Mašta školaraca oplemenjuje nastavu

Rekao je ovo za "Glas Srpske" književnik Ljubivoje Ršumović, koji je najveći dio stvaralačkog opusa napisao za djecu i cijeli svoj radni vijek posvetio najmlađima.

Dječiju maštu i kreativnost u Republici Srpskoj podstiču brojne radionice i različiti programi koji se održavaju u osnovnim školama, ali i u Svetosavskoj omladinskoj zajednici u Banjaluci, gdje mališani imaju priliku da pokažu kreativnost.

Koliko je sve češće oslanjanje na internet i nove načine komunikacije pogubno za kreativnost novih generacija?

Pedagog iz banjalučke Osnovne škole "Ivo Andrić" Saška Jovović kaže da sa mališanima u ovoj ustanovi organizuju razne programe gdje oni mogu da pokažu svoju kreativnost.

- Sve zavisi od uzrasta djece, odnosno da li su učenici u razrednoj ili u predmetnoj nastavi, da li su kod učiteljice ili kod nastavnika. Kada su kod učiteljice još je sve bazirano na vještinama koje treba da se razvijaju kod djece u tom urastu - rekla je Jovovićeva.

Ona dodaje da se nastoji djeci u radu sa učiteljicama pružiti što više mogućnosti da sami nešto stvore.

- Na časovima likovne i muzičke kulture, prirode i društva, sve što se stvori, stvori se njihovim rukama i njihovom kreativnošću, bez ikakvih dodataka, tehnologije, pretraživanja na internetu, dodatne literature - ispričala je Jovovićeva.

Prema njenim riječima, kada školarci u šestom razredu pređu u predmetnu nastavu, dobiju veći broj nastavnika, gdje svako zahtijeva nešto drugo.

- Djeca su na početku pomalo izgubljena u svemu tome dok ne shvate kako će nove školske predmete uljepšati, osnažiti kreativnošću i idejama. Naša škola je poznata po tome da usvaja sve novo i korisno, a djeca nam svojim idejama olakšavaju postupak oplemenjivanja nastave - ističe Jovovićeva.

Tako učenici u školi "Ivo Andrić" imaju priliku da na različite načine, kroz više školskih predmeta, pokažu dokle seže njihova darovitost.

- Djeca nekada kažu: Možemo li napraviti čas u smislu radionice i dodati prezentaciju u pauer pointu. Oni upotrijebe svu tu savremenu tehnologiju, ali još žele nešto da urade i svojim rukama. Prezentacija je potkrijepljena njihovim idejama, stihovima ili rečenicama. Dakle, nisu samo upotrijebili tekst iz knjige - ističe Jovovićeva.

Jelena Ostojić iz Svetosavske omladinske zajednice Srpske pravoslavne crkve Eparhije banjalučke priča da od 2004. godine neprekidno organizuju kreativne radionice za djecu i mlade.

- Povodom najradosnijeg i najvećeg hrišćanskog praznika, Božića i Vaskrsa, obavezno organizujemo tematske radionice, koje se održavaju svake subote u toku božićnjeg i vaskršnjeg posta, u okviru kojih, za djecu iz banjalučkih osnovnih škola organizujemo različite aktivnosti: pravljenje i ukrašavanje nikoljdanskih čizmica uz malu školu veza, pravljenje čestitki, ukrasa za Badnjak (od glinamola, kartona, papira, drveta, tijesta...) - rekla je Ostojićeva.

U Svetosavskoj omladinskoj zajednici djeca su na ovim radionicama imala priliku da šaraju jaja voskom, pigmentnim bojama, dekorativnim lakovima, pravili su košarice za jaja, a organizovane su priredbe uz izložbu radova na kojim su mališani pokazali i recitatorsko-dramsku i literarnu kreativnost.

- Trudimo se da božićni i vaskršnji ciklus kreativnih radionica, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti, zaokružimo humanitarnom akcijom kako bismo polaznicima naših radionica ukazali na veliki značaj milosrdnog rada u zajednici u kojoj živimo i na svekoliku ljepotu darovanja i pomaganja drugima. Svake godine na Badnji dan u prostorijama Svetosavskog kulturnog kluba za djecu polaznike naših kreativnih radionica i djecu iz Doma "Rada Vranješević" organizujemo pijukanje - naglasila je Ostojićeva.

Osnovni cilj kreativnih radionica, dodala je ona, je taj što žele da nauče mlade ljude da cijene tradicionalne, kulturne i duhovne vrijednosti i da ih podstaknu na sopstvenu aktivnost u društvu i učešće u društvenim procesima koji nas okružuju.

- Organizovali smo više radionica uz pomoć Administrativne službe grada Banjaluka i Ministarstva za porodicu, omladinu i sport RS. Među njima je radionica "Mašta može svašta" 2006. godine - to su bile klasične likovne kreativne radionice, zatim projekat "Kreativna maštaonica" 2007. godine u kome je učestvovalo u prosjeku 60 djece i to iz više banjalučkih osnovnih škola, mladi iz Gimnazije, Srednje tehnološke škole, Građevinske i Ekonomske škole - podsjetila je Ostojićeva.

Ovaj projekat je u SOZ-u, pored aktivnosti na polju izražavanja i razvijanja likovne kreativnosti, obuhvatao i aktivnosti u vezi sa glumom i plesom.

- Razvijanje kreativnosti kroz ples i glumu dalje smo razrađivali i usavršavali kroz projekte "Pozornica stvaraonica", realizovan 2008. godine i "Pozornica učionica", realizovan 2009. godine - kaže Ostojićeva.

Literarni radovi nastali na njihovim radionicama bili su objavljeni u dječijem časopisu "Svetosavsko zvonce", koji su dobili nagradu - paket knjiga.

- Najnoviji projekat koji smo ostvarili krajem prošle godine je "Svijet od papira" koji na svojevrstan način predstavlja mini-školicu origamija, tradicionalne japanske vještine kreiranja modela od papira, odnosno vještina ili umjetnost preciznog savijanja papira. Origami kod djece razvija tačnost i preciznost, daje im prve poduke i iskustva u čitanju jednostavnih, ali ipak, pravih tehničkih nacrta (svaki origami model ima svoju šemu - uputstvo za izradu). Takođe, olakšava učenje geometrije u školama - kaže Ostojićeva.

Ljubivoje Ršumović podsjeća da jezik igra važnu ulogu u odrastanju djece.

- I danas, kao i uvek, deca su na pragu poezije! U naporu da objasne to čudo, koje zovemo svet, a koje ih mami da ga upoznaju, deca grade svoj jezik, svoj način razmišljanja i reprodukuju slike koje taj svet izaziva u njima. To je prvi stvaralački čin u životu tih malih ljudi. I što se upečatljivije taj čin ostvari, to će duže ostati u deci kao fascinacija, često za ceo život. Poznato je da se Tesla fascinirao elektricitetom u najranijem detinjstvu, igrajući se sa svojom mačkom, milujući je po leđima - naglasio je Ršumović.

Istaknuti književnik pokrenuo je projekat "Akademija Sunca" gdje će okupiti mališane u veliki stvaralački centar.

- Važno je ne ometati decu kada krenu u "stvaralačkom pravcu", ne prekidati im igru, smisliti im novu igru, podržati ih, kupiti im slikovnicu, pa knjigu... Doktor Vladeta Jerotić kaže da se ličnost čoveka formira do treće godine života! Važno bi bilo do treće godine najozbiljnije se baviti decom, sa svešću da im treba pomoći da razviju kroz igru motoriku, da zavole lep jezik i lepu muziku, da zavole knjigu kao predmet i slova kao veliku tajnu - istakao je Ršumović.

Književnik za djecu Uroš Petrović, autor popularne knjige "Misterije Ginkove ulice", ističe da mališane stalno treba podsticati da iskažu svoje stvaralačke potencijale.

- Deca su, po prilično nesumnjivoj definiciji, nepresušni izvori genijalne kreativnosti i mašte. Tokom godine održim više desetina susreta sa decom i smatram ih najbolje provedenim danima tekućeg kalendara. Borim se, na svoj način, i knjigama i društvenim angažovanjem, za to da uspavano školstvo prepozna i podrži taj dragoceni usud najmlađih. Ako se ta razigranost duha na bilo koji način sputava, deci opada raspoloženje i interesovanje za nova saznanja, što sasvim izvesno izaziva poražavajuće i dugoročne posledice - rekao je Petrović.

Djetinjstvo je, kaže Petrović, najvažniji dio u svačijoj karijeri i tužno je što to shvate tek vremešni mudraci, kada se osvrnu unazad.

- Umovi dece nisu trapovi za plodove koje bi trebalo napuniti do vrha, već su oni bašte koje s radošću čekaju da se na svoj način rascvetaju. To će učiniti samo ukoliko rastu i obrazuju se u okruženju koje im prija. Najvažnija i najveća naša uloga jeste da ih dovoljno zainteresujemo za ono što pokušavamo da im prenesemo, što i nije tako teško s obzirom na njihovu opštepoznatu radoznalost. Ako je deci nešto zanimljivo i inspirativno, naučiće to brže i bolje od japanskih studenata generacije - smatra Petrović.

Ovaj pisac podstiče školarce na čitanje, a njegov roman "Peti leptir" proglašen je od strane "Zmajevih dečjih igara" za najbolji roman za djecu i mlade u 2007. godini.

- Svima bi nam bilo malo bolje i pametnije da bolje oslušnemo glas najstarijih i najmlađih, kategorije koje smo u magnovenju ubrzane današnjice smestili na margine zbivanja - poručio je Petrović.

Internet

- Rekli smo našim učenicima da kada rade neku temu, slobodno mogu da potraže informacije i na internetu. Učenici koriste internet maksimalno. Međutim, ako su bili na sajtu koji nije pisan na srpskom, nego npr. na hrvatskom jeziku, oni to često ne prevedu. Ne potrude se oko prevoda, jer već imaju nešto gotovo, servirano, pa to samu odštampaju i donesu na čas. To je najveća mana svih tih mogućnosti savremene tehnologije. Nastavnici zato treba sve to da selektuju, da se sav taj sadržaj provjeri prije nego što se, uslovno rečeno, pusti u javnost na času - kaže Saška Jovović.

Ona dodaje da se učenici koji nisu dovoljno maštoviti previše oslanjaju na internet, često misleći da stariji nastavnici neće provjeravati i da ih neće "uhvatiti" da su zapravo sve prepisali sa interneta.

Saradnici Sunca

- Što se "Saradnika Sunca" tiče, mi ćemo se baviti decom koja su već pokazala sklonost prema literarnom stvaralaštvu. Podržaćemo ih, poučiti, uputiti, počastiti lepim književnim jezikom, upoznati sa osnovnim putevima kojima se može hoditi kroz svekoliku literaturu! A sve će se to događati u uzbudljivim predelima Zlatibora, u Ljubišu, pored one pećine stroge u kojoj vekuju Babaroge! Akademija "Saradnici Sunca" tako bi postala svojevrsna pesnička škola, jedinstvena u Srbiji, pa i u Evropi - najavio je Ljubivoje Ršumović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.