Milorad Živković: Umjesto da raspravljaju o zakonima, poslanici u Parlamentu BiH vrijeme troše na prepucavanja

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Milorad Živković.

- Nedolično ponašanje nekih poslanika, u čemu prednjače SDP i predsjednik te stranke Zlatko Lagumdžija, takođe ne doprinosi boljem radu Parlamenta - istakao je Živković.

Dodao je da je nedopustivo uplitanje državnih institucija i privatizacija tih institucija u "slučaju Ganić".

- Pri tome mislim na diplomatsko-konzularna predstavništva, Ministarstvo inostranih poslova, članove Predsjedništva Harisa Silajdžića i Željka Komšića, kao i druge institucije, pa čak i Sud i Tužilaštvo BiH koji su se na neprimjeren način stavili u odbranu i omalovažili institucije BiH. Time su im dali pečat institucija samo jednog naroda - smatra Živković.

* GLAS: U posljednje vrijeme zasjedanja Predstavničkog doma postaju gotovo incidentna.

ŽIVKOVIĆ: Već krajem prošle godine upozorio sam na to da će se, kako se približava izborni period, od Parlamenta BiH sve više praviti pozorište, a u nekim situacijama i cirkus i da će postajati sve mučnije raditi. Opozicioni poslanici, u prvom redu SDP, iz sjednice u sjednicu to sve češće rade i žao mi je što na njihove inicijative i predlaganje tačaka dnevnog reda nasjednu i drugi, pa podrže te prijedloge. Time se opterećuje rad Parlamenta. Primjer je prethodna sjednica koja je prekidana i nastavljana tri puta, pa su zakonski projekti čekali da se ta sjednica završi da bi ušli u drugu fazu. Ova posljednja sjednica, koja je imala samo sedam tačaka dnevnog reda pretvorena je u pozorište i cirkus i sve to se koristi u predizbornu kampanju u kojoj svi žele da iznesu svoje stavove o temama i tačkama koje su po nekoliko puta bile pred Parlamentom. To su u prvom redu zakon o praznicima, rezolucija o Srebrenici, izmjene Ustava, zakon o popisu stanovništva... To su projekti koji su po četiri ili pet puta bili pred Parlamentom, a svi su i ispred stranaka i kao poslanici rekli šta misle o tome, da bi se nanovo Parlament opterećivao istom pričom i te iste tačke ponovo nalazile na dnevnom redu. Dodatnu nervozu donijelo je i približavanje izbora i pokušaj da se nađe zajednički pristup za izradu amandmana kojima bi se Ustav BiH uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Svakodnevni incidenti koji se dešavaju i koji se ne mogu predvidjeti, poput hapšenja ratnog člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića, pokušaj privatizacije institucija BiH, akcija u Maoči, akcija u Srebrenici i Bratuncu zbog zlostavljanja maloljetnice i sve drugo što se dešava pokušava se staviti na dnevni red sjednice Parlamenta.

* GLAS: Šta to govori o radu najviše zakonodavne institucije u BiH?

ŽIVKOVIĆ: Sve to odvlači Parlament od primarnih zadataka, a to je da donosi zakone. Najmanje se u Parlamentu i raspravlja oko zakona, a najveći dio vremena troši se na međusobna prepucavanja i na tačke koje ne zaslužuju toliku i takvu raspravu. Nedolično ponašanje nekih poslanika, u čemu prednjače SDP i predsjednik te stranke Zlatko Lagumdžija, takođe ne doprinosi boljem radu Parlamenta. Rasprava se često pretvara u etiketiranje pojedinih parlamentaraca sa najneprimjerenijim etiketama poput "fašista", "agresora" i "predstavnika genocidne tvorevine". To je jezik mržnje koji ne dopire do ušiju OHR-a kada ga izgovaraju članovi tih stranaka, a na sva zvona se oglašavaju kada se i najmanji neprimjeren izraz kaže od predstavnika iz RS.

* GLAS: Kako će, prema Vašoj ocjeni, proteći još ovih nekoliko mjeseci rada Parlamenta do oktobarskih izbora?

ŽIVKOVIĆ: U nadmudrivanju, predlaganju i uvrštavanju u dnevni red tema koje će zahtijevati velike rasprave kojima se neće rješavati ništa posebno. Zakonski projekti će biti potisnuti u stranu, a u svemu tome će se pokušati ušićariti na poenima u predizbornoj kampanji.

* GLAS: Predstavnici međunarodne zajednice i sve relevantne institucije upozoravaju na to da bi BiH trebalo da svoj Ustav uskladi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i sljedeće izbore raspiše u skladu sa tim. Da li će Parlament BiH do idućih izbora uspjeti to da riješi, da se BiH ne bi dovela u situaciju da se rezultati izbora ne priznaju?

ŽIVKOVIĆ: Smatram da je validna ocjena direktora OSCE-a koji je kazao da će se, bez obzira na to da li će presuda Suda za ljudska prava u "slučaju Sejdić i Finci protiv BiH" biti implementirana u obliku amandmana na Ustav BiH, idući izbori održati na vrijeme i da će biti legalni. Kada sam i predstavnike Centralne izborne komisije BiH u šali pitao kako bi se ponašali kada bi neko ko nije Srbin, Hrvat ili Bošnjak prema zakonima i Ustavu prijavio na izbore, oni su kazali da ne bi prihvatili kandidaturu te osobe osim ako bi to direktno uradili Sejdić i Finci, s obzirom na to da se presuda na njih odnosila i njima dozvolila da se kandiduju. Tako su na šaljiv način prikazane zablude o tome. S druge strane, Jakob Finci je deset godina rukovodio državnom službom i to nije smetalo nikome iako nije predstavnik nijednog konstitutivnog naroda. Taj isti čovjek je sada ambasador u Švajcarskoj i to nije nikakav problem. Presuda nije uzimala u obzir takve činjenice u BiH, koje je čine specifičnom zemljom.

* GLAS: Da li bi, ipak, bilo dobro da BiH svoj Ustav uskladi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima?

ŽIVKOVIĆ: Bilo bi dobro, ali niko ne postavlja pitanje šta bi se desilo sa nižim nivoima vlasti. Mogao bi neko da postavi legitimitet izbora predsjednika ili potpredsjednika. Ako se budu pravile izmjene Ustava BiH u tom segmentu, onda se to mora uraditi i u entitetima, da ne bi došlo do naknadne opstrukcije koju viđamo svakodnevno, recimo u RS od strane Doma naroda. Taj segment niko nije uzeo u razmatranje i o tom segmentu treba dobro razmisliti da ne bi neko i to doveo u pitanje.

* GLAS: Uveliko se radi i na pripremi zakona o popisu stanovništva u BiH 2011. godine. Da li će BiH u ovakvoj političkoj atmosferi doći do zakona i imati popis na cijeloj teritoriji kao i sve normalne zemlje Evrope?

ŽIVKOVIĆ: Počeli smo da uvodimo jednu neobičnu praksu u kojoj zakonski projekti koji se upućuju iz Savjeta ministara BiH padaju u prvom čitanju, poput zakona o popisu i zakona o praznicima, poslije čega se formiraju radne grupe u Parlamentu i pokušavaju donositi "kompromisna rješenja". Postavlja se pitanje zašto se na prijedloge Savjeta ministara nije amandmanski djelovalo i na taj način dolazilo do zakonskih rješenja. To je bespotrebno i na to se troši mnogo novca. Ako je neko spreman za kompromise to se može uraditi i amandmanskim djelovanjem i smatram da formiranje radnih grupa nije metod kojim se može doći do dobrih zakonskih rješenja.

* GLAS: Pojedini zvaničnici državnih institucija stavili su sebe, institucije BiH i novac državnih institucija u odbranu osumnjičenog za ratne zločine Ejupa Ganića za kojim je Srbija raspisala potjernicu. Kako ocjenjujete takvo ponašanje u prvom redu bošnjačkih zvaničnika?

ŽIVKOVIĆ: U Dobrovoljačkoj se desio zločin i Ganić je u tome učestvovao i mora da odgovara za to prema optužnici ili BiH ili Srbije. On će biti izručen pravosudnim institucijama i biće zatvoren. Uplitanje državnih institucija i privatizacija tih institucija u "slučaj Ganić" je nedopustivo. Pri tome mislim na diplomatsko-konzularna predstavništva, Ministarstvo inostranih poslova, članove Predsjedništva Harisa Silajdžića i Željka Komšića, kao i druge institucije, pa čak i Sud i Tužilaštvo BiH koji su se na neprimjeren način stavili u odbranu i omalovažili institucije BiH. Time su im dali pečat institucija samo jednog naroda ili institucija protiv jednog naroda što ih ne kvalifikuje kao zajedničke institucije koje se bave zaštitom prava svih građana BiH. To je nedopustivo, a priča da u BiH postoje samo "dobri i loši momci" i da su jedni žrtve, a drugi agresori, ne može proći istorijski test provjere. Stalnom pričom o crno-bijelom filmu, osudama samo jednog naroda želi se spriječiti istina o karakteru rata u BiH. Ta priča je pročitana i ne može se više tolerisati i ne može više prihvatiti ni na jednom relevantnom mjestu 15 godina poslije rata.

* GLAS: Pokrenuli ste i pitanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, osnovnog akta na kome počiva BiH, a koga u BiH nema i pribavili taj dokument. Dokle se stiglo sa njegovim prevođenjem?

ŽIVKOVIĆ: To pitanje smo razmatrali na zajedničkom Kolegijumu gdje smo dobili nesuvisli odgovor iz Ministarstva inostranih poslova BiH u kome stoji da je Francuska dužna da nam obezbijedi prevod. Čak je i naša ambasada u Francuskoj bila zadužena da komunicira sa vladom Francuske i kada su dobili odgovor da su u francuskoj vladi začuđeni što se to od njih traži, i da je prema Pariskom sporazumu dužnost BiH da napravi prevod, ministar inostranih poslova Sven Alkalaj me je obavijestio da je "došlo do greške u dostavljanju te informacije Kolegijumu". Očigledno je da postoje opstrukcije, da ne postoji istinska želja da BiH dođe do prevoda dokumenta i do toga da se ispoštuje Pariski sporazum. Klub SNSD-a u Parlamentu BiH je zbog očigledne činjenice da BiH na taj način nikada neće doći do prevoda obavio razgovor sa Udruženjem sudskih tumača u RS i veoma brzo ćemo sa njima potpisati ugovor prema kome će Klub SNSD-a finansirati prevod Dejtonskog sporazuma na tri službena jezika i ponuditi Parlamentu na usvajanje. Potom će ga uputiti na objavljivanje u "Službenom glasniku", a zatim i u Pariz da bi se najzad taj Pariski sporazum ispunio i Francuska oglasila da je sa tim prevodima sve u redu.

* GLAS: Nedavno je na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH u prvom čitanju "prošao" zakon o praznicima po kome su 1. mart, 25. novembar i 11. jul praznici u BiH, datumi koji se osporavaju od predstavnika RS. Kakva će dalja sudbina tog zakonskog prijedloga biti?

ŽIVKOVIĆ: Nijedan poslanik iz Republike Srpske nije dao podršku tom zakonskom prijedlogu. Jedini razlog zbog koga je on prošao u amandmansku fazu je naprosto to da se ovako licemjeran zakon izvrgne ruglu i podsmijehu. Očigledno da ozbiljno raspravljanje sa kolegama iz SDP-a ne vrijedi. Nakon što su oborili zakon o državnim praznicima koji je ponudio Savjet ministara, i na koji niko nije imao primjedbe i na koji se moglo amandmanski djelovati, nude zakon koji je apsolutno neprihvatljiv i za koji se unaprijed znalo da neće proći. To je očigledan primjer da ne postoji želja da se dođe do zakona, da se pozove na dogovor i kompromis, nego da postoji želja da se maše političkim pamfletom o praznicima. Zato smo uložili 55 amandmana od kojih je 50 amandmana skinuto sa sajtova Ujedinjenih nacija - poput Međunarodnog dana migracija, voda, porodice, jer su i to važni dani, i zadužili smo Savjet ministara da na adekvatan način reguliše njihovo obilježavanje. Tu su i amandmani kojima se osporavaju datumi poput 1. marta, 11. jula. Poseban ekskluzivitet je i 26. decembar kao dan političkih narcisa, pa oni koji su rođeni tog dana neka se prepoznaju.

Silajdžić ima neozbiljan pristup

* GLAS: Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić izjavio je da svi oni kojima se ne sviđa BiH mogu da idu iz nje, ali da ništa ne ponesu. Kako komentarišete tu izjavu i poruku?

ŽIVKOVIĆ: Kako komentarisati nešto što je suludo. U BiH je sasvim logično i kao normalno da se od te iste stranke predlaže ukidanje entitetskog glasanja iako svi znaju da je takav zahtjev, zahtjev za ukidanje RS. Zahtjev za ukidanje entitetskog glasanja, ukidanjem principa Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno zahtjev za ukidanje RS je ujedno poziv na ukidanje BiH. U prvom i drugom članu Ustava BiH ne piše BiH po svaku cijenu. Oni koji BiH smatraju samo svojom ne mogu se ponašati kao da u njoj ne postoji RS i da u njoj nema ljudi koji ne misle kao oni. Ako takve stvari i zahtjeve imamo gotovo svakodnevno, zašto se onda u BiH na sto ne bi stavile i teme o kojima se u BiH nikada nije pričalo, o tome kako može BiH biti po svaku cijenu, kako BiH može biti 100 odsto bez RS i da li će neko u Srpskoj dozvoliti i tolerisati tu priču. Ozbiljni razgovori zahtijevaju ozbiljne partnere. Očigledno je pristup Harisa Silajdžića neozbiljan, koji on pokušava da nametne kao metod razgovora u BiH. Takve Silajdžićeve poruke vraćaju BiH u sunovrat i beznađe u kome je bila početkom devedesetih godina.

Saradnja

* GLAS: Kako ocjenjujete rad sa kolegama iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda? S kim se bilo lakše dogovarati u proteklom periodu?

ŽIVKOVIĆ: Svako od njih je priča za sebe i ne može se generalizovati. Ljudi češće govore u svoje ime nego u ime stranaka i naroda iz koga su. Politički koncepti čak u istom narodu nisu isti. Nemam problema u saradnji ni sa jednim posebno, ali imam problema u saradnji sa političkim strankama koje nisu spremne da saslušaju druge jer su zaljubljene u svoj koncept smatrajući ga jedinim mogućim u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.