Meso za ručak, soja drugi put

Istina je da mnogi ljudi hranu povezuju sa zadovoljstvom, uživajući u ukusu i ne razmišljajući mnogo o zdravlju. U borbu protiv nezdrave hrane odlučno su krenule slavne holivudske zvijezde, rušeći mit o Amerikancima koji uživaju u fast-fud delikatesima.

Jedna od zvijezda koja strogo vodi računa o tome šta jede je pop ikona Madona, koja, iako je prešla pedesetu, ima tijelo na kome mogu da joj zavide mnogo mlađe poznate koleginice. Neki za Madonin dobar izgled "optužuju" košer ishranu. Košer je, u stvari, hrana koja se priprema prema strogim jevrejskim pravilima, gdje se u "čiste" životinje ubrajaju samo sisari i biljojedi (ovca, koza, krava).

Košer vole Paris Hilton, Bono Voks, Donald Tramp, kao i mag Holivuda Stiven Spilberg. U Holivudu se košer danas smatra jednim od glavnih trendova, pa se čak i "obični" ljudi okreću ovom načinu ishrane.

Međutim, zdrava ishrana još nije dobila na značaju u Republici Srpskoj, gdje se malobrojni ljudi okreću ovom načinu života.

- Sve više ljudi u Republici Srpskoj traži savjete za ishranu. Ipak, najčešće se javljaju oni koji imaju zdravstvene probleme. Činjenica je da dosta ljudi kod nas i ne zna da postoje savjetovališta za ishranu u Srpskoj. Stalan porast broja gojaznih, te bolesti koje su češće kod gojaznih (npr. šećerna bolest, bolest krvnih sudova, infarkt, povišen krvni pritisak, neki karcinomi...), sami po sebi dokazuju da se dosta ljudi kod nas nepravilno hrani - kaže prim. dr Biljana Suzić, pedijatar, subspecijalista ishrane.

Sa druge strane, ipak se primjećuju odjeci svjetske priče o tome da bi trebalo ozbiljno povesti brigu o načinu ishrane.

- Trendovi o zdravoj ishrani počinju da se osjećaju i kod nas, i prisutniji su nego prije. Ljudi su bolje obaviješteni, interesuju se više i prihvataju ih. Iako je moja subspecijalizacija obuhvatila edukaciju ishrane i za odrasle i za djecu, zaposlena sam na Klinici za dječije bolesti i moji pacijenti su djeca i mladi do 18 godina. Većinom oni dolaze i sa njima volim da radim - istakla je Suzićeva i dodala da su joj po nutricionističke savjete dolazili i ljudi koji se bave javnim poslovima.

Dok Holivud i razvijenije zemlje trese groznica o zdravoj hrani, kod nas ljudi uživaju u fast-fudu, koji najčešće jedu u kratkim pauzama na poslu ili školi, pa čak i na ulici.

- Razni trendovi o ishrani koji dolaze sa zapada donose i neke negativne posljedice. Najočitiji primjer je tzv. brza hrana (fast food), koju su, nažalost, naša djeca rado prihvatila, a mi napravili prostor da im je dostupna. Danas se ona nudi djeci u školama za užinu ili u brojnim kioscima koji se nalaze oko škole - naglašava Suzićeva.

Prema njenima riječima, posljedice koje brza hrana ostavlja na djecu su brojne. To je porast gojaznosti, djeca koja imaju povišen krvni pritisak i masnoće u krvi, deformiteti stopala i kičme i slično.

- U čovjekovoj prirodi je da rado isprobava novo. To nije loše ako se nauči probrati i prihvatiti ono što je dobro i korisno u novom. Nemojte zaboraviti da i cijene utiču na prihvaćenost hrane - ocijenila je Suzićeva prihvatanje različitih načina ishrane, po ugledu na navike svjetskih džetsetera.

Iako je vegetarijanska ishrana dobila na popularnosti tek posljednjih decenija, korijeni su joj u dalekoj prošlosti. Pouzdana saznanja o vegetarijanskoj ishrani sežu unazad nekoliko hiljada godina u Indiju, gdje je vegetarijanstvo bilo i ostalo uobičajeno, kao spiritualna praksa, poznata kao ahimsa (nenasilje). U Evropi, grčki filozof Pitagora, koji je živio krajem 6. vijeka p.n.e., bio je veliki pobornik vegetarijanstva.

Vegetarijanstvo su početkom naše ere zagovarali Eseni, a kasnije Manihejci, bogumili i katari. U 18. vijeku već su bile poznate sve prednosti bezmesne ishrane, koje se i danas navode, što je utrlo put širenju vegetarijanstva u sve zemlje i među sve slojeve ljudi. Žitarice i povrće postali su dostupni gotovo svakom čovjeku. U SAD se danas oko tri odsto stanovništva izjašnjava kao vegetarijanci, sa tendencijom porasta tog broja.

Postoji više vrsta vegetarijanaca, vegani, laktovegetarijanci, ovovegetarijanci, ovolaktovegetarijanci, poluvegetarijanci, peskovegetarijanci. Određena grupa jede samo sirovu hranu (prave hljeb koji se peče na suncu, "sunčani hljeb"), frutarijanci samo voće, a radikalni frutarijanci plodove voća koje je samo palo na zemlju.

- Vegetarijanska ishrana, naročito vegan dijeta, nosi određene rizike jer je deficitarna (deficit vitamina B 12, gvožđa, cinka), što može da dovede do oboljenja. S druge strane, nije zdravo neumjereno uzimati velike količine mesa, što se na ovim prostorima često čini. Ishrana bi trebalo da bude raznovrsna i dobro izbalansirana - savjetuje Suzićeva.

Pobornici zdrave ishrane u SAD mogu da svoj željeni obrok naruče i na kućnu adresu, jer postoji sve više firmi koje se time bave.

Uma Turman, Šarliz Teron, Anđelina Džoli, Vil Ferel i Oven Vilson naručuju zdrave obroke od jedne od najpoznatijih ketering kompanija u Los Anđelesu, "Nutrifit".
Firmu "Nutrifit" osnovala je nutricionista i autor knjiga o zdravom životu Deki Keler, koja je završila Školu kulinarstva "Le Cordon Bleu" u Parizu. Njena kompanija planira obroke za holivudsku elitu na osnovu više od 2.000 recepata.
Ovakvi obroci postali su omiljeni među predstavnicima svjetskog džeta, kao što su Anđelika Hjuston, Ris Viterspun, Dek Blek...

U želji da imaju kvalitetne obroke, holivudske ljepotice i zavodnici, ali i oni manje poznati ljudi, sve češće posežu za "ručkom na adresu".

Svoje mjesto na jelovnicima onih koji brinu o ishrani našla je i soja. Glumica Džulija Roberts svakodnevno pije sojino mlijeko, dok pjevačica Kristina Agilera najviše voli sir od soje. Soja se sve više koristi kao zamjena za mlijeko i meso. U američkim prodavnicama zastupljena je u 2.000 različitih proizvoda. Pored sojinog kornfleksa, hljeba ili paštete, pojavili su se i takvi proizvodi kao što je sladoled od soje. Pržena zrna soje postala su omiljena grickalica mnogih ljudi širom svijeta.

Nadu da će i kod nas hrana postati lijek, a lijek hrana, donose mlađe generacije.

- Trudim se da jedem više puta dnevno. Nekada sam jela samo jednom dnevno, jer jednostavno nisam stizala što zbog predavanja na fakultetu, što zbog ostalih dodatnih aktivnosti. Slabo jedem grickalice, čips nikako. Takođe, ni picu. Ne pijem kafu, niti alkohol, gazirana pića, jedino u slučaju da sam žedna, a ništa drugo osim gaziranog nema. Jednostavno, to su stvari koje ne volim da jedem - kaže banjolučka studentkinja Danijela Ćetković, koja se bavi manekenstvom.

Dodaje da od "nezdrave" hrane jedino voli sladoled i neke kolače, ali u određenim količinama.

- Dan mi ne može proći, a da nisam popila bar jednu šolju mlijeka. Što je za nekoga kafa, to je za mene mlijeko. Jednostavno, pokušavam da jedem ono što mom organizmu godi - ističe Ćetkovićeva.

Da i školarci pokazuju interesovanje za zdravu ishranu, uvjerila se i Biljana Suzić. 

- Prije nekoliko mjeseci obradovala su me djeca jedne banjolučke škole koja su došla da razgovaraju o zdravoj ishrani, pripremali su tu temu za čas demokratije. Nadam se da će oni i njima slična djeca postati lideri i promijeniti postojeći "modni trend" u ishrani u školama. Razgovarala sam i sa nekim nastavnicima koji isto pokušavaju da urade. Na nama je da pomognemo ako hoćemo zdravija pokoljenja. Djeci treba ponuditi zdravu užinu u školi - kaže Biljana Suzić.

Makrobiotičari

Makrobiotičari praktikuju prehranu zasnovanu na cijelim zrnima žitarica i mahunarki. Jedu samo organski uzgojene namirnice, bez pesticida i vještačkih đubriva. Izbjegavaju rafinisani (bijeli) šećer, rafinisano ulje i bijelo pšenično brašno. Umjesto toga koriste žuti šećer, nerafinisano ulje (najčešće maslinovo) i crno brašno.

Nezdrava užina u školama

- Ljudi kod nas podliježu modnim trendovima kada je u pitanju hrana, ali manje nego u oblačenju. U našim školama, čak i među starijom djecom, "modni trend" je da se jede brza hrana ili grickalice. To je "in". Djeca koja donose za užinu voće ili zdraviju hranu su ismijana. Često mi se dešava da školska djeca prihvate korekcije u ishrani bez problema, osim nošenja užine u školu zbog reakcije svojih vršnjaka - kaže Biljana Suzić.

Leni Kravic vegetarijanac

Među poznate "biljojede" spadaju i Bred Pit, Pamela Anderson, Leni Kravic, Kim Bejsinger, Deril Hana, Dastin Hofman, Ričard Gir, Brajan Adams, Naomi Vots, Bili Ajdol...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.