Milorad Živković: Spoljna politika BiH katastrofalna

- Osim debalansa u DKP mreži i narušene nacionalne strukture, zatvaranja DKP mreže na cijelom jednom kontinentu - Južnoj Americi, a otvaranja u svim islamskim zemljama, iznošenje stavova samo jednog naroda u svijetu, pogrešna kadrovska politika poput rješenja na koje su postavljeni Arnauti... nanijeli su nesagledivu štetu ugledu BiH u svijetu - istakao je Živković.

Dodao je da Ustav nisu donijele unutrašnje snage u BiH nego međunarodni eksperti i BiH nije krivac što se krše ljudska prava.

- Oni koji su pisali taj Ustav znali su za to kršenje. Mi smo spremni da se u tom segmentu Ustav promijeni i da se ispravka napravi u odredbama koje se odnose na izbor članova Predsjedništva i Doma naroda - naglasio je Živković.

* GLAS: Gdje je, prema Vašoj ocjeni, BiH danas?

ŽIVKOVIĆ: Bez obzira na sve probleme koji je potresaju, BiH ima cilj, a to su evroatlantske integracije, koje su zajednički cilj političkih partija u BiH. Razlikujemo se u viđenjima kako do tog cilja doći. Očigledno je da dio međunarodne zajednice, otjelovljen u ulozi visokog predstavnika, i uglavnom sve bošnjačke stranke žele centralizovanu BiH ili bolje rečeno unitarnu BiH i da pod izgovorom puta BiH ka EU žele drastično da promijene Ustav ove zemlje. To se u proteklom periodu dešavalo kroz nametanja zakona i ustavnih odredbi kroz odluke visokih predstavnika, a sada, kada je ta praksa zaustavljena dokazivanjima da to nije evropski standard, sa tim se stalo. Sada se kroz djelovanje pojedinih ambasadora, dušebrižnika i nevladinih organizacija, kao i nazovieksperata traži donošenje zakona koji nemaju ustavni osnov i nastoji se nadležnost sa entiteta prenijeti na nivo BiH. U svemu tome je i veoma indikativan odgovor koji sam dobio od Savjeta ministara na pitanje kakvi su do sada efekti koje su BiH donijele institucije i nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na državu. Mogu konstatovati da je riječ o šarolikom odgovoru u kome se na različite načine i hvalospjevno te institucije nekritički govore o svom radu. Kada se sve to uporedi sa temeljnom analizom koju je o tim institucijama u martu prošle godine dala Vlada RS, onda su stvari sasvim jasne. Tražiću da o efektima prenosa nadležnosti svoju riječ da i FBiH da bismo stekli kompletnu sliku o svemu tome i da li su se stvari u BiH rješavale efikasnije i temeljitije. U svemu ovome u prvom redu imam u vidu rad pravosudnih institucija. Sada imamo na djelu da za procese koji su bili politički montirani i koji su završili bez ikakvih rezultata iz budžeta institucija BiH treba da se izdvoje enormne sume novca. Sve to zajedno daje mi za pravo da konstatujem da je pravosudna reforma najgora moguća reforma u BiH koja nije dala nikakve rezultate. BiH je ispunila sve uslove za liberalizaciju viznog režima mada su tokom ispunjavanja tih uslova postojali zahtjevi da se u krivični zakon stavi sve i svašta. Svi poslanici u Parlamentu BiH su uspjeli dokazati da se uslovi iz Mape puta mogu ispuniti, a da se ne vrši prenos nadležnosti. Sve to je išlo sporije nego što smo očekivali, ali to nije zbog nas nego zbog onih koji su nastojali da naprave što centralizovaniju BiH ne vodeći računa o potrebama i interesima stanovnika BiH sa svim institucijama samo u jednom gradu. Kada je riječ o NATO integracijama sada smo u MAP-u, što nam daje dovoljno prostora da u idućih sedam godina vidimo da li je BiH mjesto u NATO-u ili joj je druga pozicija bolja i da li o svemu tome treba pitati građane RS na referendumu da se izjasne, što dopušta i doneseni zakon o referendumu. U tom periodu može se sagledati gdje ide BiH, gdje ide region i svijet i koja je pozicija za BiH najbolja. Interes je svih da se stabilnost poveća.

* GLAS: Jedna od spornih stvari je i presuda Suda iz Strazbura?

ŽIVKOVIĆ: Presudom je konstatovano da je BiH zemlja u kojoj se krše ljudska prava. No, taj Ustav nisu donijele unutrašnje snage u BiH nego međunarodni eksperti i BiH nije krivac što se krše ljudska prava. Oni koji su pisali taj Ustav znali su za to kršenje. Mi smo spremni da se u tom segmentu Ustav promijeni i da se ispravka napravi u odredbama koje se odnose na izbor članova Predsjedništva i Doma naroda. Za Predsjedništvo može da se bira jedan član iz RS, a dva iz FBiH, a za Dom naroda da se iz FBiH i RS obezbijedi mogućnost da se osim Srba, Hrvata i Bošnjaka biraju i ostali. Time bismo dobili mogućnost da budu izabrani, ali to ne znači i da bi bili izabrani, čime bi se te diskriminirajuće odredbe Ustava otklonile.

* GLAS: Jedno od krupnih pitanja koje je pred Parlamentom je zakon o popisu stanovništva. Da li postoje šanse da se on usvoji i BiH popiše svoje stanovnike kada i cijela Evropa?

ŽIVKOVIĆ: Da je bivša Jugoslavija tražila poslije Drugog svjetskog rata da se rezultati popisa koji je poslije rata održan ne primjenjuju i da se prijeratni popis koristi za raspodjelu vlasti između konstitutivnih naroda, taj popis se nikada ne bi desio. Sasvim je nerealno i neutemeljeno traženje bošnjačkih političara da se rezultati popisa ne primjenjuju i da za sve to imaju tapšanje pojedinih neodgovornih ambasadora. Nedopustivo je da se popis iz 1991. godine ubacuje u zakon o popisu kao ultimativna odredba. Protekle četiri godine smo se iscrpili objašnjavajući standarde Evrostata šta čini stalno stanovništvo jedne zemlje i da po tom standardu dijaspora ne može biti predmet popisa. Jedva smo uspjeli da dokažemo da je veći demokratski princip dopustiti ljudima da se izjasne o svojoj vjerskoj, nacionalnoj i jezičkoj pripadnosti, nego im zabraniti da se o tome izjašnjavaju. Evropska komisija je potvrdila da smo i u jednoj i u drugoj stvari u pravu. To nije bilo dovoljno pa su oni koji popis žele da iskoriste u političke svrhe stavili odredbe Aneksa sedam u zakon o popisu tražeći da se za raspodjelu vlasti koriste rezultati popisa iz 1991. godine, što je nepotrebno i nedopustivo. Taj sporni član 48 je nepotreban ili ako se insistira na njemu, onda tu može stajati da se rezultati popisa mogu primjenjivati 2014. godine. I to je kompromisan prijedlog, ali najbolje je da se taj član briše, jer je ta materija definisana Ustavom BiH. Ako se ovi razumni prijedlozi ne prihvate, onda je jedini izlaz da se donese okvirni zakon o popisu BiH i da entiteti donesu svoje zakone. Agencija za statistiku bi samo skupila podatke entiteta. Drugog načina da se to uradi ne vidim. Ne prihvate li se te opcije, BiH će dokazati ne samo da nije spremna da pristupi EU, nego da nije sposobna da se organizuje kao država.

* GLAS: Dosta gafova i loših poruka napravljeno je zbog neusaglašenog djelovanja i istupa na međunarodnom planu. Koliko su takvi istupi nanijeli štete BiH?

ŽIVKOVIĆ: Mislim da je u posljednje četiri godine spoljna politika BiH bila katastrofalna zahvaljujući pojedincima u Predsjedništvu i ministru inostranih poslova Svenu Alkalaju. Osim debalansa u DKP mreži i narušene nacionalne strukture, osim zatvaranja DKP mreže na cijelom jednom kontinentu - Južnoj Americi, a otvaranja u svim islamskim zemljama, iznošenje stavova samo jednog naroda u svijetu, pogrešna kadrovska politika poput rješenja na koje su postavljeni Arnauti, nanijele su nesagledivu štetu ugledu BiH u svijetu. Ne samo da su narušeni interesi Srba i Hrvata, ovakvim djelovanjem ne vidim da je poboljšan ugled Bošnjaka. Ovim su samo dokazali da je BiH neozbiljna zemlja. Svi oni koji su se zalagali za to da BiH ima samo jednog predsjednika pokazali su na šta bi ona ličila kada bi se on birao većinski. Svi koji su se nekada i zalagali za tu opciju odustali su od nje, jer bi jedan predsjednik predstavljao samo jedan narod. Takvi istupi su tokom ove godine debelo narušili ugled BiH koja želi da kaže da je država.

* GLAS: U mnogim institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje ili RAK ne dolazi do imenovanja direktora, u Spoljnotrgovinskoj komori je takođe alarmantno stanje. Kako komentarišete te činjenice?

ŽIVKOVIĆ: To su samo neke, a tu valja pomenuti i Regulatornu agenciju za komunikacije i cijeli niz institucija koje su trebalo da funkcionišu u interesu svih građana, entiteta i BiH u cjelini. Jedina moguća politika u BiH je politika čistih računa. Kada je riječ o UIO za koju se činilo da je dobar projekat, ispostavilo se da je sada pokazala pravo lice i da centralizacija i samovolja ne mogu da donesu dobro BiH. Bojim se da ove institucije neće biti faktor stabilnosti u BiH nego faktor sukoba i razmimoilaženja. Sama činjenica da se ne dopušta izbor direktora u UIO i drugim institucija jasan je signal da se u tim institucijama nastoji sakriti kriminal i rođačko-kumovske veze.

* GLAS: Upravni odbor Savjeta za primjenu mira (PIC)oglasio se saopštenjem da budžet institucija BiH za iduću godinu ne smije biti smanjen. Kako komentarišete to upozorenje?

ŽIVKOVIĆ: PIC je virtuelna institucija koja ne treba da postoji. Kako je mir u BiH implementiran morali bi ili da promijene ime ili da se ugase. Ne vidim kakve veze PIC ima sa budžetom i ne vidim razloga zbog koga se on bavi budžetom u BiH. To je stvar unutrašnjih faktora u BiH. Entiteti su ti koji kroz Fiskalni savjet treba da kažu koliko u ovakvoj finansijskoj situaciji od entiteta, iz kojih se ubire porez treba odvojiti za državu. Mora se vidjeti kakve koristi BiH ima od recimo od Savjeta za potrošače, Agencije za privlačenje stranih investicija i kojekakvih drugih institucija za koje građani ne znaju ni da postoje, jer od njih ne vide nikakve koristi samo služe za bespotrebno trošenje novca koje na kraju treba da se zaustavi. Institucije bez ikakvih efekata i rezultata ne trebaju nikome, a BiH ponajmanje. Njih treba ili ukinuti ili privremeno zatvoriti dok se ne vidi šta dalje sa njima kako bi entiteti koji snose najveći teret imali više finansijskih sredstava. Nije posao PIC-a da odlučuje o budžetu. Na entitetima je da se dogovore koliko novca mogu da izdvoje za zajedničke institucije, a kada se dogovore te institucije moraju racionalno da ga troše, a ne da ga arče kako kome padne na pamet.

* GLAS: Kako komentarišete ocjene da je zvanični Beograd danas više usredsređen na Sarajevo nego na Banjaluku?

ŽIVKOVIĆ: Srbija jeste najznačajniji faktor u regionu i želi da ubrza svoj put ka EU. U svemu tome zvanični Beograd ne okreće leđa RS, nego je riječ o odgovornoj politici Beograda prema državama u susjedstvu. To ni u kom slučaju ne remeti dobre ekonomske i sve druge odnose Beograda i RS što dokazuju brojni sastanci najviših zvaničnika RS i Srbije koji promovišu i konkretizuju specijalne veze RS i Srbije. Uspostavljanje dobrih veza Srbije sa BiH nije opasnost za RS.

* GLAS: I zvanični Beograd i zvanični Zagreb pokazali su dobru volju za jačanje odnosa sa svojim susjedima pa samim tim i sa BiH. S druge strane, pojedinim bošnjačkim liderima je i danas izgleda bliža Turska i neke islamske zemlje od Srbije i Hrvatske?

ŽIVKOVIĆ: Našim narodima i u prošlosti, sada, a i u budućnosti nije sreća tražiti veće prijatelje daleko od granica BiH. BiH su daleko korisnije bolje veze sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom nego sa Amerikom, Kinom, Rusijom ili Turskom. Dobre veze sa onima koji su daleko neće donijeti dobro BiH ako su veze sa susjedima loše. Uticaj Turske na ovim prostorima treba da se uzima sa oprezom. Pozivanje na otomansku imperiju i na zajedničku istoriju nije dobar put i trasa ulaska i uticaja Turske na ove prostore. Ta zajednička istorija, osim što je bila zajednička, bila je i krvava. BiH treba da se okrene susjedima i EU. Turska nam nije potrebna kao protivnik nego kao prijatelj, ali ona u ovom regionu ne treba da bude glavni činilac. S druge strane, OHRabrujuće izjave predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadića i Ive Josipovića treba da se pretoče u konkretne dogovore i sporazume i sva otvorena pitanja koja postoje između nas i naših susjeda treba da se hitno rješavaju prije nego što bilo koja od ovih zemalja uđe u EU, jer će to poslije toga biti daleko kompleksnije i teže. BiH u svim otvorenim pitanjima sa susjedima mora da ide sa jasnim stavom, jer se od Srbije i Hrvatske ne može očekivati da to riješe sami.

* GLAS: Kakvu BiH vidite poslije izbora?

ŽIVKOVIĆ: Komplikovaniju nego što je sada. Otvara se pitanje sa kim će se napraviti vlast u BiH ako to ne bude SNSD. Iz RS je potrebno pet poslanika da bi se formirala vlast i donosili zakoni. SNSD će poslije izbora dobro razmisliti na koji način i da li će participirati u takvom društvu, da li će u poziciju ili opoziciju.

Dejton preveden

* GLAS: Dokle se stiglo sa prevođenjem Dejtonskog sporazuma i kada bi najviša zakonodavna institucija u BiH mogla svečano da ga potvrdi? SNSD je finansirao prevod ovog najvišeg akta o svom trošku. Koliko je novca za to izdvojeno?

ŽIVKOVIĆ: Nadam se da će se verifikacija Dejtonskog sporazuma naći ako ne na sjednici Parlamenta 30. juna, a onda na prvoj sjednici u julu. Prevod na srpski jezik je završen i u toku je prevođenje na druga dva jezika i sigurno će to biti okončano do kraja ovog mjeseca. Potvrda Dejtona u Parlamentu BiH je prilika za sve da se izjasne o tome da li podržavaju ovaj najviši akt ili ne. Na kraju, on treba da bude potvrđen i objavljen na sva tri jezika u "Službenom glasniku", što je i obaveza BiH prema Pariskom sporazumu, ali i obaveza svih nas koji polažemo zakletvu kada preuzimamo dužnost, a nemamo ga u originalnoj formi. Prevod Dejtona na sva tri službena jezika u BiH koštao je između šest i sedam hiljada maraka. Napravljena su dva ugovora, jedan za prevod na srpski i drugi ugovor za prevod na druga dva jezika i to je poklon BiH od Kluba SNSD-a, mada je to trebalo da učini ili Predsjedništvo BiH ili Ministarstvo pravde BiH.

Dudaković

* GLAS: Stranka za BiH, koja je u parlamentarnoj većini, u svoje redove primila je ratnog komandanta Petog korpusa Armije RBiH Atifa Dudakovića, osumnjičenog za ratne zločine?

ŽIVKOVIĆ: SBiH je uvijek imala šaroliko društvo u svojim redovima. Ne čudi me da se upravo u ovoj stranci našao i taj ratni kadar. Veći poraz za institucije BiH je to što protiv Dudakovića nije podignuta optužnica i komentar glavnog tužioca BiH Milorada Barašina koji tvrdi da video-snimak u kome se čuju i vide Dudakovićeve naredbe nije dovoljan za podizanje optužnice. Postavlja se pitanje kakvi to dokazi trebaju Tužilaštvu BiH da bi se optužnica podigla? Očigledno je da Tužilaštvo BiH ne radi svoj posao i da se mnogi predmeti poput Dudakovića drže u ladicama. Sve više vjerujem da protiv Dudakovića optužnica nikada neće biti podignuta, kao što nije podignuta ni protiv Ganića i drugih Bošnjaka koji su činili zločine u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.