Marko Mantovaneli: Bez aranžmana sa MMF-om BiH u nezavidnom položaju

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" šef kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.

- Vlasti u BiH, odnosno država i entiteti, bile su u stanju da dogovore akcioni plan koji je vodio ka stend-baj aranžmanu MMF-a i ispunile su sve preduslove za isplatu prve tranše. To su uspjesi i aktivnosti koje ocjenjujemo pozitivno. Sada je značajno da se trend dogovora nastavi, jer zemlja još uvijek nije ispunila preduslove za drugu tranšu iz tog kredita - rekao je Mantovaneli.

* GLAS: Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj i FBiH?

MANTOVANELI: Globalna ekonomska kriza je pogodila BiH, odnosno RS i FBiH, putem sličnih kanala. Došlo je do pada izvoza, smanjenja doznaka iz inostranstva, smanjenje kredita. Stoga je BiH odlučila da potraži pomoć od MMF-a. Ipak, suočavanje sa krizom je bilo različito u entitetima. Dok je RS još uvijek mogla računati na fiskalne rezerve od prodaje kompanije "Telekom" i drugih sredstava od privatizacije, FBiH nije imala te rezerve. Prethodne godine, transferi pojedincima značajno su se povećali u FBiH, dok je u RS došlo do značajnog povećanja potrošnje za plate. Tako da se uticaj krize osjetio na obje strane. Ipak, s obzirom na pomenute rezerve, RS se, s fiskalnog aspekta, mogla suočiti sa krizom uz manje stresa, te na tom polju, FBiH trenutno ima više poteškoća. Značajno je da oba entiteta, kao dio jedinstvenog ekonomskog prostora, nastave saradnju na ispunjavanju uslova iz stend-baj aranžmana sa MMF-om, da bi cijela BiH krenula putem izlaska iz krize.

* GLAS: Koji se projekti Svjetske banke trenutno realizuju u BiH, a koji su planirani u ovoj godini?

MANTOVANELI: U BiH se trenutno realizuje 14 projekata Svjetske banke ukupne vrijednosti od oko 250 miliona dolara. U skorijem periodu BiH bi trebalo da budu odobrena četiri projekta. Prvi od njih je zajam za razvojnu politiku javnih rashoda vrijedan 96 miliona dolara, koji će osigurati direktnu budžetsku podršku da bi se smanjila opterećenost privrede, ali i ojačala fiskalna koordinacija. Tu je i Projekat mreže socijalne sigurnosti i podrške zapošljavanju vrijedan 15 miliona dolara. Pregovori oko odobravanja projekta su uspješno završeni i biće prezentovan Odboru Svjetske banke na odobrenje u februaru ove godine. Kreditna linija za mala i srednja preduzeća od 70 miliona dolara je pripremljena kao dio paketa koji odgovora na krizu. Projekat je odobren od strane Odbora Svjetske banke u decembru 2009. godine, a trebalo bi da bude potpisan u toku ovog mjeseca. Četvrti projekat se odnosi na Projekat razvoja vodosnabdijevanja i prečišćavanja otpadnih voda u Sarajevu od 35 miliona dolara, koji bi takođe trebalo da bude potpisan do kraja mjeseca.

* GLAS: Velike svjetske ekonomije krajem 2009. godine počele su da izlaze iz recesije. Očekujete li da bi BiH u ovoj godini mogla da krene putem oporavka od krize?

MANTOVANELI: Kako za sada stvari stoje, još uvijek nemamo nikakvih snažnih naznaka da BiH izlazi iz krize. Znaci oporavka u zapadnoj Evropi i na drugim tržištima, koja su tradicionalno izvozna tržišta za BiH, su dobrodošli znaci, jer će se njihovi pozitivni rezultati, prenijeti i na rast u ovoj zemlji, prvenstveno putem trgovinskih kanala. Međutim, još uvijek nemamo znakova da je recesija u BiH završena. Nadamo se da će 2010. godina označiti pomak s negativnog, prema pozitivnom rastu. Ali to će u velikoj mjeri zavisiti od održivog oporavka u zemljama u okruženju, posebno u zapadnoj Evropi i od sprovođenja reformi koje je zemlja dogovorila u okviru stend-baj aranžmana sa MMF-om u svrhu upravljanja fiskalnim i budžetskim pritiskom. U odsustvu ova dva faktora, stagnacija će biti duža.

* GLAS: Kako ocjenjujete uspješnost sprovođenja mjera za suzbijanje ekonomske krize na svim nivoima u BiH?

MANTOVANELI: Dosta ohrabrujuće, s obzirom na politički i institucionalni ambijent u zemlji, odnosno na činjenicu da su vlasti, odnosno država i entiteti, bile u stanju da dogovore akcioni plan koji je vodio ka stend-baj aranžmanu, i činjenicu da su ispunile sve preduslove za isplatu prve tranše. To su uspjesi, koje treba ocijeniti pozitivno. Tu su dva entiteta i država imali zajednički cilj. Sada je značajno da se trend dogovora nastavi, jer zemlja još uvijek nije ispunila preduslove za drugu tranšu kredita. Riječ je o značajnoj isplati koja otvara vrata drugim sredstvima za podršku budžetu od strane Svjetske banke i Evropske komisije, a u odsustvu ovog novca, budžetska i fiskalna situacija u BiH biće dovedena u nezavidan položaj, a to nije nešto što bismo željeli ovoj zemlji.

* GLAS: Koliki će značaj u ovoj godini za BiH imati produženje stend-baj aranžmana sa MMF-om?

MANTOVANELI: Procjene budžeta na kraju 2009. i početkom 2010. godine još uvijek pokazuju dosta velik deficit u BiH, od skoro pet odsto. Iz tog razloga značajno je finansirati taj deficit i pokriti nedostatak, te su sredstva MMF-a u tom smislu od izuzetnog značaja.

* GLAS: Gdje se nalazi ekonomija BiH u odnosu na zemlje regiona i svijeta?

MANTOVANELI: Stanje ekonomije BiH prije početka krize je bilo dosta dobro. U prethodnih nekoliko godina zemlja je bilježila solidan rast i nije se suočila s finansijskom krizom kao neke druge evropske zemlje, ali je uticaj na realnu ekonomiju ipak bio očigledan. Međutim, poslije izlaska iz krize, BiH i regija će se suočiti s drugačijim ambijentom. To će biti okruženje sa manje međunarodnih investicija, koje će biti teže i privući, ambijent gdje bankarski sektor neće tako lako "odriješiti kesu" i davati zajmove kao što je činio prije krize. U ovim uslovima i domaće investicije biće ograničene. U takvoj situaciji, ono što će biti potrebno sprovesti, su reforme za olakšanje poslovanja i unapređenja poslovnog okruženja. U tom smislu, u BiH nije bilo većih pomaka, dok su susjedne zemlje išle naprijed mnogo brže. Te će zemlje biti u boljoj poziciji za privlačenje međunarodnih investicija i za pružanje pomoći domaćim investitorima za ostvarivanje ekonomskog rasta.  

* GLAS: Šta je potrebno da se uradi da bi se poboljšala ekonomska situacija u BiH?

MANTOVANELI: U kratkoročnom periodu, ključno je da se fokus stavi na ispunjavanje uslova za stend-baj aranžman sa MMF-om, da bi se osigurala dogovorena sredstva i sprovele započete reforme. U srednjoročnom periodu, potrebno je izgraditi perspektivnije poslovno okruženje i kapacitete za istraživanje novih tržišta i novih sektora za izvoz.

Bankarski sektor

* GLAS: Da li je bankarski sektor BiH "zdrav"?

MANTOVANELI: Mi ne pratimo detaljno stanje bankarskog sektora, ali ono što znamo je da je bankarski sektor u BiH dosta dobro podnio svjetsku finansijsku krizu. Nije se suočio sa finansijskim krizama kao u drugim zemljama, što je dobra vijest. Konačno, počeli smo primjećivati pad kamatnih stopa. To je naznaka da će davanje zajmova možda ponovo biti pokrenuto. To je vrlo značajno za rast i početak izlaska iz stanja stagnacije. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.