Mirko Banjac: Ulaganje u osnovno obrazovanja ključno za budućnost Srpske

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske Mirko Banjac.

- Problem je to što nam najkvalitetniji kadrovi odlaze - istakao je Banjac.

* GLAS: Kakvo je stanje u predškolskom obrazovanju u Srpskoj?

BANjAC: Kada je u pitanju predškolsko vaspitanje i obrazovanje možemo biti zadovoljni, jer u cjelini imamo jedan uređen podsistem u ovoj oblasti, koji ipak prate određeni problemi. Prvi problem je to što nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta, posebno u Banjaluci, a drugi je to što u Srpskoj postoji određeni broj siromašnih opština gdje se ne može organizovati program predškolskog obrazovanja. Ipak, kada je u pitanju program predškolskog obrazovanja, RS je sigurno prva u regionu, ali kada je u pitanju smještaj i obuhvat, tu ne možemo baš biti zadovoljni, jer ima opština gdje nema obuhvata, a imamo opština gdje je obuhvat iznad 20 odsto kao što su Laktaši i Bijeljina.

* GLAS: Da li je stanje u osnovnom obrazovanju u RS na zadovoljavajućem nivou? Šta je to što bi trebalo izmijeniti i "popraviti" i na koji način?

BANjAC: Svaka država mora da bude veoma osjetljiva kada je u pitanju osnovno obrazovanje. Sve zemlje u svijetu poklanjaju posebnu pažnju ovom segmentu, tako da ćemo i mi u idućem periodu morati svu svoju pažnju usmjeriti na njegov kvalitet. Mnogo je urađeno kada je u pitanju izgradnja objekata, ali kada je u pitanju opremljenost tih objekata dolazi se do problema, zbog loše materijalne situacije u kojoj se nalazimo. Ostaje nam da to unaprijedimo, kao i da ulažemo u proces, u koji nije ulagano dovoljno, tako da moramo posvetiti pažnju na kvalitet procesa obrazovanja. Kroz sistem osnovnog vaspitanja i obrazovanja svi prolazimo, tako da ako se ovdje naprave ozbiljne greške, one prate državu u cjelini, kao i sve ostale segmente života, i to ne samo kada je u pitanju budućnost obrazovanja, već cijelog privrednog razvoja.

* GLAS: Kakvi su uslovi u područnim osnovnim školama? Kako ih unaprijediti i poboljšati?

BANjAC: Obrazovanje je u svakoj pori društvenog života. Ali ono što moramo mijenjati, to je opšta klima odnosa prema obrazovanju kao vrijednosti. Kada to promijenimo, shvatićemo da su područne škole izuzetno važne za razvoj sela. Ako ne ostavimo područne škole i sa malim brojem učenika, mi ćemo raseliti i ono malo ljudi sa sela. U ovom teškom vremenu i okruženju imamo nekoliko ključnih prednosti u odnosu na Evropu, a te prednosti nismo iskoristili. Imamo najveću površinu šuma po jednoj glavi stanovnika, najviše pitke vode, najviše nezagađenog neobradivog zemljišta i energije, što su četiri ključne komparativne prednosti u 21. vijeku. Jedan od problema u našem okruženju, jeste to što se obrazovanje ne smatra vrijednošću, što rezultuje kupovanjem ispita, diploma što se negativno održava i na privredu, jer nema novih ideja, programa, a time i novog zapošljavanja. Jadna je ona država u kojoj su najkvalitetniji oni koji odlaze u penziju.

* GLAS: Znamo da dosta stručnih mladih kadrova odlazi iz zemlje, a ovaj problem je izražen kod nas, ali i u zemljama u regionu. Kako, prema Vašem mišljenju, zaustaviti "odliv mozgova"?

BANjAC: Da bismo imali kvalitetan visokoobrazovani kadar, koji će ovdje da se školuje i da ostane, moramo da ulažemo u sve segmente obrazovanja, a posebno u kvalitet procesa osnovnog vaspitanja i obrazovanja, koje je budućnost života na ovom prostoru, odnosno budućnost Republike Srpske. Migracije su životni proces, one su se događale i događaće se… Problem je što najkvalitetniji kadrovi odlaze. Nije naša tragedija što će naš visokoobrazovani kadar u nekoj zemlji završiti kao fizički radnici, ključna nesreća je to što mi nemamo dovoljno naših kvalitetnih kadrova koji će ove naše prednosti u odnosu na Evropu moći iskoristiti ovdje i ovdje voditi i unapređivati privredu. Da bismo to promijenili, moramo prvo promijeniti odnos prema osnovnom vaspitanju i obrazovanju, a zatim nastaviti unapređivati ostale podsisteme vaspitanja i obrazovanja.

* GLAS: Kakva je situacija u srednjem obrazovanju u Srpskoj i koji su to problemi koji se moraju prioritetno riješiti?

BANjAC: Kada je u pitanju srednje stručno obrazovanje, moramo da zaboravimo na zanimanja koja su "preživjela". Neophodno je isključiti iz obrazovne ponude zanimanja koja više niko ne treba, te promijeniti odnos prema opštem srednjem obrazovanju, odnosno prema gimnazijskom obrazovanju. Danas se u svijetu oko 40 odsto populacije učenika upisuje u gimnazije, a kod nas je to daleko manje. Otvaranje novih gimnazija nije dovoljno, zbog čega ćemo morati da vidimo koji su to sadržaji, koji treba da se uče u gimnazijama 21. vijeka, a isto tako kada su u pitanju srednje stručne škole - koji su to sadržaji u pojedinim zanimanjima aktuelni u srednjem stručnom obrazovanju. Treba ići ka tome da se oslobodimo viška sadržaja u nekim zanimanjima koja su preživjela.

* GLAS: Koja su to zanimanja koja treba ugasiti?

BANjAC: Zanimanja koja treba "gasiti" su ona zanimanja koja ne treba tržište rada. Imamo neka zanimanja koja nisu aktuelna, kao što su školovanje za zanimanje automehaničara, koje je preživjelo, a modernija zamjena za to zanimanje bio bi mehantroničar motornih vozila, odnosno spoj mehaničara i elektroničara. Moramo zaboraviti i neka stara tehnička zanimanja, te procijeniti koji se to tehničari očekuju na tržištu rada. Programiranje sadržaja učenja mora da se radi u skladu sa potrebama tržišta rada. U dodatku uz diplomu, potrebno je da stoji za koje poslove je neko sposoban. To će zahtijevati i transformaciju Republičkog pedagoškog zavoda. Žao mi je što se ovaj zavod ne gleda na pravi način. Ovdje treba da sjede najkvalitetniji kadrovi koje Srpska ima u oblasti obrazovanja. Ako ovdje ne budu sjedili najobrazovaniji kadrovi, mi ćemo imati probleme sadržaja učenja u školama. Moramo imati kadar koji može da odgovori izazovu savremenog programiranja sadržaja učenja za djecu u osnovnim i srednjim školama.

* GLAS: Da li ste zadovoljni nastavnim planom i programom u osnovnim i srednjim školama?

BANjAC: Nisam zadovoljan nastavnim planom i programom u školama. Neophodno je otvoriti pitanja šta djeca u 21. vijeku treba da uče, šta je cilj škole? Jedan od prvih ciljeva jeste da onaj ko prođe kroz sistem obrazovanja bude sposoban sam sebi "proizvesti" posao. Ne možemo više prihvatati školu u kojoj samo neko od nastavnika priča, odnosno predaje, jer takva škola mora da ode u zaborav. Trebamo školu u kojoj dijete uči pod vođstvom nastavnika. U školi se kreira, zaključuje i stvaralački odnosi prema sadržajima učenja, koji imaju direktnu primjenu, da bi dijete shvatilo korist te primjene. Nažalost, mi nemamo takve sadržaje, koji se moraju početi primjenjivati od prvog razreda osnovne škole.

* GLAS: Kakvi su udžbenici u školama u Srpskoj, te da li su u nekim predmetima potrebne izmjene? Koji su to predmeti?

BANjAC: Ja sam prosvjetni radnik, a kada kažem da su nam udžbenici onakvi kakvi su nam i prosvjetni radnici, onda sam i sebi poslao poruku. Ko brani meni ili bilo kome ko dobro poznaje oblast obrazovanja da napiše udžbenik? Niko! Nemamo dobre udžbenike u Srpskoj. Ali, udžbenik nije sam za sebe sredstvo učenja. On je samo jedan od izvora, ali, nažalost, on je kod nas jedini! Moramo osposobljavati nastavnike za nove pristupe sadržajima u učenju. Naši udžbenici ne nude razgranate modele učenja, odnosno ne daju pored osnovne informacije uputstva za dodatno učenje. Oni moraju sami da natjeraju dijete, da osim jednog koriste više izvora, a to je nešto što bi se trebalo izmijeniti i primijeniti ne kod jednog, već kod udžbenika iz svih predmeta.

Kontrole

* GLAS: Prosvjetni inspektori prilikom svojih kontrola u osnovnim i srednjim školama najčešće nepravilnosti utvrdili su kod vođenja evidencije o vaspitno-obrazovnom radu, matičnih knjiga… Kako to komentarišete?

BANjAC: U Pedagoškom zavodu imamo ljude koji prate proces vaspitanja i obrazovanja, a pored toga i poslije njih idu inspektori koji gledaju da li je to dobro upisano. To je dupliranje kadrova. Zavod bi trebalo da preduzme sve poslove koji se tiču struke i ingerencija Zavoda kao institucije. Kada je u pitanju primjena zakona o radnim odnosima, neka radi inspekcija i to bi bio kraj priče! Činjenica je da ima nepravilnosti kod nastavnika u vođenju imenika učenika, razrednih knjiga i druge školske dokumentacije, ali mnogo je važnijih činjenica koje promiču našem obrazovanju, a to je prije svega kako unaprijediti kvalitet obrazovanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.