Milan Rodić: Hrvatska će Srbima morati da vrati otete stanove

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Srpske narodne stranke koja djeluje u Hrvatskoj Milan Rodić.

* GLAS: Hrvatske vlasti donijele su uredbu koja se odnosi na otkup stanova koji je ranije bio nemoguć, a odnosi se na stanove u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu, na nosioce stanarskih prava, koji nikada nisu ni napuštali svoju imovinu. Time nisu obuhvaćeni Srbi koji su tokom rata morali da napuste svoje stanove. Kako to komentarišete?

RODIĆ: To je jedan dio uspjeha kada je riječ o otkupu stanova. Međutim, najveći problem imaju ljudi kojima su stanovi bespravno oduzeti, a koji treba da budu vraćeni. U vezi s tim vlasti će morati da donesu odluku, jer će ti stanovi morati biti vraćeni i pod pritiskom međunarodne zajednice i Evropske unije, jer su bespravno i nezakonito oduzeti pripadnicima srpskog naroda. Najveći broj ovih stanova nalazi se u gradovima. O tome niko ništa još ne govori, ali mislim da će to morati biti riješeno - ako ne u ovom sazivu, onda u sljedećem sazivu Sabora. Ako srpska opozicija i mi iz SNS-a uđemo u Sabor, to će biti jedan od naših osnovnih ciljeva - povratak tih stanova. Ako ne istih, onda ćemo zahtijevati da se naprave stanovi u onom obimu i kvadraturi u kojoj su i bili, i to bez ikakvog uslovljavanja. Sada se uslovljava time da oni koji žele povrat imovine ne smiju imati nikakvu drugu imovinu. To se nije uslovljavalo u to vrijeme niti drugim građanima Hrvatske, prema tome, ti uslovi nametnuti s ciljem što manjeg povratka imovine i moraće biti ukinuti. Uredba se odnosi samo na jedan dio stanova, dok drugi dio stanova čini daleko veći broj, a oni su oduzimani u velikim gradovima i tu je najveća problematika. Postignuti politički dogovor ni u kom slučaju ne bi smio biti "mazanje očiju" međunarodnoj zajednici, jer ovo će neko pokušati iskoristiti da kaže kako u Hrvatskoj rješavaju ove probleme. Međutim, to ipak nije najveći problem. Oko 35.000 stanova, čak i više prema našim podacima, su nasilno i protivpravno oduzeti i uopšte nisu u projektu otkupa. Tu je glavni problem.

* GLAS: Očekujete li da peticija koju potpisuju Srbi u regionu da se onemoguće ulazak Hrvatske u EU dok ne ispoštuju sva prava Srba, imati nekog uticaja?

RODIĆ: U svakom slučaju, peticija će imati odjeka. Ne možete kršiti osnovna ljudska prava bez posljedica. Povratak Srba u Hrvatsku se sprečava na razne načine, od kojih je najefikasniji neobjavljivanje konačnog spiska osumnjičenih za ratne zločine. Srbi imaju jednu trećinu katastarskog vlasništva u Hrvatskoj. Metodima zakona putem visokih kazni za neobrađivanje putem Zakona o zapljeni, naplatu tih kazni izvršavaju kroz oduzimanje zemljišta. To su strašne stvari, jer nadležni na sve načine izbjegavaju da u potpunosti ispune obaveze. Primjer za to je i Savo Kovačević, Srbin iz Plaškog, koji je dobio četiri hiljade kuna za obnovu kuće koja je u potpunosti srušena. Drugi primjer govori o još jednom Srbinu kojem je pokradena imovina u stolarskoj radionici. Počinilac je pronađen, a državno tužilaštvo protiv njega uopšte nije podiglo optužnicu za pljačku privatne imovine, nego je sud u presudi naveo da troškove postupka mora platiti oštećeni. To nema nigdje, ne može se govoriti o nekom efikasnom pravosuđu ili bilo čemu drugom. Postoji sedam hiljada slučajeva sudskih sporova koje vode Srbi pred hrvatskim sudovima, a stoje neriješeni već godinama. To su veliki problemi srpske zajednice.

* GLAS: Kakve odnose imate sa SDSS-om, koji je u vlasti?

RODIĆ: Ima ljudi u SDSS-u sa kojima bi se moglo razgovarati, ali kada gledamo ukupnu politiku koju je SDSS razvio i preko svojih predstavnika u Saboru koji nisu nikada ništa upitali u vezi sa zakonom o nacionalnim manjinama, nije baš pohvalna situacija. Nikoga iz SDSS-a to ne zanima i ne samo to, nego bilo koje druge stvari u vezi sa položajem Srba. Prošlo je 16 godina od rata, a ti ljudi koji su u Saboru već dva mandata i u koaliciji sa vladajućom strankom sada pričaju šta sve treba da urade - pa šta su radili svih proteklih godina?

* GLAS: Veliki je broj Srba iz BiH koji su živjeli i radili u Hrvatskoj, a danas nemaju nikakva prava. Mogu li oni, prema Vašem mišljenju, očekivati da će njihov status u budućnosti biti riješen?

RODIĆ: Ovo je predizborna godina u kojoj pripremamo neke stvari. Imamo još određene unutrašnje probleme, jer jedan dio ljudi ide jednim drugim putem koji smatram da nije ispravan, s obzirom na to da ih u jednom dijelu ne zanimaju problemi Srba - najosnovnije i esencijalne stvari poput povratka imovine, povratka na svoja ognjišta, zapošljavanje, konvalidacija, koja posebno muči Srbe koji su radili u Hrvatskoj, a koji ne mogu ostvariti svoja osnovna socijalna i radna prava, koja je svaka država dužna da ispoštuje prema drugoj državi. U Hrvatskoj pravo konvalidacije nije nikada došlo na dnevni red, niti je priznato. To će biti još jedna stvar koju će SNS zajedno sa našim drugim strankama i uglednim intelektualcima nastojati otvoreno da riješi.

* GLAS: Kako ocjenjujete položaj Srba u Hrvatskoj?

RODIĆ: Položaj Srba u Hrvatskoj je katastrofalan. Srbi nigdje ne mogu da dobiju posao, bez obzira na profil i obrazovanje. Istina, djelimično je tome doprinijela i ekonomska kriza, ali i prije krize i sada iza nje, taj odnos nadležnih prema zapošljavanju Srba je maćehinski. Drugi problem je loša ili nikakva obnova imovine. Vršen je pritisak i od strane međunarodne zajednice da se uradi otkup stanova onim ljudima srpske nacionalnosti koji žele da se vrate. Smanjuje im se kvadratura, niko ne gleda na to da je neko nekome uzeo stan i to je prošlo nekažnjeno. Niko se nije sjetio, niti želi da se sjeti da kaže da su ti ljudi tokom svog radnog vijeka u bivšoj Jugoslaviji odvajali tri odsto od dohotka za stambenu izgradnju, odnosno ulagali su u te stanove. Treba insistirati na tome da država vrati stanove sa istom kvadraturom koju su Srbi imali prije nego što ih je neko bespravno istjerao i oduzeo ih.

* GLAS: Kakva je bezbjednosna situacija za Srbe?

RODIĆ: Bezbjednosna situacija u Hrvatskoj za Srbe se umnogome popravila. Sada se može doći u Hrvatsku sa srpskim i bh. tablicama bez problema. Jedini dio za koji će vlast morati da uloži puno napora jeste Dalmacija, posebno Zadarska i Splitska županija. Tamo je i dalje prisutna velika isključivost u odnosu na Srbe koji dolaze kao turisti ili žive tamo. U Zadru je bilo mnoštvo fizičkih napada na Srbe, rušenje spomenika, grobalja. Nadležni bi, da ima volje za to, veoma brzo represivnim aparatom riješili ovaj problem. Policija može veoma brzo da reaguje i nađe počinioce, međutim, to nekome ne odgovara. Ne može se reći da se u jednoj državi, koja je kandidat za EU, već godinama ljudi fizički napadaju Srbe koji se vraćaju na svoja ognjišta, uništavaju im imovinu, to ne može procesuirati. Ipak, u Slavoniji, predjelu oko Zagreba, Gorskom Kotaru, Istri i ostatku primorja mnogo je učinjeno i tu se Srbi osjećaju bezbjedno.

* GLAS: Kako biste ocijenili proces povratka u Hrvatsku?

RODIĆ: U vezi sa samim povratkom Srba u Hrvatsku desila se jedna katastrofalna stvar. Nije se trebalo dogoditi da se donatorska konferencija, za koju tvrdim da neće sabrati niti stoti dio sredstava koja su potrebna da se problem riješi, iznese sa terena Hrvatske, čiji je to problem, u Srbiju. Ako su njihove kuće u Hrvatskoj onda je osnovni zadatak Hrvatske da tim ljudima vrati njihovu imovinu i sva stečena prava koja su imali u ovoj zemlji. Međusobni dobri odnosi Srbije i Hrvatske su temelj mira na Balkanu. Ti odnosi moraju biti dobri, ali se treba boriti za interese srpskog naroda iz Hrvatske.

* GLAS: Učestali su sastanci predsjednika Srbije Borisa Tadića i Hrvatske Ive Josipovića i njihove posjete BiH?

RODIĆ: Srbi u Hrvatskoj su zadovoljni što je na mjesto predsjednika došao Ivo Josipović, koji je u vrlo kratkom vremenu spustio tenzije i krenuo nekim drugim putem. Došao je i u Republiku Srpsku i sastao se sa predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom, što je ranije bilo nezamislivo, ali on je to uradio. Sasvim je sigurno da njegovi susreti sa Tadićem i posjete BiH vode pomirenju u regionu. Međutim, moram istaći da postoje i neke druge stvari koje nisu prikazane, kao što su loši uslovi u kojima Srbi žive. Prilikom posjete Hrvatskoj delegacija Srbije odvedena je u kuću Srba koji imaju maltene "Bidermajerov" namještaj i "Cepter" posuđe. Trebalo je da odu kod Save Kovačevića, koji živi u ruševini, da se prikaže u kakvim uslovima žive Srbi, jer je takvih u stvari više od 90 odsto.

Ratni zločini

* GLAS: Očekujete li da će Hrvatska početi da sarađuje sa zemljama u regionu kada je riječ o zločinima u proteklom ratu?

RODIĆ: To je veoma veliki problem. Smatram da postoji volja vlasti za to, ali u ovom trenutku, dok ne prođu izbori, mislim da neće biti ništa od toga. Velika je populacija hrvatskih branilaca koji su najosjetljiviji kada je riječ o ovom problemu. Svi koji su bili u ratu su osjetljivi na to pitanje, tako da neko poboljšanje kada je riječ o procesuiranju osumnjičenih za zločine nad Srbima u Hrvatskoj ne očekujem ove godine i sasvim sam siguran da se time za sada niko neće baviti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.