Milorad Živković: OHR i Ustavni sud BiH odgovorni za radikalizaciju situacije

To je u intervjuu "Glasu Srpske" izjavio zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Milorad Živković.

Naglasio je da je ultimatum visokog predstavnika u BiH Narodnoj skupštini RS da do 11. juna poništi Zaključke o prenosu nadležnosti sa RS na BiH potvrdio činjenicu da BiH nije suverena zemlja.

- To je, istovremeno, potvrdilo i da Evropska unija više nema svog predstavnika u BiH i da su više kaubojske, a manje evropske metode uređivanja BiH ponovo na snazi. Kancelarija visokog predstavnika i Ustavni sud BiH su najodgovorniji za radikalizaciju političke situacije u zemlji - naglasio je Živković.

* GLAS: Inckov ultimatum mnogi u RS doživjeli su kao nastavak retrogradnih poteza njegovih prethodnika?

ŽIVKOVIĆ: Dešavalo se u prošlosti da se osporavaju zakoni, odluke i imenovanja, ali ne i zaključci, i nakon ovakvog reagovanja ostalo je malo prostora za kompromisno rješenje.

Nadam se da Incko zna šta radi jer će biti direktno odgovoran za radikalizaciju političke situacije u BiH, što će značajno opteretiti atmosferu pred eventualne razgovore o promjeni Ustava.

* GLAS: Incko je, osim ultimatuma, zaprijetio da će razmisliti o upotrebi "bonskih ovlašćenja" ako NSRS ne postupi u skladu sa njegovim pismom?

ŽIVKOVIĆ: Tako se odnositi prema zakonodavnom tijelu jedne zemlje nije primjereno i nije evropska praksa. To nam pokazuje da BiH nije suverena zemlja i da su ponovo na snazi kaubojske metode rješavanja važnih pitanja.

* GLAS: Zabrinjavajuće je to da se, od nedavne priče o gašenju OHR-a i ubrzanju evropskog puta, u BiH opet prijeti "bonskim ovlašćenjima"?

ŽIVKOVIĆ: To je retrogradni demokratski proces koji oduzima mogućnost domaćim snagama da do kompromisa dođu teškim radom i pregovorima. Istovremeno, nadam se da su ta vremena iza nas i da je svima jasno da bez konsenzusa tri naroda o ključnim reformama BiH nema unutrašnji legitimitet. Bez tog legitimiteta, živeći kao protektorat OHR-a, BiH kao država ne može funkcionisati.

* GLAS: Srpska se ponovo okrivljuje za sve loše u BiH i za "usporavanje evropskog puta BiH", iako je pokazala spremnost za rješavanje problema i, za razliku od FBiH, ima stabilnu ekonomsko-političku situaciju?

ŽIVKOVIĆ: Svi dobronamjerni su svjesni da su najveći problemi u funkcionisanju BiH stacionirani u Federaciji BiH. Samo stalni pritisak na RS te probleme drži u drugom planu, ali je sve teže objasniti kako je RS kriva zbog neformiranja vlasti u Mostaru, za probleme sa federalnim budžetom i socijalnim potraživanjima, neispunjavanje odluka Ustavnog suda BiH, pravljenje jednonacionalnih gradova, sredina, širenje škola po principu dvije škole pod jednim krovom, praktikovanje i nametanje ekstremnog poimanja vjere...

Problema je puno, ali je prećutan dogovor unutar FBiH da se oni ne iznose dok je RS u fokusu negativne kritike međunarodne zajednice. Takav neiskren odnos prema RS je poguban za traženje najboljeg rješenja za sve u BiH.

* GLAS: U sjenci Inckovog ultimatuma NSRS, prošla je izjava američkog ambasadora u BiH Čarlsa Ingliša da "BiH ne mora sa dva entiteta ući u EU".

ŽIVKOVIĆ: Ambasadori i visoki predstavnici dolaze i prolaze, a mi ostajemo na ovim prostorima da živimo. Nisam od onih koji voli da dijeli lekcije drugima, ali mi se čini da izjave nekih osoba ne pristaju dužnostima koje obavljaju u BiH.

* GLAS: Prvi čovjek Tužilaštva BiH Milorad Barašin kazao je da je i dalje potrebno da u pravosuđu BiH ostanu međunarodne sudije i tužioci. Ima li potrebe za tim?

ŽIVKOVIĆ: Stav SNSD-a je jasan. Međunarodne sudije i tužioci su dio političkog pritiska međunarodne zajednice na domaće političare, nisu potrebni u BiH i treba im se zahvaliti na dosadašnjem radu.

* GLAS: Osporavali ste ustavnost člana 13. Zakona o Sudu BiH, ali je Ustavni sud donio drugačiju odluku. Da li je time povećana opasnost od mogućnosti montiranih sudskih procesa, a po političkim nalozima iz Sarajeva?

ŽIVKOVIĆ: Iako ne mogu da komentarišem odluke Ustavnog suda, mogu da komentarišem njegov rad i smatram da je Ustavni sud u BiH trenutno najodgovornija ustanova, pored OHR-a, za radikalizaciju političke situacije, za ličnu nesigurnost građana i za ekonomsku nestabilnost države, sa nesagledivim posljedicama po fiskalnu održivost u budućnosti. Mislim da nije opravdao svoje postojanje, da je uticaj međunarodnog faktora u formi političkog pritiska na sam rad Suda presudan i da je nanio neprocjenjivu štetu svima u BiH.

* GLAS: Kada bi u Parlamentu BiH mogli da budu usvojeni preostalih pet zakona neophodnih za liberalizaciju viznog režima?

ŽIVKOVIĆ: Savjet ministara BiH u četvrtak je dostavio Parlamentu usaglašene verzije spornih zakona, uz zahtjev za razmatranje po hitnom postupku i oni će biti uvršćeni na prvu narednu sjednicu, zakazanu za 10. jun.

* GLAS: Šta je sporno u zakonima potrebnim za liberalizaciju viznog režima kada je riječ o zaštiti interesa Srpske i šta je prepreka njihovom usvajanju?

ŽIVKOVIĆ: Kada je riječ o Prijedlogu zakona o prevozu opasnih materija, koji je usvojen preglasavanjem srpskih ministara, MUP RS je obavijestio nadležne institucije RS i BiH da neće učestvovati u izradi pomenutog zakona (kao i zakona o oružju) i podzakonskih akata, iz razloga što bi donošenje tih zakona na nivou BiH predstavljalo prenos nadležnosti u proceduri koja je u suprotnosti sa Ustavom BiH i Zaključcima NSRS, prema kojima se se odlukama i pojedinačnim reformama raznih oblasti ne može vršiti prenos nadležnosti dok se to ne reguliše ustavnim reformama. Predmetna oblast je regulisana važećim Zakonom o prevozu opasnih materija RS.

Prudski proces

* GLAS: Šta očekujete od najavljenog sastanka lidera SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH, Milorada Dodika, Sulejmana Tihića i Dragana Čovića, 14. juna u Banjoj Luci?

ŽIVKOVIĆ: Prevelika očekivanja nisu dobra. Neke su teme otvorene i potrebno ih je dodatno obraditi, sa tendencijom da se zatvaraju teška pitanja jedno po jedno. Pozdravljam nastavak razgovora, ali s obzirom na atmosferu koja se pravi, veoma sam suzdržan u vezi sa početkom razgovora o ustavnim promjenama.

Međunarodna pravna pomoć

* GLAS: Šta je bilo sporno u Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima?

ŽIVKOVIĆ: Taj zakon je u formi prijedloga došao u parlamentarnu proceduru, sadržavajući nekoliko spornih odredbi koje su narušavale principe zakona koji se, opet, nisu mogli amandmanski ispraviti, jer je koncept u startu bio loš.

Naime, usvajanje ovog zakona uslovljavalo je i izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku RS, što bi imalo za posljedicu gubitak nadležnosti u određenim oblastima Ministarstva pravde RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.