Mediji važni samo u teoriji

Medijska zajednica ističe, da i pored činjenice da se nadležni u pravosudnim ustanovama “kunu da su im mediji važni”, tužioci i policija ne prate njihov rad u mjeri u kojoj bi trebalo. S druge strane, tužioci tvrde da novinari ponekad krše etičke standarde i ugrožavaju istrage.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka i glavni urednik portala “Kapital” Siniša Vukelić kaže da se, ako je suditi po broju istraga pokrenutih na osnovu novinarskog rada, stiče osjećaj da tužioci i inspektori nemaju pristup internetu, ne gledaju televiziju i ne čitaju novine.

- Taj broj je zanemariv iako su po zakonu i službenoj dužnosti obavezni da pokrenu istrage na osnovu javnog saznanja. Građani zato smatraju da nema efekta to što novinari rade i istražuju. Vjerujem da bi svaki profesionalac, novinar, bio ponosan da se na osnovu njegovih tekstova pokrene istraga i da bude na usluzi istražnim organima - rekao je Vukelić.

Dodao je da izgleda da su policija, pravosuđe i istražni organi jedini sektor društva koji ne primjećuje šta se objavljuje ili ih to ne interesuje.

Advokat Aleksandar Jokić takođe tvrdi da nadležni ne reaguju kako treba na javnu riječ i pisanje medija.

- Tužilaštvo ima opciju, štaviše obavezu, da istražuje ono što se javno kaže ako to ukazuje na kriminal. Međutim, svjedoci smo da se u posljednje vrijeme ne reaguje na javnu riječ. Nedovoljno se reaguje na pojedine krivične prijave, a kamoli na pisanje medija - rekao je Jokić.

Istakao je da je definitivno da novinarski rad i istraživačke priče uglavnom proizvode samo društvene posljedice, a ne pokretanje istraga ili neki pravosudni epilog.

- Znam da je ranije bilo situacija da je tužilaštvo pokretalo istrage na osnovu novinskih napisa. Ta vremena su prošla i dugo se ne dešava tako nešto, ali ne mislim da zbog toga treba prestati pisati, već naprotiv, treba nastaviti sa tim radom. Ako tužilaštvo ne otkriva afere, onda ostaje jedino da mediji budu ti koji će otkrivati afere i ukazivati na kriminal. Možda neka lica u pravnom smislu ostanu neosuđena, ali će biti osuđivana u društvenom - rekao je Jokić.

Dodao je da se nada da ćemo postati društvo u kome će sramoćenje postati važan faktor.

Dvije strane iste medalje

U prošlosti je bilo slučajeva otvaranja istraga na osnovu novinskih istraživanja. Neke od njih su završene i osuđujućim presudama za počinioce krivičnih djela.

U banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu (OJT Banjaluka) istakli su da je uloga medija u borbi protiv kriminala i korupcije značajna, a treba da se ostvaruje prije svega kroz istraživačko novinarstvo, uz poštovanje profesionalnih i etičkih standarda.

- Osim u informisanju javnosti, uloga medija je značajna i na edukaciji građana o tužilačkim i sudskim postupcima i drugim bitnim pitanjima koja se tiču funkcionisanja pravosuđa - rekla je portparol OJT Banjaluka Maja Đaković-Vidović.

Istakla je da je ovo tužilaštvo imalo u radu više predmeta koji su formirani na osnovu medijskih članaka. Podsjetila je da je jedan od takvih predmeta formiran na osnovu tekstova novinara dnevnog lista “Glas Srpske”.

- Radi se o predmetu protiv bivšeg načelnika Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Gradske uprave Banjaluka Miloša Šmitrana. U konkretnom slučaju tužilaštvo je na osnovu medijskog teksta sprovelo istragu, koja je rezultirala podizanjem optužnice i donošenjem pravosnažne presude - podsjetila je Đaković-Vidović.

Pomenuti Šmitran, koji je sebe nazivao i “neodoljivi ljubavnik” bio je načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Gradske uprave Banjaluka i nezakonito je dodijelio novac iz gradskog budžeta za 42 osobe i sedam nevladinih organizacija. Osuđen je u banjalučkom Okružnom sudu na pola godine zatvora i novčanu kaznu od 15.000 maraka zbog zloupotrebe službenog položaja. Takođe, morao je u gradsku kasu uplatiti 539.410 KM, koliko je oštećena pomenutim krivičnim djelom.

Đaković-Vidović je istakla da, i pored značajne uloge medija, novinari ponekad u tekstovima objavljuju povjerljive informacije i dokumenta i tako ugrožavaju istragu u ranim fazama krivičnog postupka.

- Često se krše etički standardi od strane medija, posebno je tu u pitanju nepoštovanje pravila pretpostavke nevinosti. Moraju se izbjeći situacije da se neobjektivnim medijskim izvještavanjem stvara pogrešna slika, te tako ugrožava ostvarenje društvene uloge tužilaštva, odnosno pravosudnih institucija - istakla je Đaković-Vidović.

Naglasila je da mediji bez sumnje imaju najveći uticaj na mišljenje javnosti i oni su ti koji mogu u dobroj mjeri doprinijeti izgradnji pozitivne slike o radu pravosudnih institucija.

U Republičkom javnom tužilaštvu ističu da je osnovno pravo i dužnost tužioca otkrivanje i gonjenje učinilaca krivičnih djela te da se prati rad medija, čija je uloga u borbi protiv svih vidova kriminala značajna.

- Republičko javno tužilaštvo u svom radu imalo je predmeta gdje su krivični postupci pokretani na osnovu napisa medija. Tako je postupak protiv bivšeg sudije Osnovnog suda u Banjaluci Mire Vučetić, koji je završen osuđujućom presudom, pokrenut prema pisanju lista “Glas Srpske” - podsjetila je Dragica Tojagić, portparol ove institucije.

Pomenuta Vučetićeva osuđena je u banjalučkom Okružnom sudu na godinu i po zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u predmetima ostavinskih rasprava tokom kojih je od više stranaka nezakonito uzela gotov novac i prisvojila 2.400 KM. Izrečena joj je i zabrana obavljanja poslova sudije u trajanju od pet godina.

Dragica Tojagić je naglasila da mediji koji prate rad tužilaštva i na primjeren način ukazuju na pojedine društveno neprihvatljive oblike ponašanja imaju dominantnu ulogu u oblikovanju ličnih uvjerenja.

- Važno je naglasiti da su mediji prilikom izvještavanja o radu tužilaštva dužni voditi računa o poštovanju pretpostavke nevinosti, zaštiti privatnosti, objavljivanju samo tačnih informacija i zabrani zloupotrebe informacija. Primjetno je i da mediji u svojim tekstovima objavljuju povjerljive informacije i dokumenta, što i te­ kako šteti samom krivičnom postupku i ugrožava istragu, posebno u ranoj fazi - rekla je Tojagićeva.

Istakla je da, uvažavajući značaj i pravo javnosti da bude informisana o radu tužilaštva, isto tako još je veći značaj javnosti da krivični postupak bude sproveden i završen osuđujućom presudom u svim predmetima kada se dokaže da je lice počinilo krivično djelo koje mu je stavljeno na teret.

U bijeljinskom Okružnom tužilaštvu su kazali da je u nekim slučajevima pisanje medija bilo od koristi za pokretanje postupka i njegov dalji tok, ali su dodali da je bilo i slučajeva da mediji u svojim tekstovima objave netačne informacije.

- Rad svih relevantnih aktera u modernom demokratskom društvu, pa i medija, može uticati pozitivno samo ako se primjenjuju najviši moralni i etički standardi struke. Značaj medija u istragama i te kako je pozitivan samo kada svi akteri u istrazi postupaju u skladu sa najvišim moralnim i etičkim standardima - rekao je portparol Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo Neven Kramer.

Veliki značaj medija u istragama vide i u prijedorskom Okružnom tužilaštvu, te naglašavaju da objektivno i pravovremeno izvještavanje o pojedinim događajima predstavlja značajan doprinos rasvjetljavanju krivičnih djela.

- S druge strane, neobjektivno izvještavanje može predstavljati smetnju tužilačkom radu, kao što se ranije dešavalo - rekli su u OJT Prijedor.

Da je uticaj medija značajan, te da novinarski rad može da pomogne u razotkrivanju i netačnih javnih pogovaranja govori i činjenica da je dobojsko Okružno tužilaštvo u maju 2020. godine formiralo dva predmeta na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti, a istraga je pokazala da nema krivičnog djela.

Radi se o slučaju navodnog širenja virusa korona u Opštoj bolnici u Doboju i Domu za stara lica u Derventi te o informaciji da je obustavljen rad vrtića u Modriči jer je virusom korona zaražena vaspitačica. Kako su pojasnili u dobojskom Okružnom tužilaštvu, nakon sprovedene analize prikupljenih obavještenja i dokumentacije nije utvrđeno postojanje osnova sumnje da su počinjena krivična djela pa su donesene naredbe o nesprovođenju istrage.

Zakon

U ovoj “kompleksnoj igri” i odnosu između medija i policijskih agencija i pravosuđa, uloga zakona postaje ključna. Novinari tvrde da im je otežan pristup informacijama zbog nedavne kriminalizacije klevete i druge prakse onih koji sprovode zakon. Ističu da je veliko pitanje kolika je zaista sloboda medija, a kolika su nametnuta ograničenja u ime zaštite privatnosti i ugleda pojedinaca, od kojih su neki o kojima se piše “duboko s one strane zakona”.

Prema riječima Siniše Vukelića, izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje kleveta će svakako otežati istraživačko novinarstvo, ali i uticati na povećanje autocenzure.

- Nadam se da autocenzure neće biti u značajnoj mjeri jer je upravo predlagaču tog zakona bio osnovni motiv to i da se što manje piše o aferama. Postavlja se pitanje da li će odredbe o zabrani objava spisa ili iznošenja porodičnih informacija smanjiti kvalitet novinarskog posla. Nadam se da neće. Sada novinarski posao postaje važniji nego prije, ali i teži - rekao je Vukelić.

Istakao je da je potrebno pisati o aferama, kriminalu jer to novinari rade radi građana koji imaju pravo da znaju u kakvom društvu žive.

- Naš posao je prikupiti i objaviti informacije, a to što druge institucije ne rade svoj posao je druga stvar. Građani očekuju da novinari izvode hapšenje, ali nemamo nikakva druga ovlašćenja da bilo šta drugo uradimo. To nije naš posao i naš rad je završen kada objavimo informaciju - rekao je Vukelić.

Medijska zajednica smatra da policija i pravosuđe često istrajavaju na nasljeđu iz autoritarnih režima. Novinari, međutim, ne štede kritike ni na rad svojih kolega. Smatraju da i u njihovim redovima ima onih koji bi trebalo da se upoznaju sa svojim obavezama, a ne samo s pravima.

Novinarka iz Banjaluke Brankica Spasenić ističe da su transparentnost rada policije i partnerski odnos institucija sa medijima među osnovnim postulatima društava sa demokratskom tradicijom.

- U BiH odnos novinara i policijskih službenika opterećuje nekoliko značajnih problema, zbog čega se njihova međusobna komunikacija ne može visoko ocijeniti. Iako se i jedni i drugi “zaklinju” u profesionalnost, nepristrasnost i rad u javnom interesu, stiče se utisak da nisu uvijek na istoj strani - rekla je Spasenićeva.

Istakla je da je potrebno napomenuti i da nije samo kvalitet komunikacije ono što opterećuje novinare nego i način policijskog komuniciranja sa medijima, a time posredno i sa građanima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.