Miodrag Linta: Izbjegli Srbi žele Hrvatsku koja poštuje ljudska prava

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja u Srbiji Miodrag Linta.

- Peticija nije uperena protiv Hrvatske nego je ona u interesu i Hrvatske i Srbije, jer će doprineti procesu jačanja poverenja i pomirenju - istakao je Linta.

* GLAS: Predstavnici 100 izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske zatražili su od predsjednika i premijera Hrvatske Ive Josipovića i Jadranke Kosor podršku za rješenje imovinskih i drugih problema izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske. Očekujete li da će Vaši zahtjevi, peticija i otvorena pisma koja ste uputili na više adresa ubrzo imati odjeka?

LINTA: Glavni cilj peticije jeste da doprinese pravičnom rešavanju imovinskih, stečenih i drugih pitanja više od 400.000 izbeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i građana koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj. Ubeđen sam da će većina izbeglih i prognanih Srba podržati potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji pod uslovom da ostvare svoja prava koja su imali pre početka rata. Izbegli i prognani Srbi su putem peticije poslali poruku da žele jednu evropsku i demokratsku Hrvatsku koja u praksi, a ne samo deklarativno, poštuje ljudska prava svih svojih građana. Zbog toga očekujemo da Josipović i Kosorova podrže peticiju koju je do sada svojim potpisom podržalo oko 50.000 izbeglih i prognanih Srba i građana koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj. Prikupljanje potpisa podrške u drugom krugu traje do 31. maja 2011.

* GLAS: Kolike su šanse da Hrvatski sabor usvoji Deklaraciju o poštovanju ljudskih prava izbjeglih i prognanih, kojom će Hrvatska preuzeti odgovornost za stradanje Srba tokom rata, što su tražili predstavnici Koalicije udruženja izbjeglica?

LINTA: Usvajanjem Deklaracije Hrvatska bi uputila snažnu poruku međunarodnoj zajednici da je evropska i demokratska država koja se temelji na evropskim načelima vladavine prava i nezavisnog pravosuđa. Smatram da nisu velike šanse da Hrvatski sabor usvoji Deklaraciju o poštovanju ljudskih prava izbeglih i prognanih Srba i građana koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Republici Hrvatskoj. Očekujem da barem neki od devet klubova poslanika u Hrvatskom saboru podrže našu inicijativu o usvajanju Deklaracije, posebno Klub poslanika Samostalne demokratske srpske stranke koji čine Mile Horvat, Milorad Pupovac i Ratko Gajica. Očekujem da se o predlogu Deklaracije izjasne i ostale srpske političke stranke koje nemaju svoje predstavnike u Hrvatskom saboru, kao i druge srpske institucije koje deluju na području Hrvatske.

* GLAS: Rekli ste nedavno da je Hrvatska napredovala u rješavanju problema izbjeglih, kao i problema drugih osoba iz Srbije koje imaju neriješena pitanja sa Hrvatskom, ali da ima još mnogo neriješenih problema. Da li se, prema Vašem mišljenju, ti problemi isuviše sporo rješavaju?

LINTA: U proteklih 16 godina od završetka rata u Hrvatskoj nije bilo stvarne političke volje da se u celosti reše problemi izbeglih i prognanih Srba. To najbolje pokazuje činjenica da Hrvatska nije ispoštovala broja međunarodna dokumenta o ljudskim pravima, zatim Rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija br. 1.120 iz 1997. godine kojom je potvrđeno pravo svim izbeglim licima da se vrate svojim kućama, kao ni bilateralna i regionalna dokumenta koja štite prava izbeglih i prognanih lica, posebno pravo na povratak imovine ili pravičnu nadoknadu.

* GLAS: Predstavnici udruženja izbjeglica i raseljenih lica u Srpskoj i BiH smatraju da se danas u regionu vodi malo računa o izbjeglicama, raseljenim i povratnicima i da su oni danas gotovo zaboravljeni.

LINTA: Tačna je konstatacija da su izbegla i prognana lica gotovo zaboravljena. Potrebno je da se otvori suštinski dijalog između vlada u regionu i da se ustanovi mehanizam putem kojeg bi se odlučivalo o svakom pojedinačnom ili porodičnom zahtevu tj. da se omogući da svaki pojedinac ili porodica ima pravo na povratak svoje imovine i stečenih prava ili pravo na poštenu novčanu nadoknadu.

* GLAS: Očekujete li da će regionalna donatorska konferencija planirana u ovoj godini da riješi makar dio postojećih problema?

LINTA: Sredstvima prikupljenim na donatorskoj konferenciji bi, prema najavama predstavnika vlasti, trebalo da bude rešen deo problema izbeglih i prognanih, pre svega, onih koji žive u kolektivnim centrima i koji su podstanari. Postoji zabrinutost izbeglih i prognanih lica da se donatorskom konferencijom ne gurne u drugi plan koncept imovinskih i stečenih prava, odnosno da se samo reše socijalni slučajevi. Polazna osnova za rešavanje problema izbeglih i prognanih lica treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji koji su potpisali predstavnici država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije 2001. godine. U aneksu G Bečkog sporazuma pod nazivom "Privatna svojina i stečena prava" jasno se kaže da će svim građanima bivše SFRJ biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31.12.1990. godine.

* GLAS: Kažete da Hrvatska primjenjuje dvostruke aršine kada je riječ o poštovanju osnovnih stečenih i ljudskih prava Srba. U kojim se to potezima najviše vidi?

LINTA: To se može videti u nizu oblasti kao što su obnova, vraćanje imovine, stanarska prava, zapošljavanje, suđenja za ratne zločine i drugo. Svako ko putuje područjem Severne Dalmacije, Like, Korduna, Banije, zapadne Slavonije može jasno uočiti razliku između srpskih i hrvatskih sela. U hrvatskim selima su sve kuće obnovljene i izgrađena je potrebna komunalna infrastruktura, dok u srpskim to nije slučaj. Zatim, izbegli i prognani Srbi nisu imali pravo da otkupe svoje stanarsko pravo jer im je oduzeto na nezakonit način nakon što su pod pretnjama i pritiscima napustili svoje stanove. Srbi su u zanemarljivom broju dobili posao u državnim i javnim ustanovama iako im je pravo na proporcionalnu zastupljenost garantovano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina 2003. godine. U oblasti suđenja za ratne zločine Srbi su u značajnom broju osumnjičeni, optuženi i osuđeni bez čvrstih i konkretnih dokaza, dok brojni slučajevi ratnih zločina nad Srbima još nisu procesuirani ili su počinioci oslobođeni ili su osuđeni na minimalne kazne zatvora.

* GLAS: Izjavili ste i da ogromnom broju izbjeglih Srba nije vraćena imovina, stanarska prava, ni isplaćene penzije... Mislite li da će se ti problemi uskoro riješiti?

LINTA: Ne vidimo stvarnu političku volju kod hrvatske Vlade da se problemi izbeglih i prognanih Srba reše na sveobuhvatan i pravičan način. Niz činjenica govori tome u prilog. Oko 10.000 kuća koje je srušeno u akcijama van područja ratnih delovanja i oko 7.000 kuća na području ratnih delovanja još nije obnovljeno, oko 13.000 srušenih privrednih objekata, takođe, nije obnovljeno, više od 30.000 Srba potražuju svoja oduzeta stanarska prava. Osim toga, oko 50.000 penzionera potražuje dospele, a neisplaćene penzije u periodu od 1991. pa do ponovne uspostave. Nemamo tačne podatke o broju lica koji potražuju dinarsku i deviznu štednju, poništavanje ugovora o razmeni kuća i stanova pod pritiskom i pretnjama, poslovne prostore, pokretnu imovinu i drugo. U Srbiji je 1996. godine popisana imovina izbeglica od igle do lokomotive. Nažalost, još nemamo informaciju da li je država formirala radnu grupu koja je analizirala popisani materijal.

* GLAS: Mnogi predstavnici udruženja Srba iz Hrvatske predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića ocjenjuju kao mnogo otvorenijeg i spremnijeg za saradnju od njegovih prethodnika.

LINTA: Pozdravljamo spremnost gospodina Josipovića za saradnju. Očekujem da on podrži peticiju, zatim usvajanje Deklaracije o poštovanju ljudskih prava izbeglih i prognanih Srba u Hrvatskom saboru, kao i otvaranje suštinskog dijaloga o pronalaženju sveobuhvatnog i pravičnog rešenja problema izbeglih i prognanih Srba. Posle toga možemo govoriti da je Hrvatska počela da vodi jednu drugačiju politiku. S naše strane, ističemo da peticija nije uperena protiv Hrvatske nego da je ona u interesu i Hrvatske i Srbije, jer će doprineti procesu jačanja poverenja i pomirenju hrvatskog i srpskog naroda.

* GLAS: Koji su trenutno najveći problemi Srba u Hrvatskoj, prvenstveno povratnika?

LINTA: Najveći problemi su zapošljavanje Srba u državnim službama, ekonomska obnova područja ratom pogođenih područja i bezbednost. Tražimo da Hrvatska poštuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Takođe, tražimo da Hrvatska stvori ambijent za ulazak srpskog kapitala na područje severne Dalmacije, Like, Korduna, Banije, zapadne Slavonije i u druge krajeve Hrvatske kao što je zvanični Beograd omogućio ulazak hrvatskog kapitala u Srbiju u vrednosti preko 500 miliona evra. Dio poslovnih ljudi iz Srbije želi da uloži svoj novac u mesta u Hrvatskoj odakle vode poreklo ili su izbegli ili prognani. Na taj način bi doprineli ekonomskoj obnovi ratom pogođenih područja. Pored toga pitanje bezbednosti i dalje je aktuelno jer, još nije rešeno pitanje spiskova Srba osumnjičenih, optuženih i osuđenih za ratne zločine. Navedeni spiskovi su bili, a i dalje su, mehanizam za zastrašivanje Srba koji su bili u vojsci, teritorijalnoj odbrani ili policiji Republike Srpske Krajine. Zbog toga tražimo da se obavi revizija optužnica i da se obnove postupci za suđenja. Predlažemo da Hrvatska ustupi takve predmete nadležnim organima Srbije koji bi izvršili procesuiranje. Hrvatska bi imala mogućnost da prati čitav proces. Isti princip bi važio u obrnutom slučaju.

Popis

* GLAS: Kako komentarišete to što je prilikom popisa stanovništva u Hrvatskoj popisivač u Smilčiću odbio da jednom građaninu upiše da je srpske nacionalnosti? Zabilježeni su još neki problemi prilikom popisa.

LINTA: Zabrinjava činjenica da su popisivači instruisani u pojedinim mestima u severnoj Dalmaciji da sve one koji su se izjasnili da su pravoslavne veroispovesti upišu u grkokatolike. Tražimo da nadležne institucije omoguće i Srbima potpunu slobodu izjašnjavanja o pogledu svoje nacionalne i verske pripadnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.