju radno vrijeme od 8.30 do 14.30 časova, dok se subotama i nedjeljama ne radi što je za naše prilike nezamislivo. U takvim uslovima jako je teško završiti neki posao koji vam je vezan za ove objekte dok oni bez problema funkcionišu ovako decenijama bez želje i potrebe da to promijene.

* GLAS: Kako biste opisali tamošnje stanovnike i možete li ih u nekim segmentima uporediti sa stanovnicima RS?

MILOJEVIĆ: Ljudi su ovdje veoma gostoprimljivi, predusretljivi, naviknuti na kontakte sa strancima jer su godinama otvoreni prema svijetu zbog turizma, ali i problema koji je prisutan na Kipru. S druge strane, veoma su emotivni kada su u pitanju nacionalni interesi što ih čini jako sličnim stanovnicima RS. Naravno, i naši ljudi su jako gostoprimljivi, što sam imao priliku da čujem od ljudi koji su posjećivali RS. Njihova saznanja o situaciji u RS i BiH su samo površna. Uglavnom znaju da je to područje bivše SFRJ, da je postojao oružani konflikt koji je okončan, ali jako malo ih je upoznato sa trenutnim stanjem. Postoje određene simpatije zajednice kiparskih Grka prema srpskom narodu bazirane na istorijskim vezama ova dva naroda.

* GLAS: Da li Vam je na neki način ograničen angažman u misiji UN i planirate li uskoro da se vratite u RS?

MILOJEVIĆ: Izborom na poziciju zamjenika šefa policijske misije 17. januara ove godine faktički je iznova započeo moj mandat. Mandat se uz moju, te saglasnost MUP-a RS, kome pripadam, produžava. UN preferira da se na ovoj poziciji ostane što duže, što bi otprilike značilo iduće tri godine. Srpsku posjećujem od tri do četiri puta godišnje, a najviše mi nedostaje porodica i prijatelji. Nedostaju mi i naša tradicionalna jela, jer je hrana na Kipru mediteranska. Moj povratak u Srpsku zavisi od poslovnih prilika u UN i dogovora sa mojom porodicom.

Grčka kriza

* GLAS: Strahuje li stanovništvo da bi se neredi i kriza iz Grčke mogli prenijeti i na Kipar?

MILOJEVIĆ: Ekonomska kriza je minimalno uticala na Kipar, odnosno na dio koji je pod kontrolom Grka, a nešto više na dio pod kontrolom Turaka koji u ekonomskom smislu potpuno zavise od Turske. Kipar ima stabilnu ekonomiju, visok životni standard i uticaj svjetske ekonomske krize se do sada nije u značajnijom mjeri osjetio. Čak mi je jedan lokalni privrednik rekao da je prošle godine Kipar uputio finansijsku pomoć Grčkoj od 200 miliona evra. Ne postoji opasnost prenošenja nereda iz Grčke na Kipar, uticaj iz Grčke na kiparske Grke je jedino emotivni, jer se radi o njihovim sunarodnicima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.