Mile Banika: Potrebno uvesti red među službenicima PURS-a

Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” direktor Poreske uprave Republike Srpske Mile Banika.

- Lani je ukupan iznos pričinjene štete za budžet RS bio 2.898.000 maraka - istakao je Banika.

Dodao je da Poreska uprava stalno sarađuje sa nadležnim tužilaštvom na otkrivanju organizovanog ili pojedinačnog kriminala.

- U slučaju “Patriot presa” smo utvrđivali kako je sproveden stečajni postupak u ovoj firmi i kako je Poreska uprava doprinijela da dođe do tog stečajnog postupka. Utvrdili smo da nisu sprovedene adekvatne mjere naplate od tadašnjih izvršilaca u Poreskoj upravi. Sigurno ćemo se obračunati sa ovakvom dvostrukom igrom pojedinih ljudi u Poreskoj upravi - istakao je Banika.

* GLAS: Predsjednik RS Milorad Dodik nedavno je uputio pismo kojim je pozvao na intenzivniju borbu protiv kriminala. Šta će Poreska uprava Republike Srpske konkretno da uradi po tom pitanju?

BANIKA: Stalno sarađujemo sa nadležnim tužilaštvom na otkrivanju organizovanog ili pojedinačnog kriminala i potpuno smo otvoreni i spremni za saradnju sa svim drugim organima po tom pitanju, ali i u borbi protiv korupcije. Tu mislim na kvalitet i blagovremenost izvršavanja službenih radnji svakog državnog službenika, svjesnog zadržavanja rješavanja zahtjeva građana, zloupotrebe položaja radi ostvarivanja privatnih ciljeva i slično. Nastojimo da uvedemo red i među našim službenicima i pomoću mehanizma interne kontrole stalno kontrolišemo njihov rad, pa smo prošle godine imali nekoliko disciplinskih postupaka.

* GLAS: Poresku upravu RS, upravo zbog njenih službenika, potresala je afera u vezi sa “slučajem Patriot presa” kada je utvrđeno da su pojedini službenici propustili da naplate porez od ovog preduzeća dok je to bilo moguće. Kako komentarišete taj propust Uprave?

BANIKA: U slučaju “Patriot presa” smo utvrđivali kako je sproveden stečajni postupak u ovoj firmi i kako je Poreska uprava doprinijela da dođe do tog stečajnog postupka. Utvrdili smo da nisu sprovedene adekvatne mjere naplate od tadašnjih izvršilaca u Poreskoj upravi, ali, nažalost, nijedan od tih izvršilaca više ne radi kod nas. Kako prekršaj zastarijeva za godinu, disciplinsko gonjenje tih ljudi je zastarjelo i mi smo taj materijal u cjelosti dostavili nadležnom tužilaštvu. Po nama, sigurno je od strane određenih službenika Poreske uprave propušteno da se na vrijeme naplati ta obaveza i imamo sumnju da od stečajne mase nije od stečajnog upravnika prikazana sva imovina u tom stečajnom postupku. Stečajni upravnik za tu firmu je bio sadašnji naš službenik, koji je upravo sada ponovo stečajni upravnik u tome. U to vrijeme nije radio u Poreskoj upravi nego je naknadno došao. Sigurno ćemo se obračunati sa ovakvom dvostrukom igrom pojedinih ljudi u Poreskoj upravi.

* GLAS: Šta ste uradili po pitanju tog stečajnog upravnika koji sada radi kod vas, a umiješan je u “slučaj Patriot pres”?

BANIKA: To je Milivoj Pećo, koji trenutno radi kod nas, ali u firmu je došao 2007. godine. U tom momentu nije se vodila istraga u “slučaju Patriot presa” pa se nije ni znalo za njegovu odgovornost u tom slučaju. Mi iznutra možemo samo da vodimo disciplinski postupak, a protiv njega je pokrenut.

* GLAS: Ko su drugi službenici za koje ste utvrdili da su odgovorni za “Patriot pres”?

BANIKA: O tome ne bih da govorim, naročito zbog toga što neki od njih više nisu među živima.

* GLAS: Iako vi nemate načina da pokrenete disciplinski postupak protiv osoba koje su zloupotrijebile položaj u “slučaju Patriot presa”, šta ste uradili da oni ipak budu sankcionisani za zloupotrebu položaja?

BANIKA: U izvještaju koji smo dostavili tužilaštvu radi donošenja tužilačke odluke naveli smo ko su lica koja su učestvovala u tome postupku i oni su sigurno izvagali da li ima dovoljno dokaza protiv njih. Nama je predmet vraćen i na tome sada stvari stoje.

* GLAS: Ranije je bilo najava da je moguće da se blokiraju računi za više od 100 preduzeća koja nisu redovno uplaćivala poreze i doprinose. Šta s tom inicijativom i hoće li biti takvih blokada?

BANIKA: Mi to radimo permanentno. U prošloj godini smo pokrenuli 18.802 postupka prinudne naplate na ukupan iznos od 120 miliona KM, a u 2009. smo imali 11.330 i na ukupan iznos od 70 miliona KM. Smetnje i zadržavanja u naplaćivanju duga stvaraju i odluke Vlade RS o reprogramima. Sada imamo na snazi 314 sporazuma o dugoročnom reprogramu poreskih obaveza na ukupan iznos duga od 280 miliona maraka. Pored toga, 291 preduzeće u RS se trenutno vodi u stečaju i njihove obaveze iznose 261 milion maraka. Obaveze nesolventno proglašenih obveznika su oko 100 miliona maraka, a njih trenutno ima oko stotinu. Geneza najvećeg dijela poreskog duga koji se sada vodi u evidencijama Poreske uprave RS je iz 2005. i ranijih godina i to je 95 odsto poreskog duga koji mi sada imamo. Razlog tome je neozbiljnost koja je bila prisutna i od strane ranijih kontrolnih organa, odnosno Finansijske policije i Uprave prihoda, i vjerovatno neodgovornost njihovih menadžmenata. Kada je u pitanju dug, mi smo u posljednje tri godine zaustavili njegov rast i uveliko ga smanjili. Dug koji smo naslijedili, u posljednje tri godine smanjen je za 100 miliona maraka. Ipak, veliki dio preduzeća neće moći da ga izmiri.

* GLAS: Ko su najveći dužnici danas?

BANIKA: Najveći dužnici su iz perioda 2005. godine i nemamo nekih novih velikih poreskih dužnika. Dužnici iz ranijih godina su “Novoteks” iz Trebinja, koji duguje 20 miliona maraka i nad njim je pokrenut stečajni postupak, zatim “Darko produkt” iz Laktaša, koji je “fantomska firma” i duguje 14,8 miliona maraka, pa “Premijum” iz Trna sa 13,2 miliona maraka duga, nad kojim je pokrenut stečajni postupak, “Lignošper” iz Novog Grada sa dugom od 12,7 miliona maraka, “Sava” iz Bijeljine koja duguje 11,6 miliona maraka i ovaj poreski obveznik je još u stečaju. “Balkal” iz Banjaluke ima dugovanja od 10,8 miliona maraka, “Proleks” iz Kotor Varoša duguje 10,6 miliona maraka, “Famos” iz Istočnog Sarajeva 9,7 miliona maraka, “Ekstra trgovina” 9,6 miliona maraka, a “Kompanija Kušljić” 9,4 miliona maraka.

Trenutni iznos potraživanja Poreske uprave je oko 1,170 miliona maraka, a prije tri godine je iznosio 1,270 miliona maraka.

* GLAS: Koliko ste do sada registrovali fantomskih firmi?

BANIKA: Prije dvije godine smo radili analize i utvrdili da takvih firmi u Republici Srpskoj ima oko 350 i svima smo oduzeli jedinstvene identifikacione brojeve, ali su ostali njihovi dugovi. Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da takvih firmi nema registrovanih i u godinama poslije 2008, ali one se sada više registruju radi ignorisanja indirektnih poreza. U posljednje dvije godine nismo oduzeli nijedan jedinstveni identifikacioni broj baš u postupku da smo ustanovila da firma želi da stvori neke brze obaveze u oblasti direktnih poreza, ali ne kažem da nema takvih firmi.

* GLAS: Koliko je Poreska uprava u prošloj godini podnijela prijava zbog utaje poreza?

BANIKA: Nadležnim tužilaštvima u prošloj godini smo podnijeli ukupno 16 izvještaja protiv 23 lica. Od toga 12 izvještaja je podneseno zbog osnova sumnje da su počinjena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja, dva zbog osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo utaja poreza i doprinosa i dva izvještaja zbog podnošenja lažne poreske prijave. Ukupan iznos pričinjene štete za budžet RS je 2.898.000 maraka. Svih 16 izvještaja prihvaćeno je od strane tužilaštva, što govori da smo ih kvalitetno pripremili. U ovoj godini imamo već tri ili četiri izvještaja koja smo podnijeli tužilaštvu, a jedan od slučajeva je firma “Bobana” iz Novog Grada, gdje smo, u saradnji sa poreskim vlastima Italije, ustanovili da je ova firma utajila blizu pola miliona maraka po osnovu izvoza ogrevnog drveta.

* GLAS: Rok za prijavu poreza na nepokretnosti ističe 31. marta. Kada ćete početi sa naplatom poreza?

BANIKA: Dosadašnji zakon bio je primitivno rješenje jer se porez naplaćivao na kvadraturu neke nekretnine pa je bio jednak i u Banjaluci i u manjim mjestima RS. To nije bilo pravedno i novi zakon preferira oporezivanje po vrijednosti i to će biti pravednije rješenje. Očekuje se da će tu biti mnogo veći prilivi budžetima lokalnih zajednica, s obzirom na to da je porez na imovinu porez koji u cjelosti pripada budžetima lokalnih zajednica. Na taj način će se ukinuti i neki kvaziporezi, kao što je dosadašnje oporezivanje nekretnina svaki put kada se ona prodaje. Naplata poreza će početi od 2012. godine, ali da bi to počelo, mi moramo na bazi dosadašnjih prijava nekretnina da uspostavimo fiskalni registar nekretnina koji podrazumijeva unos podataka iz tih prijava. Lokalne zajednice do kraja ove godine moraju da donesu svoje stope koje se kreću u rasponu od 0,05 odsto do 0,5 odsto, a one će da odrede visine tih stopa prema svojoj projekciji i potrebi svojih budžeta. Kada budu utvrđene stope, dostaviće ih nama, a mi ćemo na bazi pokazatelja koje imamo u dosadašnjim prometima nekretnina procijeniti tržišne vrijednosti i to će biti osnovica putem koje će se ustanoviti kolika je poreska obaveza za svaku nekretninu. Najkasnije do 31. marta iduće godine od Poreske uprave poreski obveznici će dobiti poreske račune o visini svoje poreske obaveze, koju će moći da plate u dva navrata. Prvu ratu do 30. juna, s tim da ona ne može biti manja od 50 odsto od utvrđenog poreza, a drugu do kraja godine.

Poreske prijave

* GLAS: Koja ste zakonska rješenja primijetili kao manjkava i koja bi trebalo doraditi da bi prikupljanje poreza i prihodi u budžet bili veći?

BANIKA: Trenutno imamo 25 propisanih poreskih prijava i obrazaca i treba poraditi na tome da se taj broj smanji i da se pojednostave procedure. Veoma smo aktivno uključeni u izradu novog zakona o poreskoj upravi, koji će dati osnova da se u budućim zakonskim i podzakonskim aktima te procedure smanje. Bilo bi dobro da se posebnim zakonom o poreskom sistemu, koji mi preferiramo i predlagaćemo ga ubuduće, odredi ko sve može i u kojim oblicima uvoditi porez. Na taj način bismo suzili mogućnosti da se u svakom od propisa uvodi poneki porez.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.